Prva godina mandata: Gradonačelnica Rinčić i njezini zamjenici složili se da njihov rad zaslužuje ocjenu dobar

Naš je cilj moderna, učinkovita i odgovorna gradska uprava te stvaranje Rijeke kao suvremenog europskog grada, istaknula je Rinčić

Rijeka - „Ne bojimo se promjena i nećemo odustati od cilja da naš grad učinimo modernim, uređenim i pravednim gradom jednakih prilika za sve građane“, poručila je gradonačelnica Iva Rinčić na konferenciji za medije održanoj uoči prve godišnjice mandata. Gradonačelnica i njezini zamjenici Vedran Vivoda i Aleksandar-Saša Milaković tom su prilikom predstavili i prijedlog novog modela gradnje stadiona Kantrida te razvojne iskorake ostvarene tijekom prve godine upravljanja Gradom Rijekom.

Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je povjerenje građana dobiveno 6. lipnja prošle godine prije svega velika obveza i odgovornost prema građanima i gradu. Naglasila je da je nova gradska uprava od prvoga dana krenula u provedbu nužnih promjena s ciljem stvaranja učinkovitijeg, odgovornijeg i transparentnijeg sustava upravljanja.

Novi direktori trgovačkih i komunalnih društava

Po preuzimanju vlasti, kako je navela, zatečen je trom i zastario sustav koji nije mogao odgovoriti na potrebe suvremenog grada.

„Naš prvi veliki zadatak bio je promijeniti način rada sustava, uvesti red, odgovornost i učinkovitost te inzistirati na stručnosti, transparentnosti i radu kao temeljnim vrijednostima upravljanja gradom“, naglasila je gradonačelnica.

Upravo zato najveći dio aktivnosti tijekom prve godine bio je usmjeren na promjenu načina rada gradske uprave i gradskih društava, uvođenje veće odgovornosti, stručnosti i učinkovitosti te stvaranje temelja za dugoročni razvoj Rijeke.

U tom su kontekstu provedeni javni natječaji za izbor novih direktora trgovačkih i komunalnih društava, izuzev direktora Energa, a od 1. lipnja započeo je i proces preustroja gradske uprave. Gradonačelnica je naglasila kako su riječ o zahtjevnim i dugotrajnim procesima, ali i nužnim preduvjetima za stvarni napredak.

Modernizacija komunalnog sustava

Govoreći o komunalnom sustavu, najavila je novi model organizacije kojim će Poslovni sustavi postati društvo za upravljanje i podršku cijelom riječkom komunalnom sustavu. Novi ustroj ne podrazumijeva centralizaciju operativnih poslova niti smanjenje važnosti pojedinih društava, već im omogućuje snažniju usmjerenost na njihove temeljne djelatnosti i kvalitetu usluge građanima.

Time će se osigurati učinkovitija koordinacija složenih projekata koji obuhvaćaju više društava, poput energetske tranzicije, elektrifikacije javnog prijevoza, digitalizacije i razvoja kružnog gospodarstva.

Istodobno će se uvesti suvremeniji model upravljanja temeljen na podacima, kroz standardizaciju podataka, zajedničke informacijske sustave te jasne pokazatelje uspješnosti. Cilj je povećati transparentnost, učinkovitost i kvalitetu upravljanja cijelim sustavom.

Osnivanje Zavoda za prostorno uređenje

Jedan od važnijih razvojnih iskoraka predstavlja i osnivanje Zavoda za prostorno uređenje. S obzirom na ograničeni prostor kojim Rijeka raspolaže, svaka odluka vezana uz razvoj grada mora biti dugoročno promišljena i stručno utemeljena.

Osnivanjem Zavoda stvaraju se preduvjeti za strateško planiranje razvoja, kvalitetnije upravljanje prostorom i zaštitu prostora kao zajedničkog dobra. U tijeku je odabir ravnatelja Zavoda te uređenje prostora na adresi Pomerio 29, a početak rada očekuje se tijekom srpnja.

