[FOTO] Tržnice, javni wc-i, okupljanja maloljetnika, radovi na Korzu samo su neke od tema današnjeg Aktualnog sata sjednice Gradskog vijeća
Autor: Marijana Šepić Bjelobaba 21.07.2022
Što se tiče problema prometa na glavnoj gradskoj tržnici, Filipović je istaknuo kako su rađene vrlo ozbiljne analize povratka ulice Riva boduli u dvosmjernu ulicu, međutim one su pokazale kako bi to izazvalo još veći prometni kaos.
Rijeka - Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća na kojoj je donesena odluka o prodaju kompleksa Žabica, bilo je riječi o nekim zanimljivim temama i u sklopu Aktualnog sata.
Štefica Jagić Rađa (HDZ) istaknula je tako kako je na jednoj od proteklih sjednica Gradskog vijeća ukazala na problem okupljanja maloljetnika u parkirališnom prostoru garaže u sklopu sportske dvorane „Zamet“. Objasnila je kako se ništa nije promijenilo, dapače, situacija je još i gora, iz razloga što su sada ljetni školski praznici te kako su ta okupljanja sada još i veća. Istaknula je kako je bila svjedokom biciklističkih takmičenja, što je nedopustivo te kako valja obratiti pozornost na sigurnost maloljetnika, ali i sigurnost korisnika garaže. Uputila je pitanje gradonačelniku, ima li Grad Rijeka namjeru donijeti određene mjere kako bi se ta okupljanja spriječila.
Gradonačelnik Filipović odgovorio je kako garažom upravlja Rijeka plus, a dvoranom Zamet, Rijeka sport.
"Problem okupljanja maloljetnika i neprimjereno ponašanje je nešto što se zasigurno ne događa samo u Dvorani Zamet. Na tom tragu organiziran je i sastanak s načelnikom Policijske uprave Primorsko-goranske i njegovim suradnicima i jedna od tema sastanka bila je i neprimjereno ponašanje sugrađana. To je nešto na čemu treba zajednički raditi i dogovoren je čitav niz operativnih sastanaka suradnika s obje strane koji se bave tom problematikom i nadam se da ćemo u suradnji s policijskom upravom uspjeti stati na kraj ovakvom ponašanju. Postavom kamera i pojačanim nadzorom komunalnog i prometnog redarstva na mnogim lokacijama pokušali smo stati na kraj takvom ponašanju, međutim, ne možemo spriječiti baš svako okupljanje. U prostoru Centra Zamet ima adekvatnog prostora da se mladi okupljaju, i na uređenom trgu ispred dvorane i u okolnim područjima oko dvorane, ali ne možemo utjecati na to zašto baš garažu odabiru za okupljanje. S ovog mjesta upućujem nalog nadležnima da posebno vode računa o tome, jer uz to se veže onda i pitanje sigurnosti imovine i automobila koji su parkirani u garaži. Nije sve u našim rukama, nešto je i u rukama sustava obrazovanja i edukacije koji mlade treba odgajati na način da nedolično ponašanje bude nešto što se izbjegava. Riječ je o kompleksnom problemu koji ne mogu riješit samo gradonačelnik i Gradsko vijeće već društvo u cjelini", rekao je gradonačelnik.
Iva Rinčić (Nezavisna lista Davora Štimca) prokomentirala je prethodno pitanje, da se mladi možda okupljaju u garaži jer im je tamo zasigurno ugodnija temperatura i dodala kako se danas prema najavama očekuje da će temperatura dosegnuti 36 stupnjeva celzijusa te kako nas očekuje toplinski val u narednim tjednima. Objasnila je kako uslijed takvih klimatskih ekstrema mnogi gradovi počinju tražiti rješenja kojima će olakšati život građanima, pogotovo onima starije životne dobi i koje visoke temperature najviše pogađaju. Spomenula je kako rješenja tog problema u drugim gradovima nazivaju klimatskim skloništima te kako se kao jedna od mogućnosti nudi redizajn lokacija gdje se ljudi više zadržavaju, kao što su primjerice autobusne stanice. Podsjetila je kako su prije desetak godina postavljene metalne klupice koje su po zimi jako hladne, a ljeti strašno vruće te kako imamo nadstrešnice, koje, ako i štite od kiše, ne štite od sunca. Na nekim mjestima u samom centru grada ne postoje niti nadstrešnice. Građani nas pitaju, rekla je Rinčić, kada Grad misli pristupiti sustavnom rješavanju tog problema, promijeniti klupice i postaviti primjerene nadstrešnice koje bi nudile puno veći hlad građanima dok čekaju autobus.
Gradonačelnik Filipović u svom je odgovoru predložio vijećnici Rinčić i svim građanima da se drže hlada.
