Miljenko Mišljenović dobitnik nagrade za životno djelo, Primorsko-goranska županija proglašena sigurnim mjestom za žene

Autor: Marina Pauletić 21.03.2024

sjednica_zupanijske_skupstine_foto_pgz Foto: PGŽ

Miljenku Mišljenoviću priznanje je dodijeljeno za iznimna postignuća u djelatnosti socijalne skrbi na području Primorsko-goranske županije.

Rijeka - Članovi Županijske skupštine jednoglasno su podržali prijedlog dobitnika nagrada Primorsko-goranske županije. Miljenko Mišljenović ovogodišnji je laureat nagrade za životno djelo dok su rock grupa Let 3, Nikola Kurti i Danijel Frka dobitnici godišnjih nagrada za 2023. godinu.

Miljenku Mišljenoviću priznanje je dodijeljeno za iznimna postignuća u djelatnosti socijalne skrbi na području Primorsko-goranske županije s posebnim naglaskom na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom. Rock grupa Let 3 nagrađena je za spektakularnu pobjedu na DORI 2023. te za sveukupni doprinos glazbenoj sceni i promociji Rijeke i Primorsko-goranske županije kao jedan od njihovih najuspješnijih brendova. Nikola Kurti za uspješne humanitarne akcije i nesebičnu pomoć potrebitima, a Danijel Frka za osobit doprinos u području kulture, tehničke kulture, očuvanja okoliša i zaštite kulturne baštine.

Uzimajući u obzir težnje ka postizanju rodne ravnopravnosti, vijećnici su na sjednici usvojili Rezoluciju o proglašenju Primorsko-goranske županije sigurnim mjestom za žene. Rezolucijom se ističe kako je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije, a borba protiv rodno uvjetovanog nasilja iziskuje zajedničke napore i djelovanje na svim razinama vlasti, prije svega lokalnih i regionalnih.

Ispred predlagatelja, vijećnik Mataja Mafrici pojasnio je da se radi o inicijativi koja dolazi s europske razine, a dokument, kojim se predlaže 11 mjera, pruža uporište da se u proračunu mogu locirati dodatna sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama. Da je to prijeko potrebno, potkrijepio je nizom poražavajućih podataka, poput činjenice da na jedan prijavljeni dolazi 15 do 20 neprijavljenih slučajeva nasilja te da je Hrvatska treća država u Europi po broju femicida.

Vijećnici su pozdravili donošenje Rezolucije koju su ocijenili kao dobrim okvirom, a većina prijedloga išla je u smjeru konkretiziranja aktivnosti, poput osnivanja fonda koji bi bio na raspolaganju ženama žrtvama nasilja i senzibilizacije javnosti o važnosti prevencije svih oblika nasilja. Govoreći o važnosti osnaživanja žena, član Boris Popović kao pozitivnim je istaknuo podatak da od 12 upravnih odjela u Primorsko-goranskoj županiji, žene vode čak njih osam, kao i da su, radi velikog interesa, povećana sredstva za mjeru zapošljavanja i samozapošljavanja žena koja je donesena na prijedlog nezavisnih vijećnika na jednoj od prethodnih sjednica.

Na prijedlog vijećnika Lea Pavele i Josipa Katalinića, koji su prezentirali informaciju o problemu odlaganja metalnog otpada na području riječke Luke u neposrednoj blizini zgrade KBC-a Rijeka, a koje predstavlja ugrozu za zdravlje pacijenata i stanovnika, PGŽ će zatražiti od Lučke uprave Rijeka, Luke Rijeka i Vlade RH da se gospodarenje otpadom uskladi s međunarodnim (europskim) ekološkim propisima, poštuju postojeći certifikati te pronađe rješenje da se daljnje odlaganje provodi na ekološki i zdravstveno prihvatljiv način. Ujedno, županijski Nastavni zavod za javno zdravstvo zadužen je za nabavu uređaja za mjerenje čestica promjera do 2.5 mikrona. Naime, kako je objašnjeno, Zavod trenutno mjeri prisustnost čestica promjera 10 mikrona, no što su sitnije, čestice se duže zadržavaju u zraku i dolaze na veću udaljenost.

Ispred NZZJZ ravnatelj Željko Linšak konstatirao je da su predstavljeni pokazatelji iz 2022. godine točni i pokazuju povećane vrijednosti lebdećih čestica i prisutnost teških metala u njima dok su oni za 2023. nešto niže vrijednosti, međutim, i dalje su to vrijednosti koje su višestruke u odnosu na u prethodna razdoblja, naveo je. Podsjetio je da NZZJZ provodi mjerenja na dvije lokacije u Rijeci, a razlog povećanih vrijednosti vidi u manipulaciji metalnim otpadom u Luci Rijeka. Podaci nisu alarmantni, ali su upozoravajući, rekao je Linšak i naglasio da je zrak u Rijeci i dalje prve kategorije. Složio se s tvrdnjom da bi, unatoč tome što zakonski nije u obvezi, Nastavni zavod trebao provoditi monitoring čestica promjera 2.5 mikrona.

Član Ivan Jakšić, ispred Lučke uprave Rijeka, pozdravio je prijedlog i informirao da su započete aktivnosti preseljenja metalnog otpada, što predstavlja veliki financijski izdatak, a problem je i manjak prostornih kapaciteta na lučkom području. Naveo je da će problem biti riješen, iako ne u kratkom roku.

