AKTUALNI SAT Rinčić: Hoćete li postaviti nadstrešnice da građane zaštite od sunca dok čekaju autobus? Filipović: Držite se hlada.

Autor: Nikola Cvjetović 22.07.2022

52231743205_c008be8e37_b-19287

Postavili su vijećnici pitanja o radovima na Korzu u turističkoj sezoni, o tome hoće li Grad maknuti vozila s Rive, o problemu s (ne)izborom ravnatelja/ice u OŠ Vojak, o najavi prodaje kompleksa Dječje bolnice Kantrida, o Zdravstvenom odgoju, o parkiralištu na ulazu u KBC Rijeka, o programima pomoći Grada Rijeke za najmlađe kojima je to potrebno …

RIJEKA – Kao i obično, bilo je zanimljivo i na aktualnom satu 11. sjednice Gradskog vijeća Grada Rijeke. Evo dijela pitanja i odgovora.

Vjerojatno najkraći odgovor na svoje vijećničko pitanje dobila je Iva Rinčić iz Nezavisne liste Davora Štimca koja je rekla kako uslijed ovakvih klimatskih ekstrema mnogi gradovi počinju tražiti rješenja kojima će olakšati život građanima, pogotovo onima starije životne dobi koje visoke temperature najviše pogađaju. Spomenula je kako rješenja tog problema u drugim gradovima nazivaju klimatskim skloništima te kako se kao jedna od mogućnosti nudi redizajn lokacija gdje se ljudi više zadržavaju, kao što su primjerice autobusne stanice. Podsjetila je kako su prije desetak godina postavljene metalne klupice koje su po zimi jako hladne, a ljeti vruće te kako imamo nadstrešnice, koje, ako i štite od kiše, ne štite od sunca. Na nekim mjestima u samom centru grada ne postoje niti nadstrešnice. Građani nas pitaju, rekla je Iva Rinčić, kada Grad misli pristupiti sustavnom rješavanju tog problema, promijeniti klupice i postaviti primjerene nadstrešnice koje bi nudile puno veći hlad građanima dok čekaju autobus. Gradonačelnik Filipović u svom je odgovoru nije mogao biti kraći - predložio je vijećnici Rinčić i svim građanima da se drže hlada.

I Robert Salečić iz Unije Kvarner osvrnuo se na jednu aktualnu temu, radove na Korzu. Rekao je kako se na Korzu zadnjih 20-ak dana obavljaju radovi te da mu je nevjerojatno da se hvalimo rastom turizma u gradu, a usred turističke sezone Korzo se u cijeloj širini zatvori zbog radova, kao i prolaz ispod gradske ure. Spomenuo je radove u izvođenju HEP-a te ga je zanimalo zašto je Grad te radove dozvolio, dodajući kako bi Grad za takvu situaciju sigurno trebao voditi puno više brige nego HEP. Rekao je kako pretpostavlja da su se radovi mogli odrađivati tijekom listopada i studenog, kada je na Korzu manje ljudi te kako su navedeni radovi loši u turističkom pogledu, a spomenuo je i štetu koju trpe trgovine i ugostiteljski objekti. Osvrnuo se i na reklamu kojom su radovi zagrađeni, istaknuvši kako reklamiraju iznajmljivanje brodova, što ne bi imalo smisla da su se radovi izvodili u desetom ili jedanaestom mjesecu pa je i tu nešto sumnjivo. Pitao je čija je to odgovornost te pozvao da se svaki sljedeći put uključe službe, struka i zainteresirana javnost, da se nađe zajedničko rješenje kada su radovi pogodni za izvođenje. Dodao je kako mu je jasno da su radovi neophodni i potrebni, ali kako sigurno postoji mogućnost dogovora kada da se obavljaju.

52231533084_af60c4c329_b

Gradonačelnik Filipović rekao je kako radove izvodi HEP s kojima je odrađen koordinacijski sastanak. Riječ je o radovima vrijednima gotovo 50 milijuna kuna na području cijele Rijeke koji se u nekoliko faza provode na području cijelog grada. Gradonačelnik je objasnio da ako se zabrane radovi tijekom ljeta, njihova koncentracija će se povećati tijekom ostalih mjeseci te će puno više radova biti izvođeno u manjem vremenskom periodu. Grad je prije svega tu radi građana, a tek onda turista. Ne vidi da je broj turista zbog radova pao, već Rijeka broji porast od 19% turističkih dolazaka u prvih šest mjeseci, smatra Filipović.. Objasnio je kako su se radovi na Korzu izvodili 5 do 6 radnih dana, inzistiralo se da radovi budu čim prije obavljeni i oni su završeni u što bržem roku sa što je bilo moguće manjim remećenjem dnevnog ritma Korza.