Ulica Matije Gupca postaje nova pješačka zona

Najavljeno je i potpuno pretvaranje Ulice Matije Gupca u pješačku zonu. Kao prvi koraci već su postavljene ukrasne vaze, a u tijeku su aktivnosti vezane uz nabavu i postavljanje pilomata, automatskih podiznih stupića za kontrolu pristupa vozila. Cilj je stvaranje kvalitetnog javnog prostora koji će predstavljati nastavak postojeće pješačke zone Korza i prostora ispred Palače Modello.

Govoreći o prometu, gradonačelnica je predstavila planove za novo prometno rješenje središta grada koje će biti realizirano nakon dovršetka Kompleksa Žabica i novog autobusnog kolodvora. Predviđeno je da potez Scarpina – Adamićeva – Trpimirova bude rezerviran za javni gradski prijevoz i taxi vozila, dok će ulice Riva i Ivana Zajca postati dvosmjerne za sav promet.

U tom kontekstu pokrenuta je i revizija projektne dokumentacije za vanjski trg Žabica, izrađene još 2008. godine, s ciljem očuvanja njegovog dominantno pješačkog karaktera te podizanja urbanog standarda ovog važnog gradskog područja.

Među značajnijim prometnim projektima ističe se i planiranje izgradnje spojne prometnice koja će povezati produženu Ulicu Riva s državnom cestom DC403 i lučkom spojnom prometnicom. Grad Rijeka izradio je idejno rješenje spojne prometnice od Trga Žabica do državne ceste DC403 te su održani brojni sastanci s Hrvatskim cestama, Lučkom upravom Rijeka i drugim partnerima kako bi se uskladile aktivnosti na pripremi projekta.

Trenutačno se usuglašava tekst sporazuma kojim će biti definirana međusobna prava i obveze svih uključenih partnera, uključujući pripremu projektne dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ishođenje potrebnih dozvola te buduću izgradnju i održavanje prometnice.

Funkcionalno Gradsko vijeće

Gradonačelnica se osvrnula i na političke procese tijekom protekle godine, istaknuvši da su usvajanje prvog proračuna nove gradske vlasti te konstituiranje Gradskog vijeća pokazali kako je suradnja moguća kada je razvoj grada ispred stranačkih razlika.

„Pokazalo se da, unatoč političkim razlikama, postoji prostor za suradnju i okupljanje oko projekata važnih za razvoj grada i kvalitetu života građana“, naglasila je Rinčić.

Među konkretnim projektima izdvojila je odluku o zakupu za uređenje nove sportske dvorane u prostoru nekadašnjeg DM-a u Centru Zamet za potrebe karate klubova, uvođenje besplatnog javnog prijevoza za umirovljenike, nezaposlene starije od 60 godina i sve građane starije od 65 godina te ponovno uvođenje noćnih autobusnih linija 102 i 103.

„Budući da većini korisnika 1. srpnja istječu godišnje karte, ovim putem ponovno pozivamo građane da ih obnove na vrijeme kako bi se izbjegle gužve kakve smo imali prošle godine“, rekla je gradonačelnica te podsjetila i na uspješno uvođenje mobilne aplikacije RCC Mobility za kupnju karata.

Dodatno su povećane potpore za novorođenčad za 100 eura, dok su od početka 2026. godine udvostručeni iznosi stipendija koje sada iznose 300 eura mjesečno za učenike i 400 eura za studente, što predstavlja najveće povećanje stipendija u povijesti Grada Rijeke.

Novi vrtići i ulaganja u predškolski odgoj

Tijekom protekle godine otvoreni su i novi vrtići Kapljica i Fiume kapaciteta većeg od stotinu djece, a nakon četiri desetljeća pokrenut je proces izgradnje nove osnovne škole. Za Dječji vrtić Gardelin osigurano je više od 544 tisuće eura bespovratnih sredstava, dok se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti sufinancira i nadogradnja vrtića Galeb, čiji se završetak očekuje do početka pedagoške godine 2026./2027.

