Barbara Cetina: Leptirovim krilom zid pomaknuli
Autor: Nikola Cvjetović 29.11.2023
Samostalna izložba pod nazivom "Leptirovim krilom zid pomaknuli" Barbare Cetina, nagrađene autorice na 76. godišnjoj izložbi HDLU Rijeka, otvorit će se u petak, 1. prosinca. u 19 sati U Galeriji Juraj Klović u Rijeci. Izložba ostaje otvorena do 15. 12.
Rijeka - Ovaj likovni projekt kojeg potpisuje Barbara Cetina nastao je naglo, u relativno kratkom vremenu. Ponegdje su korišteni prepoznatljivi autoričini načini, ali je mnogo radova nastalo novim kombinacijama materijala i motiva. Uz to, ovaj projekt zrači naglašenim osluškivanjem okruženja i osobnog doživljaja vremena i prostora same autorice.
Asortiman materijala uistinu je bogat. Možemo govoriti o kolažu, ready-madeu, korištenju odsluženih predmeta ili njihovih dijelova. Tu su rabljene knjige, često njihove korice, zemljopisne karte, izresci ilustracija, korištene vrećice čaja, kartonske kutije, drvene škatule, pak papir, konop i drugi predmeti. Na takve podloge, koje su ponekad i trodimenzionalni oblici, umjetnica intervenira također maštovitim i bogatim rasponom sredstava. Pored lijepljenja, apliciranja, tu su olovka, tuš, flomasteri, tekstilna nit i šivanje, gužvanje/boranje papira, uporaba rezultata djelovanja vremena na materijal. Često su korišteni zapisi. Neki od njih su isječci tiskanih stranica, a često se pojavljuju i autoričini zapisi. Kako sama kaže, neki od njih su citati popularnih melodija, neki izvadci pjesničkih misli, a neki umjetničine trenutne asocijacije. Za naslov je uzet stih pjesme Zaljuljali smo svijet, Arjane Kunštek.
Motivika ove prezentacije također je izuzetno heterogena. Neke su kompozicije pažljivo planirani sklopovi formi, a neke su spontani, instinktom inicirani potezi, fleke ili lomovi, tragovi gužvanja papirne podloge. Čini nam se da su korištene natalne karte sazviježđa horoskopskih situacija ili karte položaja zvijezda na nebu namijenjene putnicima, moreplovcima. Na nekim segmentima već uslojenih kolaža autorica crta raznorodne oblike, od geometriziranih do prikaza komaraca, ribe, bubamare, vinske mušice.
Teško je razdijeliti ovu ponudu na grupe jer se radi o slijedu, nizu iskaza koji se energetski nadovezuju. Čini se da su neki radovi izvedeni u ozračju na rubu afekta, kao odsjaji snažnih emocija. Ponekad su emocijama detektirani elementi korišteni i na radovima gdje komponiranje oblika određuje promišljanje, slaganje ciljane kompozicijske cjeline. Katkada se čini da umjetnici podloga nije prevažna. Kao da uzima prvi predmet koji joj se nađe pri ruci, kako bi pomoću njega ili na njemu, iskazala doživljaj. Kao da i nas želi potaknuti na poštovanje sebe, svojih potreba i htijenja, prepoznavanje svog osobnog stanja, otklona od konvencija, prilagođavanja okruženju, uobičajenosti. Često nailazimo, zapravo otkrivamo uvedene iznenadne oblike koji apostrofiraju osobno stanje, trenutak odbljeska svijesti koji ne moraju biti vedri. Iz cijelog niza proviruje sjeta.
Često korištena nit, špaga, konop, vezica kao da simbolizira našu određenost, zarobljenost konvencijama, običajima, datostima koje nam ne moraju biti udobne. Ovaj dojam podupiru umjetničinom rukom izvedeni rječiti zapisi uključeni u više kompozicija. Oni djeluju kao spontani, skoro slučajni, ali proživljeni verbalni iskazi osobnih trenutaka. Autorica ih ispisuje lijevom rukom kojom obično ne piše. Korištene vrećice čaja kao da žele podsjetiti na neka vremena kad je ritual ispijanja predstavljao plemeniti čin. No umjetnica na papirnim ovojima iscrtava bube koje dolijeću ili se stvaraju na gnjiljenju sklonim predmetima nakon vremena uporabe. Asocijacije na krojačke arke ili vizualizacije sazviježđa zapravo predstavljaju putanje propitivanja. Jer, živimo u svijetu iluzija, zapravo laži, u kojem se proklamirane slobode prepoznaju kao sasvim neznatni pomaci od konvencionalnih, diktatorskih, fanatičnim religijama definiranih međuljudskih odnosa. Obrasci su mijenjani samo deklarativno. Hrabri ljudi se odlučuju na realizaciju osobnog. Ali, tada se susreću, zapravo sudaraju sa pravilima neremećenja ustajalog ponašanja. Nacionalnost, boja kože, teritorijalna pripadnost, uvjerenja, spoznaje, erotska opredjeljenja, u tzv. demokraciji samo su deklarativno oslobođena stega. No, u realnosti stvari se odvijaju grublje. Nažalost, smrad krda, običaji čopora, pa ma kako u njemu bio loš zadah, uzimaju se kao kriterij. Svaki individualni otklon ne biva toleriran. Svjedočimo tome, kako u osobnim životima, tako i u globalnim događanjima koje zovemo političkim. Nakon malo dubljeg provjeravanja, uviđa se da zapravo iza svih naredbi, pravila, zakona zapravo stoje interesi moćnika koji se na pijedestal nisu popeli nekim radom ili intelektom, edukacijom, već pohlepom i bijednom željom za vlašću i profitom.
Ova svojevrsna samoanaliza hrabro propituje i u konačnici i iskazuje razmišljanja, želje. Umjetnica spominje maslačak kao najsuptilniju, nježnu, ali upornu biljku. Barbara promatraču često sugerira: Putuj, te ga nagovara na imaginarne, ali i moguće putanje. Čini se da ovime i sama traži promjenu, odlazak, otiskivanje od zadanog, uobičajenog, konvencionalnog, uvriježenog. Pojam putovanja, fizičke pomake, izmjene lokacije česta su tema ili barem elementi više radova. Od korištenja starih kartografskih prikaza, preko ocrtavanja mogućih sazviježđa pa do korištenja zemljopisnih pojmova uvrštenih u radove. Put, putovanje može biti bijeg, ali češće promjena okruženja, istraživanje, kretanje kroz nove vizure koje uvijek osvježuju osobnost putnika.
Neudobno balansiranje između uvriježenog, za koje se tendenciozno zlorabi pojam tradicija, autorica propituje kroz cijeli svoj opus, da bi ovim projektom iskazala najmoćniji otklon. Na prvi pogled heterogena ponuda, pažljivom promatraču pokazuje se kao iskaz koji ga tjera ka samopropitivanju. Štrikanje/vez, iscrtavanje, korištenje neznatnih materijala, osobno određeni zapisi spoznaja, ali i propitivanja nižu se pred nama kao decentni detalji intimnih sumnji, ali i zaključaka, na rubu, a možda već i preko ruba odluka.
Eugen Borkovsky, XI. 2023.
Barbara Cetina rođena je u Rijeci 1976. godine. Članica je HDLU Rijeka, HDLU Istre, HDLU u Zagrebu i HZSU-a (status samostalne umjetnice). Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu. Svoje radove predstavila je na nekoliko samostalnih i mnogim kolektivnim, selektiranim izložbama u domovini i inozemstvu. Živi i radi u Jurdanima, nadomak Rijeke.
