Gradsko vijeće dalo suglasnost za refinanciranja Energovih kredita s ciljem daljnje stabilizacije poslovanja

Grad Rijeka podnio je tužbu protiv rješenja kojim je ministrica kulture i medija odbila razriješiti intendanta HNK Ivana pl. Zajca Marina Blaževića.

Rijeka - Gradsko vijeće Grada Rijeke na jučerašnjoj je sjednici dalo suglasnost za zaduženje i prihvatilo jamstvo Grada Rijeke radi refinanciranja postojećih financijskih obveza TD Energo, dok je prijedlog odluke o imenovanju ravnatelja Muzeja grada Rijeke povučen.

Gradsko vijeće dalo je suglasnost Energu za zaduženje putem dugoročnog financijskog kredita u iznosu od 11,6 milijuna eura radi refinanciranja postojećih financijskih obveza. Radi se o tzv. klupskom kreditu, zajedničkom kreditu više banaka koje su bile davatelji kredita koji se refinanciraju. Predlaže se da Grad Rijeka bude jamac za kredit u iznosu od 80% od ukupnog iznosa kredita, što iznosi 9,28 milijuna eura, uvećanom za pripadajuću kamatu i ostale troškove. Navedeno jamstvo uključuje se u opseg mogućeg zaduživanja Grada Rijeke koje se time povećava za 1,24 postotna poena, no zaduženost Grada ostaje unutar zakonom propisanoga ograničenja.

Kako je istaknuo zamjenik direktora Energa Marko Križanec, radi se o nastavku stabilizacije poslovanja Energa – u prosincu 2022. godine Gradsko vijeće je donijelo je dvije odluke, o kupnji poslovnih udjela trgovačkog društva Hera S.p.A. u Energu, čime je Grad Rijeka postao vlasnik 91,875% društva, te o povećanju uloga Grada Rijeke u temeljnom kapitalu Energa u iznosu od 30 milijuna kuna, namijenjenih povratu dugova dobavljačima i pozajmica te za pokrivanje nedostatka sredstava uzrokovanih energetskom krizom.

U refinanciranje je uključen veći broj kreditnih obveza s različitim iznosima, uvjetima kreditiranja i trajanju, a većini je zajedničko što su navedene obveze preuzete radi financiranja likvidnosti u okolnostima poteškoća u poslovanju, kao i činjenica da su uvjeti kreditiranja i rokovi otplate nepovoljni za društvo, te otežavaju likvidnost i redovno poslovanje TD Energo u vremenima energetske krize.

Refinanciranje stoji značajno manje nego nastavak poslovanje bez refinanciranja

Ukupni troškovi u razdoblju od sljedećih 10 godina u slučaju refinanciranja iznose 4.019.313 eura te se odnose na otplatu glavnice, otplatu ugovorenih kamata te godišnjih naknada Klupskog kredita.

Ukupni troškovi u razdoblju od sljedećih 10 godina ukoliko do refinanciranja ne dođe iznose 4.388.107 eura te se odnose na otplatu glavnice, otplatu ugovorenih kamata, otplatu kamata zbog zakašnjenja u plaćanju budući da Energo neće biti u mogućnosti platiti sve obveze po dospijeću te naknada za obnovu kratkoročnih kredita.

Trenutačno stanje zaduženja Energa obuhvaća veći broj kreditnih obveza s različitim iznosima, uvjetima kreditiranja i trajanja te nije za očekivati da će u narednom razdoblju sve banke davatelji kredita i nadalje biti spremne iste kredite obnavljati. Slijedom navedenog, budući da Energo nije u mogućnosti uz redovne iznose otplata glavnica vraćati i kratkoročne kredite koji tijekom 2023. dospijevaju na naplatu, bez refinanciranja društvo se izlaže potencijalnim ovršnim postupcima u slučaju neplaćanja kao i posljedičnim troškovima ovršnog postupka koji nisu uključeni u ovu računicu. Iz navedenog je, ističe se u obrazloženju odluke, razvidno da refinanciranje stoji društvo značajno manje od scenarija u kojem društvo nastavlja poslovati bez refinanciranja.

Vijećnik Josip Ostrogović je naglasio kako će klub vijećnika HDZ-a glasati protiv ovakve odluke, smatrajući kako tako važnu odluku ne mogu donijeti bez financijskog izvješća Energa za 2022. godinu, odnosno financijskog plana za 2023. godinu, što je naglasila i nezavisna vijećnica Iva Rinčić. Vijećnik Vedran Vivoda (Akcija mladih) je naglasio kako se za lošu situaciju u Energu uvijek krive vanjske okolnosti, a nikad ne pozivaju na odgovornost oni koji njime upravljaju.