Grad je pokrenuo i rješavanje dugogodišnjeg problema potpornog zida u Ulici Milana Rustanbega na Škurinjama, koji je godinama predstavljao sigurnosni rizik za građane. Nakon izvedenih radova i betoniranja posljednje dionice zida preostaju još postavljanje zaštitne ograde te ozelenjavanje pokosa iza zida.

„Naš je cilj moderna, učinkovita i odgovorna gradska uprava te stvaranje Rijeke kao suvremenog europskog grada koji zna što želi i u kojem smjeru ide. To je grad koji poštuje svoju tradiciju, baštinu i povijest, ali je istovremeno spreman za izazove budućnosti. Pred nama je još mnogo posla, ali smatramo da smo napravili prve važne korake i pokrenuli procese koji su godinama bili odgađani, često zbog političkih razloga ili komocije“, rekla je gradonačelnica Rinčić.

Exportdrvo kao novo kulturno središte Rijeke

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda predstavio je niz razvojnih projekata usmjerenih na podizanje kvalitete života građana. Uz obnovu Dvorane mladosti i izgradnju električne baze Autotroleja u Ulici Milutina Barača, posebno je istaknuo projekt prenamjene prostora Exportdrva u suvremeni višenamjenski centar namijenjen gospodarstvu, turizmu, edukaciji i javnim sadržajima.

Riječ je o prostoru koji ima potencijal postati novo urbano, kulturno i društveno središte grada.

„Važno je naglasiti da je riječ o projektu koji je u odnosu na raniju verziju u potpunosti izmijenjen kako bi se omogućilo financiranje iz europskih fondova u maksimalnom mogućem iznosu. Prema ranijem modelu, mogućnost povlačenja europskih sredstava bila je znatno manja.

Projekt će donijeti novu vrijednost prostoru koji je desetljećima bio nedovoljno iskorišten, unatoč svojoj iznimno atraktivnoj lokaciji u samom središtu grada. Ujedno ga promatramo kao početnu točku budućeg razvoja i uređenja cijelog područja Delte.

Nositelj projekta je Rijeka sport d.o.o., koji je upravljanje objektom preuzeo 22. rujna 2025. godine nakon dobivanja koncesije na pomorskom dobru od Primorsko-goranske županije. Od tada su intenzivirane aktivnosti na pripremi projektne dokumentacije. Projekt se trenutačno nalazi u fazi izrade projektno-tehničke dokumentacije i koordinacije s nadležnim institucijama, a paralelno se provode pripreme za prijavu na ITU mehanizam“, rekao je Vivoda.

Ukupna procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 13 milijuna eura, a najveći dio planira se financirati bespovratnim sredstvima Europske unije putem ITU mehanizma, uz manji udio vlastitih sredstava. Prijava projekta planirana je tijekom 2026. godine, nakon ishođenja građevinske dozvole. Planirana je prenamjena približno 7.000 četvornih metara zatvorenog i 2.500 četvornih metara otvorenog prostora u novi urbani centar sa sajamskim, kongresnim, uredskim, ugostiteljskim i javnim sadržajima. Paralelno s pripremom projekta, prostor Exportdrva već se koristi za brojna kulturna, edukativna i gospodarska događanja.

Više od 5,2 milijuna eura za šetnice i uređenje Preluka

Značajan naglasak stavljen je i na uređenje obalnih prostora. Grad Rijeka osigurao je više od 5,2 milijuna eura europskih sredstava za uređenje dijela šetnice Milića Jardasa uz plaže Akademija i Kostanj te rekreacijske zone Preluk. Projekt na Preluku uključuje uređenje gotovo 14 tisuća četvornih metara prostora s novim zelenim površinama, sportskim i rekreacijskim sadržajima, amfiteatrom, dječjim igralištem te sadnju više od 200 stabala i više od tisuću grmova autohtonih biljnih vrsta.