Radovi su izvedeni u sklopu velikog projekta prebacivanja čitavog grada na 20 kilovolta, što je važno radi elektroopskrbe i neophodni su. Dodao je kako su u komunikaciji s ugostiteljima i onima koji obavljaju djelatnosti na Korzu.

Što se reklame tiče, rekao je kako pravilnikom nije regulirano postupanje u takvoj situaciji. Dodao je kako je dao nalog da se ispitaju mogućnosti naplate te reklame i objasnio kako nema mogućnosti pravnoga lijeka za tu situaciju, međutim, ne bude li druge opcije, ići će se i u izmjenu određenih Odluka, jer je očigledno da se radi o korištenju javne površine za aktivnost za koju nije izdana suglasnost te kako situaciju treba sagledati prvo s pravne strane, a nakon toga je ili kazniti ili naplatiti.

Marin Račića iz Nezavisne liste Davora Štimca želio je znati hoće li Grad napraviti sve što je u njegovoj moći da se uklone vozila s Rive, ako se dogodi realizacija projekta Zapadna Žabica. Zanimalo ga je je li to stvar dogovora ili postoji zakonski ili pravni mehanizam koji Grad može pokrenuti da se to i dogodi, budući da područjem Rive ne upravlja Grad Rijeka nego RH.

52231257761_de5e283347_b

Gradonačelnik je odgovorio daje tu spomenutom slučaju namjera Grada Rijeke maknuti vozila s Rive i Rive Boduli, gdje se nalazi oko 400 parkirnih mjesta te kako je želja da taj prostor dobije javnu funkciju, o čemu se intenzivno razgovara s Lučkom upravom, a bit će potrebna zajednička koordinacija kako bi taj prostor bio stavljen u funkciju svim građanima. Grad će se potruditi da taj prostor dobije neku zanimljivu namjenu nakon što se s tog njega maknu automobili. Taj prostor je već sada jednim djelom zaživio kao privezište za mega jahte i u tom kontekstu Lučka uprava je poduzela određene aktivnosti da jedan dio tog prostora bude namijenjen šetnji. Ali o tome će se raspravljati, kazao je gradonačelnik, kada projekt na Žabici bude gotov, odnosno još i prije toga, jer će to biti paralelni proces za koji se nada da će u predviđenom periodu biti završen.

IDS-ova vijećnica Tajana Masovčić postavila je pitanje vezano za situaciju u OŠ Vojak, gdje će u rujnu četvrti put biti raspisan natječaj za ravnatelja, jer u tri raspisana natječaja Školski odbor izabrao i potvrdio istu kandidatkinju, ali svaki put iz Ministarstva, bez ikakvog obrazloženja, ona nije potvrđena. Zanimalo ju je što Grad Rijeka, kao osnivač, poduzima ili namjerava poduzeti po tom pitanju.

Gradonačelnik Marko Filipović rekao je kako je riječ o složenoj situaciji koja se, prema napisima u određenima medijima, pojavljuje u školama prilikom izbora ravnatelja, kada oni, iz ovih ili onih razloga, ne odgovaraju ministru obrazovanja te kako se po njegovom mišljenju ovdje radi o čistim političkim razlozima. Uskrata suglasnosti je zakonski legitiman, ali demokratski potpuno autokratski čin. Školski odbor čine predstavnici osnivača, tri osnivača imenuje gradonačelnik, a četiri su člana iz reda nastavnika i zaposlenika u školi. Oni su, prema zakonu, raspisali natječaj, javili su se kandidati, za ravnateljicu je odabrana jedna kandidatkinja i njoj je dva puta uskraćena suglasnost. Za to nema nikakvog obrazloženja i prema riječima gradonačelnika, on sa svoje pozicije jedino može javno prozvati ministra, čije razloge za ovakvu odluku ne zna, ali može pretpostaviti kako su oni isključivo političke naravi, kao što je to nedavno bio slučaj u jednoj osnovnoj ili srednjoj školi u Zagrebu te smatra da je to nedopustivo. Apelirao je na ministra da ne uskraćuje suglasnost i idući put jer takva odluka derogira i članove Školskog odbora. Podsjetio je i da su neki članovi tog Školskog odbora dužni glasati onako kako se izjasni Vijeće roditelja. Sva demokratska procedura je ispoštovana, svi kandidati koji su se prijavili zadovoljili su sve kriterije natječaja, tako da nije vidljiv razlog zašto izabrana kandidatkinja ne bi mogla biti potvrđena. Dodao je kako to više govori o tome kako je sustav postavljen, jer osnivač ustanove uopće nema kontrolu nad izborom čelne osobe određene institucije. Rekao je i kako ne zagovara politiku u školama, ali kako osnivač ipak treba imati određeni utjecaj na funkcioniranje škole i Školskog odbora i osudio je postupak resornog ministra.