Prihvaćeno je i izvješće o stanju sustava civilne zaštite za 2023. kao i plan razvoja sustava u narednoj godini. Kako je prikazala resorna pročelnica Ermina Duraj u kratkom videu, realizirane su sve aktivnosti te se nastavlja raditi na edukaciji operativnih snaga uz provođenje vježbi, razvoj Centra za obuku u Šapjanama, nabavci opreme i edukaciji građana, a u tu svrhu, PGŽ godišnje izdvaja iznos od otprilike 700 tisuća eura. Ujedno, usvojen je i godišnji plan unapređenja zaštite od požara kao i programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Rijeka i Stanice Delnice u 2024. godini.

Pod prvom točkom dnevnog reda, Vjekoslavu Rubeši mandat je na osobni zahtjev stavljen u mirovanje, a na dužnost zamjenice člana prisegnula je Lara Bressan-Antonina dok je u nastavku sjednice prihvaćeno izvješće o radu Službeničkog suda u PGŽ, izvješće o radu Savjeta za socijalnu skrb PGŽ te više prijedloga za koncesije na pomorskom dobru.

Sjednica Županijske skupštine Primorsko-goranske županije održala se u dvorani Rektorata Sveučilišta u Rijeci s dnevnim redom od 21 točkom koje su do kraja zasjedanja sve usvojene.

Aktualni sat

Sjednica Županijske skupštine započela je aktualnim satom u okviru kojeg je postavljeno više pitanja iz različitih resora. Tako je vijećnika Ivu Zrilića zanimalo možemo li i kako utjecati na utvrđivanje prioritetnih pravaca europskih prometnih koridora, a u svijetlu činjenice da su najnovije izmjene TNT koridora zaobišle našu Županiju iz planova ulaganja u modernu željezničku infrastrukturu.

Pročelnik Ljudevit Krpan odgovorio je da mi već desetljećima lobiramo kako bi se riječku luku izgradnjom željeznice i autoceste od Trsta do Rijeke povezalo sa sjevernoeuropskim lukama te time ojačalo riječki prometni pravac. Od strane PGŽ na tu je temu održano više sastanaka kako s predstavnicima susjedne Slovenije tako i Vlade RH te se očekuje i da će naši zastupnici u Europskom parlamentu snažnije lobirati da se i ovaj pravac uvrsti u prioritete financiranje od strane EU.

Vijećnik Nedo Pinezić pitao je imamo li u PGŽ podatke o praznim stanovima i kućama na našem području jer su nedavni statistički podaci na razini RH pokazali zabrinjavajuće brojke od 600.000 praznih stanova i 231.000 kuće za odmor. Župan Komadina na to je odgovorio da veoma često analiza Državnog zavoda za statistiku ne obuhvaća podatke po županijama, ali ćemo nastojati prikupit takve podatke.

Bojana Kurelića zanimalo je zašto ŽLU Krk u svojoj objavi plana upravljanja lučkim područjem nije postupila po Uredbi o načinu dodjele vezova za plovila u turističkom najmu. Resorna pročelnica Izabela Linčić Mužić odgovorila je da je u pripremi pravilnik koji će obuhvatit i to pitanje te da je upravo jučer stiglo tumačenje Ministarstva mora da će se vezovi za takva plovila dodjeljivati temeljem koncesije.

Leo Pavela predložio se da se formira programsko povjerenstvo koje bi imalo nadzor ili predlagalo programske sadržaje na Kanalu Ri, na što je reagirao župan Komadina rekavši da će se ispitat zakonske mogućnosti za formiranja takvog vijeća na lokalnoj televiziji.

Jesmo li smo krenuli s nabavkom defibrilatora za škole i sportske dvorane za što su predviđena sredstva u proračunu za ovu godinu zanimalo je vijećnika Vicu Sepa. Pročelnica za odgoj i obrazovanje Edita Stilin odgovorila je da je u tijeku nabavka pet defibrilatora za najveće osnovne škole kojima je PGŽ osnivač, i to škole u Krku, Viškovu, Kastvu, Delnicama i Rabu te jedan za srednju Medicinsku školu.

Vijećnica Iva Rinčić pitala je što će Županija poduzeti po pitanju zadnjih objavljenih nacionalnih službenih podataka po kojima su rezultati državne mature u našim srednjim školama ispod državnog prosjeka. Resorna pročelnica Stilin odgovorila je da u nadležnosti Županije nisu rezultati državne mature već se time bavi Nacionalni centar za vrednovanje uspjeha te iznijela podatak da je 99 posto maturanata iz PGŽ uspješno položilo državnu maturu.

Predsjednik ŽS Marko Boras Mandić aktualizirao je pitanje poslovanja Zračne luke Rijeka koja jedina od svih hrvatskih zračnih luka i dalje bilježi pad prometa te je zatražio podatke o ugovorima i iznosima koje je TZ Kvarnera sklopila s avio prijevoznicima. Župan Komadina odgovorio je da je 20 posto proračuna TZ-a usmjereno upravo prema avio kompanijama te dodao da jedino PGŽ godinama ulaže u razvoj Zračne luke Rijeka.

pocket icon
Više sa portala torpedo.media ...