Uz plaže Kostanj i Akademija predviđeno je proširenje i uređenje postojeće šetnice. Posebna pažnja posvećena je pristupačnosti za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti. Planirani su i brojni novi sadržaji za građane svih generacija – od dječjih igrališta i fitness zona na otvorenom do prostora za druženje i boravak u zelenilu.

Stadion Kantrida kao zajednički projekt Grada, države i Županije

Vivoda se osvrnuo i na projekt stadiona Kantrida, istaknuvši da Grad planira preuzeti vodeću ulogu u njegovoj realizaciji uz potporu države i Primorsko-goranske županije.

„Za mnoge od nas Kantrida nije samo stadion. Ona je dio identiteta grada, mjesto uspomena, sportskih uspjeha i emocija koje povezuju generacije Riječana. Upravo zato ovaj projekt nije samo infrastrukturni zahvat, nego i važna emotivna priča za naš grad.

Odlučili smo ići u smjeru izgradnje stadiona u javnom interesu. Za takav pristup dobili smo potporu Vlade Republike Hrvatske, odnosno nadležnog ministarstva. Razgovarali smo o modelu sufinanciranja u omjeru 50:50 između države i Grada, što smatramo razumnim i održivim okvirom za realizaciju ovako važnog projekta“, rekao je Vivoda te dodao da je i Primorsko-goranska županija načelno iskazala spremnost uključiti se u projekt.

„Vjerujem da upravo ovakav partnerski pristup, uz suradnju lokalne, regionalne i državne razine, predstavlja najbolju garanciju da će ovaj dugo očekivani projekt konačno biti realiziran na dobrobit sporta, navijača i svih građana Rijeke“, istaknuo je Vivoda.

Prioritet je završetak radova na projektu Aglomeracije

Govoreći o radovima na projektu Aglomeracije, Vivoda je naglasio kako su građani s pravom nezadovoljni dugotrajnim radovima, ali je podsjetio da su ugovori za projekte sklopljeni prije aktualnog mandata. Prioritet Grada sada je osigurati što kvalitetniji i brži završetak svih započetih zahvata.

„Građanima zahvaljujem na strpljenju i razumijevanju, a od izvođača i svih uključenih službi očekujem maksimalan angažman kako bi se život na pogođenim područjima što prije normalizirao“, poručio je zamjenik Vivoda te izvijestio o aktualnim aktivnostima koje provodi Vodovod i kanalizacija na nekoliko gradskih lokacija.

Na Pehlinu su izvedeni radovi na sanaciji nogostupa i nastavlja se izgradnja sanitarne kanalizacije, dok se po završetku školske godine planira uključivanje dodatne radne ekipe radi ubrzanja dinamike radova. Prema trenutačnim procjenama, završetak radova na Pehlinu očekuje se u listopadu, sukladno ranije najavljenim rokovima.

U Vodovodnoj ulici izvedeno je asfaltiranje prvog nosivog sloja prometnice te slijede završni radovi i izgradnja crpne stanice i povezivanje izvedenih dionica u Vodovodnoj i Ružićevoj ulici. Paralelno se uređuju nogostupi, nakon čega će uslijediti završno asfaltiranje kolnika.

U Kumičićevoj ulici asfaltiran je prvi nosivi sloj kolnika u punoj širini prometnice na dionici od križanja s Ulicom Krimeja do Mihanovićeve ulice. Radovi se nastavljaju prema križanju s Ulicom Slavka Krautzeka, nakon čega slijedi nastavak zahvata od Ulice Krimeja prema središtu grada.

Najniža stopa poreza na dohodak među najvećim hrvatskim gradovima

Zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković naglasio je kako odgovorno upravljanje gradom podrazumijeva donošenje konkretnih mjera koje građanima olakšavaju svakodnevni život.