52230259707_306be2140d_b

Iva Davorija iz platforme Možemo! Izrazila je nadu da će po pitanju najavljene prodaje kompleksa Dječje bolnice Kantrida biti održana javna rasprava, kako bi svi pravovremeno mogli iznijeti svoja mišljenja. Istaknula je kako je gradonačelnik rekao kako se izrađuje konzervatorska studija koja bi trebala pokazati što će se i na koji način moći izgraditi na tom mjestu te da ih zanima je li ta studija završena i je li se ušlo u razgovore s potencijalnim investitorima, primjerice GCH grupom.

Odgovorio joj je pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca, rekavši kako se još ne zna što će pokazati rezultati konzervatorske studije koja je u završnoj fazi izrade i usklađuju se nalazi konzervatorske studije s Konzervatorskim odjelom u Rijeci. Očekuju konzervatorsku studiju do jeseni, a Konzervatorski odjel se mora opredijeliti vezano uz valorizaciju objekata i mogućnost adaptacije ili uklanjanja djela objekata, kako bi se mogla dobiti kvalitetna površina za razvoj novih sadržaja. Želja je objektivno proučiti stanje na toj lokaciji, jer će se ovisno o tome normirati i stavljanje u funkciju tog područja, a to je mogućnost izgradnje, bruto razvijena površina, mogućnosti organizacije kompleksa i njegova vrijednost. Moramo biti svjesni da stavljanje u funkciju tog lokaliteta, rekao je Škunca, pretpostavlja puno zahvata koji će zahtijevati izvedbu novog prometnog pristupa, nove prometne organizacije, veliko uređenje i objekata i hortikulture. Kada se usuglase rezultate elaborata, ovisi o interesu i mogućnostima da ih prezentiramo u javnosti. Još nije počeo razgovor s potencijalnim investitorima.

Maša Magzan iz Nezavisne liste Davora Štimca postavila je pitanje vezano uz rješavanje problema dodatnog prostora za smještaj djece jasličke dobi. Međutim, osim kontinuiranog problema vezanog uz smještajne kapacitete dječjih vrtića, ukazala je na još jedan problem, a to je nedostatak stručnog osoblja. Citirala je članak iz Novog lista od 16. srpnja u kojem stoji kako će „48 novih upisnih mjesta zahtijevati i zapošljavanje novog odgojiteljskog kadra. U planu je zapošljavanje sedam odgojitelja, no kadra već sada nema te je zbog deficitarnosti poslodavac prisiljen zaposliti nestručne zamjene. Tako odgojno obrazovni program za djecu vrtićke dobi umjesto odgajatelja provode profesori Likovne kulture i Hrvatskoj jezika“. Zanimalo ju je što Grad i kratkoročno i dugoročno planira učiniti po pitanju deficitarnog kadra odgojitelja i na koji način planira osigurati kvalitetno provođenje odgojno-obrazovnog programa u vrtićima, s obzirom da činjenicu da odlazak u vrtić nije odlazak na čuvanje.

52231532709_eaa171b0bf_b

Na pitanje je odgovorila pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i obrazovanje Sanda Sušanj koja se složila da je u pitanju veliki problem. Dodala je kako u ovom trenutku u riječkim dječjim vrtićima ne radi nastavnički kadar, međutim kako je riječ o problemu koji je prisutan te kako se trude poduzeti potrebne mjere po tom pitanju. Istaknula je kako su trenutno mogućnosti višestruke, što ne garantira uspjeh cijele priče. Objasnila je kako se odgojiteljima dodjeljuju stipendije prema kriteriju deficitarnosti, čime ih se motivira da se školuju za odgajatelje, a istovremeno ih se i obvezuje da se po završetku studija zaposle u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Rijeke. Spomenula je i kontakt s Učiteljskim fakultetom koji je dobio povećanje kvota i lobira se u smjeru da ukoliko je određeno zanimanje deficitarno, bez obzira na velike upisne kvote, one trebaju biti još i veće. Kazala je i kako će se na jesen otvoriti novi pregovori za novi kolektivni ugovor te kako vjeruje da će i tu biti iskoraka. Dodala je da su otvoreni za sve sugestije ako postoji još koja mogućnost poboljšanja.

