Marko Boras Mandić: 30 pitanja za župana i direktoricu TZ Kvarnera – zašto se na panoima uz plaže oglašavaju destinacije u Sloveniji, a ne na Kvarneru?

Foto: arhiva

- Krovno pitanje: I zadnje pitanje – Zašto svi drugi mogu a naša županija i povezane institucije ne mogu?

Rijeka – Marko Boras Mandić, predsjednik Unije Kvarnera i predsjednik Županijske skupštine Primorsko-goranske poslao je županu Primorsko-goranske županije, Zlatku Komadini i direktorici Turističke zajednice Kvarnera, Ireni Peršić Živadinov otvoreno pismo u kojemu se dotiče brojnih izazova, pitanja i odluka vezanih uz turizam u našoj županiji. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti.

Iz godine u godinu negdje ovako početkom rujna župan Komadina i direktorica Turističke zajednice Kvarnera, Peršić Živadinov održavaju tiskovne na kojima iščitavaju broj noćenja i dolazaka turista. Očekivano, kada brojke bilježe rast, ističu svoju nenadmašnu ulogu u tom uspjehu. Međutim, kada su brojke u stagnaciji ili padu, onda se to zgodno pripisuje globalnim trendovima.

Kritičko sagledavanje stanja i objektivna analiza nisu ni u primisli a kamoli propitkivanje vlastitih (ne)odluka koju su tome pridonijele. Dakle – kada sve štima – mi smo a kada ne – oni su. Zgodna politika moram primijetili no, s obzirom na zaostajanje za ostalim turističkim regijama, imam potrebu i odgovornost postaviti vrlo konkretna pitanja.

Dakle, poštovani župane Primorsko-goranske županije i poštovana direktorice TZ-a, u moje osobno ime, a vjerujem i u ime mnogih građana Kvarnera i Gorskog kotara, zanima me sljedeće:

1. Zračna luka Rijeka: Zašto jedino Zračna luka Rijeka bilježi pad putničkog prometa dok druge zračne luke u Hrvatskoj ostvaruju rekordne brojke? Kako objašnjavate nedostatak ugovorenih linija u usporedbi s drugim destinacijama poput Zadra ili Pule?

2. Nautički turizam: Zašto je nautički turizam u Dalmaciji razvijeniji nego u Kvarneru? Da li je jedan od razloga loša avio povezanost s našom destinacijom?

3. Zabavni parkovi: Na području Kvarnera nema niti jednog zabavno-turističkog parka poput onih u Istri ili Dalmaciji. Zašto?

4. Oglašavanje na plažama: Zašto se na oglasnim panoima na plažama na Kvarneru, koncesionirane od strane županije, oglašavaju pretežito destinacije u Sloveniji poput Postojnske jame i Lipica umjesto da se oglašavaju prirodne i turističke destinacije s Kvarnera i Gorskog kotara?

5. Platak: Zašto se od strane TZK i PGŽ ne promovira, snažno i vidljivo, najveća županijska investicija turistički, sportski i izletnički centar Platak?

6. Žičara na Platku: Zašto nova žičara na Platku nije ovog ljeta u funkciji kao turistička panoramska atrakcija, iako je dovršetak bio najavljen prošle godine?

7. Projekt žičare Učka: Zašto projekt žičare Učka, čiji je dionik i Županija, stoji samo kao crtež na papiru?

8. NP Risnjak: Nacionalni park Risnjak, smješten u srcu Gorskog kotara, ima najmanje posjetitelja od svih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, unatoč svojoj jedinstvenoj prirodnoj ljepoti. Kako TZK planira poboljšati promociju?

9. Prometni problemi na Krku: Kako (i kada) planiramo riješiti totalni prometni kolaps i nesnosne gužve na otoku Krku i zašto Županija i TZ Kvarnera šute o tome?

10. Kultura i turizam: Obnovljeni kašteli i tvrđave u projektu „Putevima Frankopana“ manje su posjećeni u usporedbi s drugim sličnim atrakcijama. Kako ćemo privući više posjetitelja?

11. Brendiranje Kvarnera: Zašto je brendiranje i prepoznatljivost Kvarnera toliko inferiorna u odnosu na Istru ili Dalmaciju?