Među najvažnijim postignućima izdvojio je smanjenje poreza na dohodak, zahvaljujući kojem je Rijeka postala grad s najnižim porezom na dohodak među velikim hrvatskim gradovima.

Prema podacima o izvršenju proračuna za prvo tromjesečje, očekuje se ostvarenje planiranih prihoda od oko 100 milijuna eura, uz mogućnost da oni do kraja godine budu i veći od planiranih.

„Sve je izglednije da neće doći do očekivanog pada prihoda zbog porezne reforme, nego da ćemo zahvaljujući gospodarskoj aktivnosti ostvariti i dodatne prihode“, istaknuo je Milaković.

Dodao je kako će Grad nastaviti pratiti učinke porezne reforme te razmatrati mogućnosti daljnjeg poreznog rasterećenja građana.

Nova škola Fran Franković i ulaganja u jednosmjensku nastavu

Milaković je istaknuo kako je izgradnja nove Osnovne škole Fran Franković jedan od najvažnijih obrazovnih projekata u gradu.

Grad je dobio suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za realizaciju projekta, a država će sudjelovati u njegovu financiranju. Završetak glavnog projekta očekuje se do kraja kolovoza, nakon čega slijedi prijava za financiranje i priprema javne nabave za izvođenje radova.

„Nakon godina rasprava donesena je odluka o izgradnji nove škole, što smatramo najboljim rješenjem za učenike i nastavnike“, rekao je Milaković.

Novi centar za obrazovanje i podršku djeci s teškoćama

Poseban naglasak stavljen je na projekt novog Centra za odgoj i obrazovanje te Centra za autizam.

Grad je odustao od ranije planirane lokacije na Rujevici te se odlučio za lokaciju na Krnjevu, u Hegedušićevoj ulici.

Prednost nove lokacije je činjenica da se zemljište najvećim dijelom nalazi u gradskom vlasništvu te omogućuje bržu i učinkovitiju realizaciju projekta. U tijeku je priprema projektnog zadatka za izradu idejnog rješenja, a vode se i razgovori s nadležnim ministarstvom o mogućnostima financiranja.

Budući da će budući centar služiti djeci s područja cijele Primorsko-goranske županije, u projekt će biti uključena i Županija.

„Riječ je o jednom od najvažnijih projekata koje smo pokrenuli u području obrazovanja i socijalne skrbi. Djeca s teškoćama u razvoju zaslužuju kvalitetan, funkcionalan i dostupan prostor, a upravo je to naš cilj“, naglasio je Milaković.

Kvartovske garaže

Govoreći o problemu parkiranja, Milaković je istaknuo kako Grad trenutačno razvija projekte kvartovskih garaža na tri prioritetne lokacije – u Ulici Ante Kovačića na Kozali, kraj Omladinskog igrališta na Brajdi i na Rastočinama.

Na Kozali je u tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, za Brajdu se priprema studija predizvodljivosti podzemne garaže, dok se na Rastočinama razmatra izgradnja novog vrtića kako bi se oslobodio prostor za buduću garažu.

Cilj je postupno stvarati preduvjete za rješavanje jednog od najvećih komunalnih problema u gradskim četvrtima – nedostatka parkirališnih mjesta, zaključio je Milaković.

Pitanja novinara o Kantridi, kulturnoj strategiji i ocjeni gradske uprave

Novinare je zanimalo znači li najavljeni model financiranja Kantride odustajanje od projekta koji je prije nekoliko godina predstavio Damir Mišković te kakva je buduća suradnja Grada s vlasnikom HNK Rijeka.

Zamjenik gradonačelnice Vivoda pojasnio je kako je projekt još uvijek u fazi razvoja te da se trenutačno razmatra model prema kojem bi stadion zajednički financirali Grad Rijeka i država, uz moguću potporu Primorsko-goranske županije.

„Ako se realizira takav model, išlo bi se u novi projekt i raspisivanje urbanističkog natječaja. Što će biti s dosadašnjim rješenjima, znat ćemo nakon što definiramo sve elemente projekta“, rekao je.

