AI mijenja kontroling: Od izvještavanja prema strateškom odlučivanju
Autor: Nikola Cvjetović 19.09.2026
Na konferenciji KiM 2026 u Rijeci stručnjaci iz Atlantic Grupe, HT-a, Valamar Riviere, Erste banke i Holcima govorili o primjeni umjetne inteligencije u poslovanju.
RIJEKA – Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u poslovno odlučivanje i mijenja način na koji kompanije analiziraju podatke, planiraju poslovanje i upravljaju procesima. Istodobno se otvaraju pitanja pouzdanosti rezultata, odgovornosti, etike i regulacije.
Upravo je odnos umjetne inteligencije, kontrolinga i poslovnog odlučivanja bio u središtu druge konferencije „Kontroling i menadžment (KiM) 2026“, održane u petak, 18. rujna, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Konferenciju su organizirali Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Udruga hrvatskih kontrolera Rijeka, a okupila je sudionike iz poslovnog i financijskog sektora te akademske zajednice.
Pod motom „Poslovna transformacija i umjetna inteligencija“, kroz dvije tematske cjeline – „Od intuicije do algoritma“ i „Redefiniranje profesije u doba AI-a“ – raspravljalo se o primjeni umjetne inteligencije, ali i njezinim ograničenjima i rizicima.
AI mijenja ulogu kontrolera
Poseban naglasak stavljen je na kontroling, profesiju koja se posljednjih godina sve više pomiče od klasičnog izvještavanja prema savjetodavnoj i strateškoj ulozi.
Kako je istaknula prof. dr. sc. Nada Vitezić, predsjednica Udruge hrvatskih kontrolera Rijeka, umjetna inteligencija već se koristi za obradu velikih količina podataka, analize, projekcije te izradu izvještaja i preporuka.
Takvi alati mogu kontrolerima osloboditi vrijeme za složenije analize i procjene, no istodobno raste potreba za provjerom rezultata koje AI generira. Kontroler će zato, uz razumijevanje mogućnosti tehnologije, morati poznavati i njezina ograničenja te provjeravati točnost i vjerodostojnost dobivenih rezultata.
O utjecaju umjetne inteligencije na upravljanje kompanijama, konkurentsku prednost te strateške i kapitalne odluke govorio je Dejan Ljuština, CEO i Managing Partner Vision Partnersa.
„Kada se govori o AI danas, glavno pitanje je pitanje prosudbe. Danas svatko može imati AI. Pitanje je tko može usvojiti i stvarno koristiti AI. Prosudba je najvažnija“, istaknuo je Ljuština.
Dodao je kako je prošle godine umjetnu inteligenciju koristilo 16 posto hrvatskih tvrtki, dok je među velikim hrvatskim kompanijama taj udio bio 40 posto.
„Kontroling ne dobiva vrijednost samo zato što AI brže radi isti posao“
Na transformaciju kontrolinga osvrnuo se i Vedran Antoljak, AI strateg i konzultant iz Best Advisoryja, koji je promjenu opisao kao prijelaz od klasičnog izvještavanja prema strateškoj inteligenciji.
„Kontroling ne dobiva vrijednost od AI sa time što brže radi isti posao, nego time što stvara nove vrijednosti“, poručio je Antoljak.
Govoreći o primjeni umjetne inteligencije, istaknuo je i njezinu ulogu u pripremi poslovnih odluka.
„AI nikad ne bi smio donositi odluke. AI smije istraživati, analizirati, procjenjivati, uspoređivati i pripremiti odluku. Ali ona ne smije odlučivati. Za svaku odluku mora postojati čovjek koji će sve to prekontrolirati“, rekao je Antoljak.
On je sudionicima konferencije izdvojio i tri preporuke za uvođenje AI-ja u poslovanje: educirati sebe i tim, napraviti popis AI inicijativa te provesti jedan pilot-projekt.
Iskustva kompanija: od predikcija do automatizacije
Koliko je umjetna inteligencija već prisutna u svakodnevnom radu kontrolera pokazala je panel-rasprava „AI – mit ili stvarnost u kontrolingu“, koju je moderirala Moira Betić, direktorica Sektora kontrolinga u LRH.
O iskustvima primjene AI-ja u kontrolingu i upravljanju govorili su Siniša Resanović, direktor centralnih financija i korporativnog kontrolinga u Atlantic Grupi, Ida Zelenka Puđa, direktorica Sektora business performance managementa u HT-u, te Ivana Đaić, voditeljica kontrolinga i poslovnog razvoja u Holcimu Hrvatska.
Razgovaralo se o predikcijama, modeliranju, automatizaciji procesa i podršci odlučivanju. Zaključak rasprave bio je da AI može preuzeti dio rutinskih aktivnosti i ubrzati obradu podataka, dok kontrolerima ostaje više prostora za interpretaciju, procjenu poslovnog konteksta i podršku menadžmentu.
Istodobno se nameću pitanja koliko vjerovati rezultatima koje generira umjetna inteligencija, tko preuzima odgovornost za eventualne pogreške te kako osigurati odgovorno korištenje tehnologije.
Inovacije, regulacija i nove kompetencije
O odnosu inovacije i regulacije govorili su Roberto Gobo, direktor digitalne strategije i tehnologije u Valamar Rivieri, i Dubravka Moher, voditeljica službe investicija i imovine u Erste banci. Raspravu je moderirao doc. dr. sc. Ivan Šabić.
Uz poslovne koristi novih tehnologija, naglašena je potreba za jasnim pravilima, odgovornošću i kontrolom njihove primjene.
U završnom dijelu konferencije Andrea Vuković, stručnjakinja za komunikacije i digitalni sadržaj u Hrvatskom Telekomu, predstavila je edukacijske sadržaje na primjeru T Business Akademije. Time je otvoreno i pitanje novih znanja i kompetencija koje će zaposlenicima biti potrebne u poslovnom okruženju koje se ubrzano mijenja.
Jedna od poruka konferencije KiM 2026 jest da umjetna inteligencija mijenja posao kontrolera, posebno kroz automatizaciju rutinskih aktivnosti, dok sve veću važnost dobivaju razumijevanje poslovnog konteksta, provjera AI rezultata, interpretacija podataka i podrška menadžmentu.
„Budućnost kontrolinga nije u natjecanju s AI nego prihvatiti ga kao suradnika i težiti da postane bolji stručnjak“, naglasila je Nada Vitezić.
Istaknula je kako umjetna inteligencija raspolaže velikom količinom informacija, brže računa i može davati predviđanja, ali odgovornost za poslovnu odluku ostaje na čovjeku.
„Posljednju riječ mora imati čovjek koji razumije podatke, poslovanje, tehnologiju i ima odgovornost. To je kontroler budućnosti“, zaključila je Vitezić.
