Dvodnevnim programom obilježen Svjetski dan Parkinsonove bolesti
Autor: Marina Pauletić 11.04.2024
Zajedno protiv Parkinsona!
Rijeka - Javnozdravstvenom akcijom koja se 10. i 11. travnja održala u Gradskoj vijećnici i na Korzu u Rijeci je obilježen Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Ovo događanje se duži niz godina organizira s ciljem senzibiliziranja javnosti o važnosti prevencije, ranog prepoznavanja i liječenja Parkinsonove bolesti, a ovogodišnji program pripremljen je od strane Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka, Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i riječke podružnice Udruge “Parkinson i mi“
U srijedu, prvog dana aktivnosti u Vijećnici Grada Rijeke održana je promocija knjige „PARKINSON, TI I JA“ prof. Lamije Muzurović te okrugli stol na temu svakodnevnog života s Parkinsonovom bolešću. O izazovima i problemima s kojima se susreću govorili su pacijenti i članovi njihovih obitelji. Na sam Svjetski dan Parkinsonove bolesti, u četvrtak 11. travnja održan je dio akcije pod nazivom Aktivno protiv Parkinsona. Na riječkom Korzu se vježbalo se i plesalo uz podršku stručnih voditelja, a građani su na informativnom punktu mogli preuzeti brošure o Parkinsonovoj bolesti kao i crvene tulipane – simbol borbe protiv ove bolesti. Dan je osmišljen s ciljem promicanja važnosti kretanja i redovite tjelovježbe kako bi se poboljšalo psihofizičko stanje oboljelih i usporila progresija bolesti, ali i pružila podrška osobama s Parkinsonovom bolesti da ostanu aktivni članovi društva.
Na Klinici za neurologiju KBC-a Rijeka započelo je s radom Savjetovalište za oboljele od Parkinsonove bolesti i članove njihovih obitelji.
Stručna psihološka podrška i savjetovanje odvijat će se svakoga ponedjeljka prema rasporedu:
- parnim datumima od 15 do 16 sati za oboljele,
- neparnim datumima od 15 do 16 sati za članove obitelji.
Za rezervaciju termina nužna je prethodna najava na broj 051/658-303 i uputnica liječnika obiteljske medicine.
Novi model cjelovite podrške ima cilj oboljelima od Parkinsonove bolesti i njihovim najbližima omogućiti bolju, integriranu skrb i pružiti pomoć kako bi pronašli učinkovitije načine da se suoče s psihološkim stanjima, situacijama i reakcijama koje kronična bolest donosi.
Dugotrajne bolesti iscrpljuju psihološke kapacitete oboljelih, utječu na njihove bliže članove obitelji i okolinu te nerijetko sa sobom donose psihičke tegobe poput osjećaja ljutnje, tuge te anksiozno-depresivnih simptoma.