Vijećnik Nebojša Zelič (platforma Možemo!), Aleksandar Saša Milaković (Most) te Nikola Ivaniš (PGS) naglasili su kako će glasovati za odluku o reprogramiranju kredita, ističući da unatoč činjenici da ima mjesta za poboljšanje u upravljanju ovom gradskom tvrtkom, učinila veća šteta za Energo, Grad Rijeku te građane, ako se ne bi donijela odluka o refinanciranju Energovih kreditnih obveza.

U ime kluba SDP-a vijećnik Duško Milovanović naglasio je kako Energo odgovorno pristupio raspodjeli sredstava dokapitalizacije te je utrošio oko 50 %, a ostatak planira za kompenzacije eventualnih gubitaka poslovanja u 2023. i 2024. godini. Podsjetio je kako je o potrebi reprogramiranja kredita bilo riječi već u materijalima za proteklu sjednicu Gradskog vijeća, kada je jasno rečeno da je nakon dokapitalizacije sljedeća faza refinanciranje duga, čime bi se dugotrajno uravnotežila likvidnost Energa i posljedično osiguralo stabilno poslovanje.

„Jednostavnim rječnikom rečeno, ako se ne provede rafinacije, Energo neće moći vratiti postojeće kredite. Refinanciranje će omogućiti da Energo smirenije prođe energetsku krizu i stvori zdrave temelje za novi investicijski ciklus“, kazao je vijećnik Milovanović.

Povučen prijedlog odluke o imenovanju nove ravnateljice Muzeja grada Rijeke

Nakon dugotrajne rasprave i nekoliko stanki radi dogovora klubova vijećnika, predlagatelj – Upravno vijeće Muzeja grada Rijeke – s dnevnog reda sjednice povukao je prijedlog odluke o imenovanju nove ravnateljice Muzeja grada Rijeke. Kako je pojasnio predsjednik Upravnog vijeća Petar Petrinić, prijedlog odluke se povlači radi daljnjeg radi neometanog rada sjednice i donošenja ostalih bitnih točaka koji su na dnevnom redu današnje sjednice, kao i dorade materijala i obrazloženja.

Upravno je vijeće za novu ravnateljicu, umjesto Ervina Dubrovića koji odlazi u mirovinu, predložilo Sabrinu Žigo, magistru povijesti umjetnosti i povijesti te višu kustosicu u Muzeju grada Rijeke. Upravno vijeće je na ponovljenom natječaju, između tri kandidata, upravo Žigo ocijenilo kao najbolju kandidatkinju, obrazlažući:

„Nakon pregleda dokumentacije propisane natječajem triju pristiglih prijava kandidata (Eme Makarun, Željka Bistrovića i Sabrine Žigo) te polusatnih predstavljanja njihovih planova za period od 2023. do 2026., odlučili smo se za kandidatkinju Sabrinu Žigo, koja ima najviše najviše muzejsko zvanje, najbogatiju biografiju te jasno i plauzibilno definirani četverogodišnji plan“.

Prije utvrđivanja svog prijedloga za ravnatelja, Upravno vijeće je zatražilo mišljenje Stručnog vijeća Muzeja o prijavljenim kandidatima. Stručno je vijeće, kojeg čini stručno muzejsko osoblje, s velikom većinom glasova za ravnateljicu odlučilo podržati kandidatkinju Emu Makarun, magistru povijesti umjetnosti i povijesti te višu kustosicu u Muzeju.

Gradski su vijećnici postavili niz pitanja vezanih uz proceduru predlaganja i izbora ravnatelja kako Muzeja grada Rijeke, tako i drugih gradskih ustanova, naglašavajući kako rasprave nisu usmjerene osobno prema Sabrini Žigo.

Vijećnike Aleksandra Sašu Milakovića (Most), Vedrana Vivodu (Akcija mladih) te nezavisnu vijećnicu Mašu Magzan je zanimalo zašto Upravno vijeće prilikom predlaganja kandidata za ravnatelja nije uvažilo mišljenje Stručnog vijeća. Dio je vijećnika istaknuo kako smatra da obrazloženje Upravnog vijeća zašto su se odlučili upravo za Žigo nije dovoljno detaljno obrazloženo.

