Demokratske inovacije u lokalnom odlučivanju i kako ih pretvoriti u trajne mehanizme odlučivanja
Autor: Nikola Cvjetović 01.12.2025
Konferencija okuplja stručnjake iz područja prava, filozofije, politologije i civilnog društva kako bi zajedno istražili kako deliberativni formati – poput vijeća građana – mogu doprinijeti obnovi demokratskog povjerenja i razvoju participativne kulture.
Rijeka – U RiHubu održava se konferencija „Demokratske inovacije i javnosti u malom u lokalnom odlučivanju: lekcije, izazovi i budući smjerovi”. Kroz teorijske uvide i prikaze četiri hrvatska primjera deliberacije, konferencija otvara raspravu o tome što znači „javnost u malom“ i kako se takvi procesi mogu pretvoriti u trajne mehanizme demokratskog odlučivanja.
Konferenciju organizira Udruga za razvoj civilnog društva SMART u suradnji Pravnim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i Udrugom Delta uz podršku Zaklade Friedrich Ebert.
Konferencija okuplja stručnjake iz područja prava, filozofije, politologije i civilnog društva kako bi zajedno istražili kako deliberativni formati – poput vijeća građana – mogu doprinijeti obnovi demokratskog povjerenja i razvoju participativne kulture.
Događanje predstavlja nastavak rada Udruge SMART na unapređenju sudioničkog upravljanja, jačanju kapaciteta lokalnih zajednica i promicanju inkluzivnih modela građanske participacije. U tom kontekstu, Rijeka je ključan primjer i pozitivna praksa kroz organizaciju prvog hrvatskog Vijeća građana, a iskustvo Grada u razvoju inovativnih oblika uključivanja građana predstavlja važan doprinos ukupnoj raspravi. Podršku Rijeci u organizaciji prvog hrvatskog vijeća građana dala je Zaklada Friedrich Ebert, a Tijana Defar, koordinatorica projekata u zagrebačkom uredu Zaklade, izrazila je nadu kako će se modeli deliberativne demokracije kao vrijedan demokratski alat šire primjenjivati.
Gradonačelnica Rinčić: U Rijeci ćemo otvoriti dijalog s građanima oko promišljanja o uređenju prostora
Konferenciju je službenom otvorila gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, istaknuvši zadovoljstvo što se održava upravo u prostoru u kojem je radilo i Vijeće građana Rijeke, koje je donijelo vrijedne zaključke i smjernice. Naglasila je kako je upravo na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća donesena Odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada Rijeke kojom se unapređuje način sudjelovanja mladih u donošenju odluka. Također, istaknula je kako se u narednom razdoblju želi dodatno ojačati prakse uključivanja građana u kreiranje javnih politika.
Tako se već ovog tjedna održava panel na temu osnivanja Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke, na kojem će se otvoriti i pitanje na koji će način Zavod surađivati sa strukom, drugim gradskim službama, ali i građanima.
„Postoji veliki interes građana da se uključe u promišljanje o uređenju prostora, temi koju smatramo više nego važnom za razvoj našeg grada“, poručila je gradonačelnica Rinčić.
Teorijske uvide u deliberativne formate predstavili su stručnjaci područja prava, filozofije, politologije i civilnog društva, prof. dr. sc. Vedran Đulabić i dr. sc. Matija Miloš s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija i dr. sc. Ivan Cerovac s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Berto Šalaj sa Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Primjeri deliberativnih praksi – od Vijeća građana preko debate do uključivanja mladih
Primjer Rijeke, koja je prva u Hrvatskoj organizirala Vijeće građana, predstavlja Bajok iz Udruge Smart, ujedno i voditelj projekta riječkog vijeća građana. Vijeće građana Rijeke okupilo je 33 nasumično odabranih građanki i građana Rijeke, koji su tijekom sedam susreta učili, konzultirali se, raspravljali i donijeli preporuke za razvoj mjesne samouprave i aktivnog građanstva u Rijeci. Na posljednjem susretu članovi Vijeća građana Rijeke predali su 90 preporuka, a nakon provedene analize, u ožujku 2025. godine Grad Rijeka prihvatio je 48 preporuka Vijeća za unaprjeđenje mjesne samouprave u Rijeci i povećanje sudjelovanja građana u razvoju lokalne zajednice.
Po uzoru na riječki primjer, svoje vijeće građana organizirao je i Varaždin, raspravljajući o strategiji razvoja turizma, a projekt predstavlja Jelena Brcković iz Udruge mladih V.U.K. Tijekom pet susreta 29 građana razvilo je konkretne prijedloge za održiv i uključiv turistički razvoj Varaždina, vodeći se idejom da turizam treba služiti i posjetiteljima i lokalnoj zajednici. Izradili su 64 preporuke za unapređenje turističke ponude.
Sara Sušanj, Udruga Delta predstavlja Vijeće mladih građana Pule, koje je svoj prvi susret upravo proteklog vikenda. Vijeće mladih građana Pule prvo je takvo tijelo u Hrvatskoj, a njegova je zadaća izraditi preporuke za model prema kojem mladi mogu aktivno oblikovati ciljeve, sadržaj i način rada Centra za mlade Pula te doprinijeti stvaranju prostora koji potiče rast, ideje, povezivanje i angažman mladih u gradu.
Branimira Penić iz Hrvatskog debatnog društva govori o projektu „Demokratsko procijepljenje – debatni klubovi i deliberativna demokracija kao model razvoja demokratskih kompetencija i participativnog donošenja odluka“. Cilj projekta bio je proširiti debatne klubove kao uspješan model građanskog odgoja i obrazovanja koji razvija vještine argumentacije, kritičkog razmišljanja, izražavanja, timskog rada, senzibilizira na različitost i važnost ljudskih prava te osnažuje za informirano djelovanje.
