Građanska inicijativa: Projekt Kantrida, privatna inicijativa ili javni interes?
Autor: Marina Pauletić 14.06.2024
Foto: arhivaGovoreći o planovima za Marinu u Porto Barošu, Mrduljaš je izrazio podršku inicijativi koja bi mogla otvoriti grad prema moru, stvarajući novi javni prostor i revitalizirajući obalu.
Rijeka - O Građanskoj inicijativi Kantride već smo nekoliko puta pisali. Riječ je o građanima koji su zabrinuti za kvalitetu vlastitog i života svih ostalih građana nakon izgradnje budućega stadiona i pratećih nebodera. Razgovarali su tako s arhitektom, teoretičarem i kritičarem arhitekture i dizajna, Marojem Mrduljašem, a njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
Arhitekt, teoretičar i kritičar arhitekture i dizajna Maroje Mrduljaš, koautor ciklusa dokumentarnih filmova Betonski spavači i autor više knjiga, profesor na Arhtektonskom fakultetu u Zagrebu, izrazio je zabrinutost zbog projekta Kantrida, kojeg vidi kao „neobičan“ jer se pojavio „niotkuda“ kao privatna inicijativa bez temeljitih pripremnih studija ili konzultacija sa stručnom javnošću. Projekt uključuje izgradnju velikog stadiona popraćenog s tri gigantska nebodera, što je, prema njegovom mišljenju, agresivan potez koji nije u skladu s identitetom grada.
„Gradovi se ne planiraju tako“, kaže Mrduljaš. „Treba nam jasna vizija i strategija razvoja, a ne ad-hoc projekti temeljeni na privatnim interesima“. Naglasio je potrebu za sveobuhvatnim studijama izvodljivosti, održivosti i utjecaja na javni prostor prije nego što se krene u realizaciju ovako velikih projekata.
Urbanistička vizija i strategija
Mrduljaš smatra da je ključ uspješnog urbanističkog planiranja uključivanje široke društvene zajednice u proces. Potrebne su sociološke studije i ispitivanje javnog mijenja kako bi se osiguralo da razvojni projekti uistinu služe interesima grada i njegovih stanovnika.
Novi projekti: Marina u Porto Barošu i Naselje Turan
Govoreći o planovima za Marinu u Porto Barošu, Mrduljaš je izrazio podršku inicijativi koja bi mogla otvoriti grad prema moru, stvarajući novi javni prostor i revitalizirajući obalu. Ipak, naglasio je važnost pregovaranja kako bi se osiguralo da projekt bude pristupačan javnosti i integriran u urbani pejzaž.
S druge strane, projekt naselja Turan vidi kao problematičan. Smatra ga ekološki i ekonomski neodrživim, jer predlaže urbane vile u prirodnoj zoni, što zahtijeva opsežnu infrastrukturu. Prema njegovom mišljenju, takav razvoj ne doprinosi gradu jer ne odgovara na potrebe za pristupačnim stanovanjem, posebno za mlade obitelji.
Vizija za budućnost Rijeke
Mrduljaš vidi Rijeku kao grad s ogromnim potencijalom, bogate povijesti i raznolike arhitekture. Naglašava važnost revitalizacije napuštenih industrijskih i skladišnih prostora, te predlaže da se ti prostori ponude umjetnicima, IT stručnjacima i urbanim nomadima kao besplatni resursi. Time bi se privukli kreativni i inovativni pojedinci koji bi mogli obogatiti grad novim idejama i inicijativama.
Zaključak
Maroje Mrduljaš pruža uvid u izazove i mogućnosti urbanističkog razvoja Rijeke. Njegove kritike i prijedlozi ističu važnost transparentnog i participativnog planiranja koje stavlja javni interes ispred privatnih inicijativa. Rijeka, sa svojom bogatom povijesti i potencijalom, zaslužuje promišljeno planiranje koje će je voditi u održivu i prosperitetnu budućnost.