12. Pozicija Kvarnera u turizmu: Zašto je Kvarner izgubio poziciju broj 2. u ostvarenom turističkom prometu u Hrvatskoj?

13. Rast turističkog prometa: Zašto druge turističke regije bilježe veći rast turističkog prometa u odnosu na Kvarner?

14. Automotodrom Grobnik: Zašto automotodrom Grobnik nije u funkciji velikih sportsko turističkih manifestacija?

15. Koncerti i manifestacije: Zašto na području Kvarnera nema velikih glazbenih koncerata i manifestacija poput sličnih u Puli ili Splitu?

16. Guvernerova palača: Zašto Guvernerova palača u Rijeci, u vlasništvu županije, često turiste dočekuje zatvorenih vratiju?

17. Kruzeri: Zašto Rijeka i Kvarner imaju najmanji promet velikih kruzera na Jadranu?

18. Turistički sadržaji u Gorskom kotaru: Zašto na području Gorskog kotara nema turističkih adrenalinskih parkova poput onih u Lici ili Sloveniji?

19. Bungee jumping: Zašto poput Zadarske ili Šibenske županije nemamo tu vrstu adrenalinske turističke ponude?

20. Planinarski domovi: Zašto planinarski domovi na Snježniku i Risnjaku stoje napušteni i zatvoreni dok se slični objekti na Velebitu obnavljaju i stavljaju u funkciju turizma?

21. Alohtona divljač: Zašto županija ne može riješiti problem alohtone divljači na kvarnerskim otocima i sačuvati tradicionalno ovčarstvo kao dio turističkog proizvoda?

22. Potpora OPG-ovima: Zašto druge županije imaju znatno više OPG-ova i kvalitetnije brendiraju i nude turistima autohtone prehrambene proizvode?

23. Prodajni punkt (tržnica) za OPG-ove: Zašto županija nema punkt gdje svi kvarnerski i goranski OPG-ovi mogu građanima i turistima ponuditi svoje sadržaje?

24. Biciklističke staze: Zašto nemamo više turističkih biciklističkih staza u usporedbi s drugim regijama?

25. Avio linija s Dubrovnikom: Razmatramo li uspostavu svakodnevne domaće avio linije između Rijeke i Dubrovnika kako bismo turistima ponudili dodatni sadržaj i povezali turističke regije?

26. Sportski turizam: Kako planiramo poticati razvoj sportskog turizma i osigurati npr. nogometne terene za pripreme sportskih momčadi poput Istre i Dalmacije?

27. Suradnja s drugim regijama: Kako planiramo poboljšati suradnju s drugim regijama u turističkom sektoru?

28. Kapaciteti kampova u Gorskom kotaru: Zašto druge kopnene županije imaju više kampova i sličnih turističkih sadržaja u usporedbi s Gorskim kotarom?

29. Centar za bjeloglave supove u Belom: Zašto Sokolarski centar kod Šibenika ima više posjetitelja od sličnog Centra za bjeloglave supove u Belome?

30. Krovno pitanje: I zadnje pitanje – Zašto svi drugi mogu a naša županija i povezane institucije ne mogu?

Ovo su pitanja koja zahtijevaju konkretne odgovore i akcije. Gdje je problem - u našoj županiji ili u ljudima koji nas vode? Potencijal imamo, resurse imamo. Međutim, imati plodno tlo ne znači da ćeš automatski imati i plodan vinograd. Potreban je trud, ulaganje, znanje. Stvaranje. Gdje nema stvaranja i napretka, i na najplodnije tlo dođe korov i sve uništi. Pa mene sada zanima - da li naša županija nema plodno tlo ili je izostalo ovo drugo?

Možda bi početak bio da umjesto godišnjih iščitavanja statističkih podataka krenemo kritički sagledavati stanje turizma u našoj županiji i krenemo rješavati probleme. Prihvatimo situaciju kakva je a ne kakvu bi mi (možda) željeli da bude. Jedan od koraka je definitivno davanje odgovora na gore postavljena pitanja.

Marko Boras Mandić, predsjednik Unije Kvarnera i predsjednik Županijske skupštine Primorsko-goranske županije

Follow @torpedo_media