Davor Štimac (Nezavisna lista Davora Štimca) postavio je pitanje vezano uz tržnice koje su od srpnja 2017. godine pod upravom Rijeka plusa i istaknuo je kako je činjenica da je broj zakupljenih mjesta malen, svega 393 od 740 raspoloživih mjesta. Za tržnicu Brajda istaknuo je da se može reći kako je mrtva, svega 11 mjesta od 102 raspoloživa su zakupljena te kako ta tržnica danas zapravo i ne postoji. Istaknuo je probleme klimatizacije koja se često kvari, sanitarnih čvorovi koji se ne održavaju, da ih ima mali broj na raspolaganju te kako je čistoća u njima loša. Istaknuo je kako se oko tržnice slobodno sele stolovi, kao primjer je istaknuo stanje u Verdijevoj ulici, dodavši kako se ne zna tko to dozvoljava. Istaknuo je i nedostatak bankomata oko tržnice, kako je prometna blokada strašna te kako je nerazumljivo zašto se ulica Riva Boduli ne prebaci u dvosmjernu kako bi se ubrzao promet. Istaknuo je kako na čitavom području vlada kaos te kako su čuli da nema ni voditelja, kontrole ni nazora te kako su ljudi koji tamo rade nezadovoljni, a smatra kako su korisnici još nezadovoljniji te da je slika koju grad ostavlja u toj turistički najatraktivnijoj zoni grada zaista loša te ga zanima što se planira napraviti po tom pitanju.
Gradonačelnik Filipović je rekao kako ni on nije u potpunosti zadovoljan stanjem na tržnici te kako su potrebni određeni iskoraci. Istaknuo je kako tržnica danas možda nije ono na što smo navikli od prije nekoliko godina te kako je jedan dio razloga u tome što su kupci promijenili navike, ali i kako je do 2017. godine na snazi bio koncesijski model upravljanja tržnicama. Objasnio je kako se dosta uložilo u tržnice, i u tržnicu Brajda i u paviljone na glavnoj gradskoj tržnici. Iz komunikacije s direktorom i voditeljem tržnice ustanovljeno je kako ima puno OPG-ova i prekupaca koji se koriste raznim zakonskim mogućnostima koje im omogućavaju otvaranje firmi, od jutra do sutra, i kako je i to jedan od problema. Svjesni činjenice da ona ne ispunjava svoju ulogu koja joj je namijenjena, a to je tržna djelatnost, za tržnicu Brajda traži se neko novo rješenje.
Razmišlja se čak i o vraćanju tog prostora pod okrilje Poslovnih prostora i koji bi pokušali pronaći jednog zakupoprimca za cijeli taj prostor po uzoru na modele iz primjerice Trsta, Lisabona ili nekih drugih gradova, koji su to na bolji način riješili i tako dali mogućnost OPG-ovima da tamo imaju svoja prodajna mjesta. Razgovaralo se o tom pitanju i s Primorsko-goranskom županijom i s Kašeticom Primorsko-goranskom i s dijelom predstavnika OPG-ova u našem okruženju. Jedan od problema na koji se nailazi je taj da određeni broj OPG-ovi nema mogućnosti imati svog čovjeka koji bi vršio prodaju. Dio problema leži i u zakonskoj regulativi što se dio tih proizvoda ne može prodavati pod nekom drugom tvrtkom, tako da taj problem nije nimalo jednostavno za riješiti.
Gradonačelnik je istaknuo kako je svjestan da su katovi i u prvom i u drugom paviljonu praktički prazni te kako će se morati pronaći rješenje za učiniti ih atraktivnijima. Što se tiče problema prometa na glavnoj gradskoj tržnici, Filipović je istaknuo kako su rađene vrlo ozbiljne analize povratka ulice Riva boduli u dvosmjernu ulicu, međutim one su pokazale kako bi to izazvalo još veći prometni kaos. Promet više-manje funkcionira ulicom pored Mrtvog kanala, ali kada se svi pridržavaju propisa. Održan je i sastanak s predstavnicima investitora i projektanata vezano za pronalaženje najboljih prometnih rješenja prilikom izgradnje nove marine u Porto Barošu. Gradonačelnik je kazao kako se ne može u potpunosti složiti s ocjenom tržnice, na način na koji je problematiku iznio vijećnik Štimac. Smatra kako je zgrada Ribarnice jedna od turističkih atrakcija te kako svi koji dođu u grad posjete tržnicu. To je mjesto podložno hektičnoj komunikaciji jer mnogi turisti vole prošetati tržnicom, kao i Riječani. Problem nije jednostavan i neće ga biti lako riješiti, ali radi se na tome, a možda se najdalje otišlo u rješavanju problema tržnice na Brajdi.
