Ekološki iskorak riječkoga toplinarstva – ugašena zadnja toplana koja je koristila srednje loživo ulje
Autor: Nikola Cvjetović 24.04.2025
Gašenje toplane Donja Vežica omogućeno je povezivanjem toplana Gornja i Donja Vežica (zajedno s toplanom Vojak) u jedinstveni sustav Istok, u sklopu europskog projekta „Obnova toplinarstva grada Rijeke“
Rijeka - Završetkom sezone grijanja trajno je ugašena toplana Donja Vežica, a kako je ona bila posljednja koja je koristila srednje loživo ulje, time je završeno i razdoblje korištenja tog energenta u riječkim toplanama.
Gašenje toplane Donja Vežica omogućeno je povezivanjem toplana Gornja i Donja Vežica (zajedno s toplanom Vojak) u jedinstveni sustav Istok, u sklopu europskog projekta „Obnova toplinarstva grada Rijeke“ ukupno vrijednog 14,9 milijuna Eura.
Korisnici su trajno prešli na opskrbu toplinskom energijom iz toplane Gornja Vežica – primarne toplane sustava Istok koja za pogonsko gorivo koristi plin i zadovoljava kriterije Zelenog plana EU (više od 50% energije proizvedeno iz visokoučinkovite kogeneracije i obnovljivih izvora). Modernizirana toplana Gornja Vežica omogućuje 24 satno grijanje prostora i isporuku potrošne tople vode, uz stabilnu i pouzdanu opskrbu, dok povezani i suvremeni sustavi omogućuju buduća tehnološka unaprjeđenja i daljnje iskorake u smjeru korištenja obnovljivih izvora energije.
Sustavi su povezani 21. ožujka 2025. godine, nakon čega se toplana Donja Vežica nalazila u fazi završnog rada kako bi se potrošila većina preostalog goriva.
Po završetku spajanja svih toplovodnih sustava na istočnom dijelu Rijeke, taj će se dio grada u cijelosti opskrbljivati toplinskom energijom iz suvremene toplane Gornja Vežica, uz brojne benefite za korisnike i okoliš. Ovo je značajan korak u smjeru ekološke i energetske učinkovitosti riječkog sustava centralnog grijanja, koji je sve bliže ostvarenju dugoročnog plana potpunog prelaska na grijanje bez emitiranja stakleničkih plinova.
Toplana Donja Vežica izgrađena je 1974. godine i smještena u prizemlju stambene zgrade na adresi Andrije Peruča 2a. Bila je dio toplinskog sustava, odnosno proizvodila je i distribuirala toplinsku energiju putem toplovoda za potrebe zagrijavanje oko 200 stambenih i poslovnih jedinica.
Tijekom sezone grijanja, svakodnevno se od 6:00 h do 22:00 sati proizvodila i distribuirala toplinska energija, za čiju se proizvodnju kao energent koristilo srednje loživo ulje, uz godišnju potrošnju od približno 70 tona. Ovo pogonsko gorivo koristilo se sve do danas jer se zbog smještaja toplane unutar stambenog objekta nije moglo udovoljiti sigurnosnim kriterijima njezine plinofikacije.
U posljednjih 30-ak godina, plin je postupno zamjenjivao srednje loživo ulje i postao glavno pogonsko gorivo u toplanama Energa. Plinofikacija riječkih toplana započela je 1996. godine, uvođenjem plina u toplanu Turnić. Nakon toga, u periodu od idućih 25 godina plin se kao pogonsko gorivo uvodio i u ostale toplane – Malonji, Škurinje, Podmurvice, Gornja Vežica, Kozala, Srdoči, Zamet i Vojak. Za vrijeme tog razdoblja u modernizaciju odnosno plinofikaciju riječkog toplinarstva uloženo je oko 10 milijuna eura, što je doprinijelo značajnom smanjenju emisija CO2 te uklanjanju SO2 iz proizvodnje.