Predsjednik Upravnog vijeća Petrinić naglasio je kako sukladno novom Zakonu o muzejima Upravno vijeće nije u obvezi zatražiti mišljenje Stručnog vijeća. Zatražilo ga je sukladno Statutu Muzeja, koji nije usklađen sa zakonom, što će se, naglasio je Petrinić, uskoro promijeniti. Dodao je kako je Upravno vijeće kao neovisno tijelo svoju odluku donijelo prvenstveno na temelju program rada, vizija razvoja Muzeja, referenci iz životopisa te razgovora s kandidatima, ocjenjujući upravo Žigo najkvalitetnijom kandidatkinjom.

Vijećnik Josip Ostrogović problematizirao je način izbora Upravnog vijeća, ističući kako Zakon o muzejima naglašava kako Vijeće može imati pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač, naglašavajući kako osnivač u ovom slučaju nije gradonačelnik, koji je imenovao članove Upravnog vijeća, nego Gradsko vijeće, kojem je, prema vijećnikovim riječima, oduzeto pravo da imenuje članove Upravnog vijeća. Najavio je kako će HDZ pokrenuti proceduru imenovanja Upravnog vijeća prema zakonskim odredbama.

Gradonačelnik Filipović naglasio je kako zakon nije povrijeđen, pojašnjavajući kako Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jasno pojašnjava ovlasti gradonačelnika, imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne samouprave u tijelima javnih ustanova. Podsjetio je na mišljenje ministara pravosuđa dano na upit gradonačelnika Dubrovnika, u kojem je jasno odgovoreno kako je gradonačelnik nadležan za imenovanje članove upravnih vijeća, naglašavajući kako su sve rasprave o nadležnosti bespredmetne, budući da se i Ustavni sud više puta izjasnio po tom pitanju.

Odgovarajući na zamjerke pojedinih vijećnika kako je Upravno vijeće postavljeno po političkom ključu, zamjenica gradonačelnika Krpan naglasila je kako se radi o stručnom tijelu, u kojeg su sa strane Grada Rijeke, pored Petra Petrinića, imenovani Marko Medved i Maja Polić kao dva eminentna stručnjaka prepoznata na području Rijeke i Hrvatske.

Gradonačelnik Filipović i zamjenica Krpan zahvalili su se ravnatelju Dubroviću, najdugovječnijem ravnatelju neke gradske ustanove, na svemu učinjenom u svom dugogodišnjem radu.

Usvojen Program rada Savjeta mladih Grada Rijeke za 2023. godinu

Gradsko vijeće Grada Rijeke jednoglasno je usvojilo programa rada Savjeta mladih Grada Rijeke za 2023. godinu, kojeg je na sjednici prezentirao predsjednik Savjeta mladih grada Rijeke Luka Čanković. Program uključuje niz aktivnosti, od uključivanja u izradu godišnjeg provedbenog plana Programa za mlade 2023.-2030. i preoblikovanje gradskog portala Moja Rijeka u portal za mlade do različitih načina poticanja mladih na aktivnije uključivanje u život lokalne zajednice. Savjet mladih u ovoj godini poseban naglasak u svom radu dat će na teme stipendiranja i stambene politike za mlade.

Izabrani članovi Etičkog povjerenstva Gradskog vijeća

Gradsko vijeće imenovalo je predsjednika i članice Etičkog povjerenstva Gradskog vijeća Grada Rijeke. Na čelo Etičkog vijeća, osnovanog sa svrhom sprječavanja sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti članova Gradskog vijeća, imenovan je Tihomir Tondini, a za članice su izabrane Tomislava Furčić, Renata Gržić, Jelena Kopajtić i Neda Lukić.

Podnesena tužba protiv odluke Upravnog suda

Predsjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke Ana Trošelj naglasila je kako je 14. veljače podnesena žalba na presudu Upravnog suda o odbacivanju tužbe Grada Rijeke. Na temelju odluke Gradskog vijeća, Grad Rijeka je podnio tužbu protiv rješenja kojim je ministrica kulture i medija odbila razriješiti intendanta HNK Ivana pl. Zajca Marina Blaževića.