Ana Trošelj (PGS) postavila je pitanje o postojanju mogućnosti da se produlji vrijeme u kojem bi za upotrebu bio dostupan javni WC na Delti. Istaknula je kako pitanje postavlja na zamolbu mladih sugrađana koji se tradicionalno okupljaju na Kontu te kako je pitanje već postavljala i bivšem gradonačelniku te kako je tada dobila odgovor od pročelnice za komunalni sustav da postoji plan za rušenje tog objekta i izgradnju novog javnog WC-a u blizini što se nije dogodilo.
U svom odgovoru gradonačelnik Filipović je rekao kako WC na Delti radi svakog dana do 22 sata, a petkom i subotom do pola noći, a javni WC na Žabici, također svaki dan radi do 22 sata i petkom i subotom do pola noći te kako će se za to iz gradskog proračuna izdvojiti dodatnih 12.765,00 kuna zbog uvećane cijene za noćni rad.
Robert Salečić (Unija Kvarnera) komentirao je kako se na Korzu zadnjih 20-ak dana obavljaju radovi te kako mu je nevjerojatno da se hvalimo rastom turizma u gradu, a usred turističke sezone se Korzo u cijeloj širini zatvori zbog radova, jednako tako i prolaz ispod gradske ure. Konkretno je spomenuo radove u izvođenju HEP-a te ga je zanimalo zašto je Grad te radove dozvolio, uz mišljenje kako bi Grad za takvu situaciju sigurno trebao imati više razumijevanja od HEP-a. Rekao je kako pretpostavlja da su se radovi mogli odrađivati tijekom listopada i studenog kada je na Korzu manje ljudi te kako su navedeni radovi loši u turističkom pogledu. Spomenuo je i štetnost tih radova u odnosu na dućane i ugostiteljske objekte. Osvrnuo se i na reklamu kojom su radovi zagrađeni istaknuvši kako reklamiraju iznajmljivanje brodova, što ne bi imalo smisla da su se radovi izvodili u listopadu ili srpnju. Pitao je čija je to odgovornost te pozvao da se svaki sljedeći put uključe službe, struka i zainteresirana javnost da se nađe zajedničko rješenje kada su radovi pogodni za izvođenje. Dodao je kako mu je jasno da su radovi neophodni i potrebni za grad i građane, ali kako sigurno postoji mogućnost dogovora kada da se obavljaju.
Gradonačelnik Filipović rekao je kako radove izvodi HEP te kako je s njima odrađen koordinacijski sastanak. Riječ je o radovima vrijednima gotovo 50 milijuna kuna koji se u nekoliko faza provode na području cijelog grada. Gradonačelnik je objasnio da ukoliko se zabrane radovi tijekom ljeta, koncentracija istih će se povećati tijekom ostalih mjeseci te će puno više radova biti izvođeno u manjem vremenskom periodu. Grad je prije svega tu radi građana, a tek onda turista. Ne vidi da je broj turista zbog radova pao, već Rijeka broji porast od 19% turističkih dolazaka u prvih šest mjeseci, te kako smatra da izvođenje radova nikoga neće odbiti od posjeta Rijeci. Objasnio je kako su se radovi na Korzu izvodili 5 do 6 radnih dana, inzistiralo se da radovi budu čim prije obavljeni i oni su završeni u što bržem roku sa što je bilo moguće manjim remećenjem dnevnog ritma Korza. Radovi su izvedeni u sklopu velikog projekta prebacivanja čitavog grada na 20 kilovolta što je važno radi elektroopskrbe. Radovi su neophodni, a Filipović je mišljenja da bi izvođenje radova na Korzu smetalo u bilo koje doba godine te kako su završeni u dogovorenom roku. Rekao je kako je svjestan da u određenom djelu to remeti život Korza, međutim kako je i to dio života grada i kako se i na to treba na neki način i naviknuti. Dodao je kako se razgovaralo i s ugostiteljima na Koblerovom trgu gdje je isto bilo u planu izvođenje nekih radova, što je za sada odgođeno.
Osvrnuo se i na spomenutu reklamu i rekao kako pravilnikom nije regulirano postupanje u takvoj situaciji. Dodao je kako je dao nalog da se ispitaju mogućnosti naplate te reklame, za koju je rekao kako je moguće da ju je naplatio i sam izvođač radova. Filipović je objasnio kako nema mogućnosti pravnoga lijeka za tu situaciju, međutim, ne bude li druge opcije, ići će se i u izmjenu određenih Odluka, jer je očigledno da se radi o korištenju javne površine za aktivnost za koju nije izdana suglasnost te kako situaciju treba sagledati prvo sa pravne strane, a nakon toga je ili kazniti ili naplatiti.