SDP-ovca Željka Jovanovića SDP zanimalo je u kojoj je fazi najavljeni projekt uvođenja Zdravstvenog odgoja u škole kojima je osnivač Grad Rijeka.

Gradonačelnik Marko Filipović rekao je kako se intenzivno radi na operativnoj realizaciji projekta po uzoru na uvođenje programa Građanskog odgoja i obrazovanja. Plan je da u listopadu 2024. program bude eksperimentalno uveden u škole. Do sada su odrađeni radni sastanci s koordinatorima iz Foruma za slobodu odgoja, a tijekom ljeta u planu je završiti presjek svih nacionalnih, europskih i američkih kurikuluma, kako bi se što bolje pripremili i definirali okvir provođenja projekta na što treba pripremiti i nastavnike u školama. Uskoro bi se trebao dogovoriti i načelni stav skupine eksperata, a intencija je tijekom 2023. i 2024. izraditi plan i prateće materijale za učenike i nastavnike, a na proljeće 2024. provela bi se edukacija nastavnika. Podsjetio je i da je iz proračuna izdvojeno 200.000,00 kuna za program uvođenja besplatnih menstrualnih potrepština za djevojčice u osnovnim školama te kako su taj primjer slijedili i neki drugi gradovi u Hrvatskoj, kao i Primorsko-goranska županija.

52231257646_c53a635945_b

Sabina Marov iz MOST-a željela je znati kada će, u svom punom opsegu, proraditi fontana na Kazališnom trgu koja je rekonstruirana 2020. godine i, kako je istaknula, od tada više ne radi nego što radi, a Grad plaća troškove njezinog održavanja.

Gradonačelnik Filipović kratko je odgovorio kako su u komunikaciji s izvođačem radova, kako bi se radovi izveli u garantnom roku i kako bi fontana čim prije proradila.

Nebojša Zelič, Možemo!, imao je pitanje vezano uz parkiralište na ulazu u KBC Rijeka pod upravljanjem tvrtke Best in parking. Istaknuo je kako je, koliko je njemu poznato, u planu bilo da se na tom mjestu napravi hotel s podzemnom garažom i u tu svrhu je ishodovana građevinska dozvola koja traje do veljače 2023. godine. Rekao je kako je prostor sada pod koncesijom tvrtke Best in parking te ga zanima postoje li planovi da se na tom prostoru ostvari ono što je bilo predviđeno i do kada će tamo biti parkiralište.

Gradonačelnik Marko Filipović rekao je kako se radi o zemljištu koje je bilo u vlasništvu Elektromaterijala koji je završio u stečaju, nakon čega je zemljište kupila jedna švicarska tvrtka i sukladno odredbama plana ishodila potrebnu dokumentaciju. Prvo je u planu bila izgradnja doma za starije, a nakon toga hotel. Investitor iz Švicarske na koncu je prodao zemljište tvrtki Best in parking. Detaljni plan i građevinska dozvola su još uvijek na snazi, međutim mi ne možemo utjecati na poslovnu odluku investitora kada će realizirati nešto predviđeno planom, kazao je Filipović. Bitno je da plan postoji i da je građevinska dozvola izdana i da se može početi s građenjem. Za sada je tamo parking koji funkcionira, a naša intencija je, rekao je Filipović, kao, vjerujem, i investitora, da procijeni povoljan trenutak kada će iskoristiti građevinsku dozvolu ili će ići u njezinu izmjenu ili dopunu. Što se nas tiče, istaknuo je Filipović, mi smo spremni za tu realizaciju koja podrazumijeva i širenje Cambierijeve ulice.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) istaknula je kako je na jednoj od proteklih sjednica Gradskog vijeća ukazala na problem okupljanja maloljetnika u parkirališnom prostoru garaže u sklopu sportske dvorane Zamet. Objasnila je kako se ništa nije promijenilo, dapače, situacija je još i gora, jer su sada ljetni školski praznici te kako su ta okupljanja sada još i veća. Naglasila je kako je bila svjedokom biciklističkih natjecanja, što je nedopustivo te kako valja obratiti pozornost na sigurnost maloljetnika, ali i sigurnost korisnika garaže. Upitala je gradonačelnika ima li Grad Rijeka namjeru donijeti određene mjere kako bi se ta okupljanja spriječila.