Usvojene odluke kojima se određuje financiranje sporta, osnovnih škola te vatrogastva

Gradsko vijeće dalo je naknadne suglasnosti na Detaljni plan raspodjele financijskih sredstava unutar Programa javnih potreba u sportu Grada Rijeke za 2023. godinu. Time je dalo suglasnost na prijedlog Riječkog sportskog saveza o detaljnoj raspodjeli 1.925.400 eura po aktivnostima koje se sufinanciraju putem Riječkog sportskog saveza i Odjela gradske uprave za sport i tehničku kulturu. Za sufinanciranje je na temelju javnog poziva i važećih kriterija, izabrano 199 programa.

Usvojena je odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentralizirane funkcije osnovnog školstva Grada Rijeke u 2023. godini, kojom se raspoređuje 2.462.160,00 eura državnih decentraliziranih sredstava osiguranih za minimalni financijski standard osnovnih škola.

Nadalje, donesene su izmjene Odluke o davanju na privremeno korištenje poslovnog i sportskog prostora u ustanovama odgoja i školstva. Osim što je usuglašena s uvođenjem eura kao službene valute u Hrvatskoj, uvažavajući okolnosti znatnog porasta stope inflacije, naknada za rad radnika ustanove zaduženog za prostor povećana je iz 30 kuna bruto u 10 eura bruto.

Također, donesena je i Odluka o kriterijima i mjerilima te načinu financiranja Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke u 2023. godini. Odlukom se raspoređuju državna decentralizirana sredstva u iznosu od 2.167.036 eura te u gradskom proračunu osigurava dodatnih 1.399.600 eura.

Usvojeno je polugodišnje izvješće o radu gradonačelnika

Gradsko vijeće usvojilo je izvješće o radu gradonačelnika u drugom dijelu 2022. godine. Od srpnja do prosinca 2022. godine gradonačelnik Filipović i njegovi zamjenici, Sandra Krpan i Goran Palčevski, nastavili su s aktivnostima na realizaciji započetih infrastrukturnih i razvojnih projekata u Rijeci, kao i na daljnjem pozicioniranju Rijeke kao pametnog, otvorenog i otpornog grada.

Pred gradskim vijećnicima našla se i Informacija o aktivnostima u svezi provedbe pripajanja trgovačkog društva Rijeka promet trgovačkom društvu Rijeka plus u razdoblju od srpnja do prosinca 2022. godine. U informaciji se ističe kako su postupkom pripajanja postignuti sinergijski učinci u vidu smanjenja troškova te povećanja efikasnosti poslovanja.

Usvojena je Komunikacijska strategija i Komunikacijski akcijski plan Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine.

Aktivnosti na uvođenju individualiziranog sustava gospodarenja komunalnim otpadom u Rijeci

Također, gradskim je vijećnicima predočena informacija o aktivnostima u svezi provedbe Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Rijeke.

Uspostava sustava pojedinačnog korištenja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada odvija se bez većih poteškoća u pogledu podjele individualnih spremnika u obiteljskim kućama. Do sada su u pogledu podjele spremnika odrađena 22 mjesna odbora pri čemu je na adrese 7.940 korisnika u obiteljskim kućama dostavljeno 23.558 spremnika.

Međutim, najveći problem na području grada Rijeke predstavljaju višestambeni objekti. Slijedom navedenog, u razdoblju od stupanja na snagu Odluke odrađeno je i niz radnji radi rješavanja pitanja dodjeljivanja zajedničkih spremnika za višestambene objekte.

Tako je osnovano Povjerenstvo za utvrđivanje lokacija zajedničkih spremnika za sakupljanje komunalnog otpada na površini javne namjene koje je na temelju predloženih lokacija od strane KD Čistoća izvršilo detaljne analize te je izvršenim analizama, a osobito uvidom na terenu utvrđeno niz poteškoća u implementaciji prvenstveno ukopanih i poluukopanih spremnika. S obzirom na utvrđeno, KD Čistoća pristupila je procjeni različitih mogućih tehnologija koje se mogu koristiti, a nakon dodatne analize stručnih službi, odabran je najoptimalniji model. Odlučeno je kako će se implementacija modela financirati putem dugoročnog investicijskog kredita u iznosu od 8,6 milijuna eura. Odabir tvrtke od koje se nabaviti spremnici očekuje se sredinom 2023. godine. Istovremeno s nabavom spremnika, Povjerenstvo za utvrđivanje lokacija zajedničkih spremnika za sakupljanje komunalnog otpada na površini javne namjene na prijedlog KD Čistoća će utvrđivati nove lokacije i modele zajedničkih spremnika.

Follow @torpedo_media