Gradonačelnica je naglasila da razgovori s državom još traju te da nikakvi ugovori zasad nisu potpisani.

„Naš je cilj od početka bio da Grad i država zajednički obnove i izgrade Kantridu. O tome pregovaramo i tražimo najbolje moguće rješenje za grad“, istaknula je.

Potvrdila je da je Damir Mišković upoznat s razgovorima koje Grad vodi s ministarstvom te sa smjerom u kojem se projekt razvija. „Država je iskazala interes za sudjelovanje u projektu, ali dok ne budu definirani konkretni odnosi i ugovori, ne možemo govoriti o konačnom modelu“, rekla je Rinčić.

Na pitanje o neboderima, hotelu i drugim komercijalnim sadržajima koji su bili dio ranijeg koncepta, gradonačelnica je pojasnila da država može financirati isključivo javnu sportsku infrastrukturu.

„Formira se stručni tim koji će zajedno s ministarstvom definirati financijski i prostorno-planski okvir projekta. Tek nakon toga moći ćemo govoriti o konkretnim sadržajima i mogućim modelima razvoja prostora“, rekla je.

Govoreći o mogućem novom rješenju stadiona, zamjenik gradonačelnice istaknuo je da određeni elementi projekta nisu stvar investitorskih želja, nego tehničkih i zakonskih uvjeta.

„Ako želimo stadion koji zadovoljava najviše UEFA-ine standarde, moramo poštovati propisane uvjete, uključujući orijentaciju stadiona i druge tehničke zahtjeve. Osim toga, postoje i ograničenja vezana uz pomorsko dobro koja je također potrebno uvažiti pri izradi svakog budućeg rješenja“, pojasnio je Vivoda. Dodao je da će se, bude li realiziran novi model financiranja, raspisati novi natječaj i tražiti novo projektno rješenje.

Zaključio je da je za daljnji razvoj projekta ključno da država Kantridu proglasi projektom od nacionalnog interesa, nakon čega će biti moguće konkretnije govoriti o njegovoj realizaciji.

Centar za odgoj i obrazovanje

Odgovarajući na pitanje o rokovima realizacije Centra za odgoj i obrazovanje i Centra za autizam, istaknuto je kako je još prerano govoriti o konkretnim rokovima.

„Ključno će biti sudjelovanje države u financiranju projekta, nakon čega slijede izrada projektne dokumentacije i provedba gradnje“, rekao je Aleksandar-Saša Milaković. Naglašeno je da će realizacija trajati nekoliko godina, ali da postoji jasna odluka da se projekt provede.

Kulturna strategija

Na pitanje zašto još nije donesena kulturna strategija, gradonačelnica je pojasnila kako je dokument u velikoj mjeri pripremljen, no proces je usporen zbog reorganizacije gradske uprave i kadrovskih promjena.

Najavila je da se donošenje kulturne strategije očekuje tijekom druge polovice godine, dok bi njezina puna provedba trebala započeti 2027. godine.

Na pitanje kako ocjenjuju prvu godinu mandata, gradonačelnica i njezini zamjenici složili su se da njihov rad zaslužuje ocjenu dobar (3).

Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je tijekom protekle godine uložen velik trud i pokrenut niz važnih projekata, ali da su pojedini procesi napredovali sporije od očekivanog.

„Uvijek mislim da možemo i moramo više. Pokrenuli smo važne projekte, no ostaje prostor za napredak i zato bih si dala ocjenu dobar“, rekla je.

Zamjenici gradonačelnice Vedran Vivoda i Aleksandar Saša Milaković složili su se s tom ocjenom, istaknuvši da je uložen značajan rad, ali da je ostvareno manje konkretnih rezultata nego što su priželjkivali. Naglasili su pritom da su postavljeni temelji za niz projekata čiji bi se učinci trebali vidjeti u narednim godinama.

Follow @torpedo_media