Gradonačelnik je odgovorio je kako garažom upravlja Rijeka plus, a dvoranom Zamet Rijeka sport. Problem okupljanja maloljetnika i neprimjereno ponašanje je nešto što se zasigurno ne događa samo u Dvorani Zamet. Na tom tragu organiziran je i sastanak s načelnikom Policijske uprave Primorsko-goranske i njegovim suradnicima i jedna od tema sastanka bila je i neprimjereno ponašanje sugrađana. To je nešto na čemu treba zajednički raditi i dogovoren je čitav niz operativnih sastanaka suradnika s obje strane koji se bave tom problematikom i nadam se da ćemo u suradnji s policijskom upravom uspjeti stati na kraj ovakvom ponašanju, kazao je Filipović: Postavom kamera i pojačanim nadzorom komunalnog i prometnog redarstva na mnogim lokacijama pokušali smo stati na kraj takvom ponašanju, međutim, ne možemo spriječiti baš svako okupljanje. U prostoru Centra Zamet ima adekvatnog prostora da se mladi okupljaju, i na uređenom trgu ispred dvorane i u okolnim područjima oko dvorane, ali ne možemo utjecati na to zašto baš garažu odabiru za okupljanje. S ovog mjesta upućujem nalog nadležnima da posebno vode računa o tome, jer uz to se veže onda i pitanje sigurnosti imovine i automobila koji su parkirani u garaži. Nije sve u našim rukama, rekao je gradonačelnik, nešto je i u rukama sustava obrazovanja i edukacije koji mlade treba odgajati na način da nedolično ponašanje bude nešto što se izbjegava. Riječ je o kompleksnom problemu koji ne mogu riješiti samo gradonačelnik i Gradsko vijeće, već društvo u cjelini, zaključio je.

52231532634_a4a744d114_b

Nadiju Poropat iz SDP-a zanimalo je kako teku prijave za poklon-bonove za učenike osnovnih škola te za prehranu u cjelodnevnoj nastavi i produženom boravku koji je trenutno u tijeku i željela je čuti više o tim programima, kao i o ostalim programima pomoći koje je Grad Rijeka namijenio najmlađima kojima je to potrebno.

Filipović je odgovorio kako Grad Rijeka do 16. rujna zaprima zahtjeve građana za podmirenje cjelokupnih troškova marende i obroka u produženom i cjelodnevnom boravku za školsku godinu 2022./2023. i kako je riječ o programu koji se kontinuirano provodi u sklopu Socijalnog programa Grada Rijeke. Podsjetio je kako iznos za nabavku školskog pribora za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole iznosi 375,00 kuna, a za učenike od petog do osmog razreda 750,00 kuna. Ta je pomoć namijenjena građanima koji imaju zajamčenu minimalnu naknadu pri Centru za socijalnu skrb. Spomenuo je i poklon bonove u iznosu od 250,00 kuna za učenike od prvog do četvrtog te bonove u iznosu od 500,00 kuna za učenike od petog do osmog razreda namijenjene djeci iz kućanstava u kojima živi isključivo jedan roditelj i djeci iz kućanstava gdje su prosječni mjesečni prihodi u zadnja tri mjeseca niži od cenzusa prihoda koje je utvrdio Grad Rijeka za jednoroditeljska kućanstva. Dodao je i kako postoji niz drugih mjera iz Socijalnog programa kojima Grad Rijeka pomaže najugroženijim građanima, a u tu kategoriju spadaju i najmlađi sugrađani. Od ove godine povećala se i naknada za novorođenu djecu, kroz Socijalni program moguće je dobiti i poklon bon za opremu novorođenčadi, a postoji i mogućnost besplatne prilagodbe hrane za dojenčad. Socijalni program Grada Rijeke sve je obuhvatniji u odnosu na državni standard. Istaknuo je kako postoji još puno mjera koje Grad provodi i informacije o njima dostupne su na web stranici Grada Rijeke te kako zainteresirani korisnici mogu podnijeti zahtjeve za neke od mjera putem pisarnice Grada Rijeke. Napomenuo je i kako se godišnje za programe zaštite djece i mladih ukupno izdvaja iznos od oko 9,7 milijuna kuna, što kroz Dječji dom Tić, kroz Socijalni program Grada Rijeke te druge programe koje provode ustanove i udruge namijenjene zaštiti djece i mladih.