Možemo! Rijeka o neboderima na Kantridi i bivšoj Dječjoj bolnici: „Počnimo odgovorno i transparentno planirati i upravljati javnim prostorom!“
Autor: Marina Pauletić 20.09.2024
- Trebaju li nam novi izbori uoči kojih će (ponovno) strelovito biti provedena tranzicija po uzoru na otvaranje nove bolnice?, pita se Paleka.
Rijeka - Iz Možemo su komentirali odgovore koje su dobili na svoja vijećnička pitanja, a tiču se prostora novog projekta nebodera na Kantridi i bivše Dječje bolnice Kantrida. Ističu da oba odgovora koja su dobili pokazuju ili zabrinjavajuću nezainteresiranost ili vrlo netransparentan proces donošenja bitnih prostornih odluka u gradu Rijeci.
Prvo, u pitanju vezanom za Urbanistički plan uređenja Sportskog područja Kantrida tražili su da im gradonačelnik kaže u kojoj su fazi izrade dvije stručne podloge koje je Grad obavezan izraditi i kada je rok za izradu tih podloga. Također, zanimalo ih je hoće li te stručne podloge izraditi Grad ili vanjski izrađivač, te ukoliko će ih izraditi vanjski izrađivač je li provedena javna nabava ili u kojem roku će se provesti. Ujedno su zamolili da im se dostave i zahtjevi javnopravnih tijela koja su se odazvala na poziv nakon donošenja Odluke o izradi plana, kako bi javnost imala uvid u sve aspekte procesa izrade plana.
„Gradonačelnik niti ne jedno od navedenih pitanja nije dao odgovor, no njegov odgovor nije bez sadržaja. On praktički priznaje da s konzorcijem koji je iskazao interes za gradnju nekoliko nebodera, hotela i stadiona na Kantridi, unaprijed dogovara izradu stručnih podloga koje bi trebali izrađivati ovlašteni stručnjaci. Time obznanjuje da gradska uprava, umjesto da planira prostor sukladno zakonu i javnom interesu, u potpunosti prepušta privatnom potencijalnom investitoru da sam kroji podloge za plan kako bi maksimizirao svoj profit bez ikakve kontrole nad time da li se poštuje javni interes u obalnom prostoru Kantride“, naveo je gradski vijećnik Nebojša Zelič.
„Nepojmljivo je da gradska tijela, umjesto da komuniciraju sa stručnim izrađivačima, dogovaraju kako će izgledati podloge za plan direktno s konzorcijem. Svaki prostorni plan treba prema zakonu izraditi stručna osoba, odnosno ovlašteni urbanist. Umjesto da je, u skladu sa zakonom, odabran stručni izrađivač plana, danas smo svjedoci tajnih dogovora iza zatvorenih vrata, bez sudjelovanja javnosti, o tome kako bi prostor Kantride trebao izgledati. Zakon o prostornom uređenju jasno govori da osoba koja sudjeluje u davanju zahtjeva za izradu prostornog plana, ne smije u svojstvu stručnjaka sudjelovati u izradi plana pa možemo zaključiti da gradska uprava potencijalno ilegalno radi na izmjeni Generalnog urbanističkog plana Rijeke i prostora Kantride“, dodao je Zelič.
Budući da je u prisutnosti ministra Butkovića najavljena izmjena granice pomorskog dobra kako bi se pogodovalo interesima konzorcija, iz Možemo! se pitaju je li riječ o namještanju podloga za izradu prostornog plana informiran i sam ministar, te pogoduje li se privatnim interesima sa najviše razine ministarstva.
„Da se želi brzinski i ispod stola pogurati nečiji projekt, ukazuje i činjenica da je u srpnju ove godine gradonačelnik donio zaključak kojim smatra da za projekt na Kantridi nije potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš, unatoč tome što se Konzervatorski odjel u Rijeci izrijekom očitovao da je studiju utjecaja na okoliš potrebno izraditi, a u prilog tome govori i novi zakon o pomorskom dobru koji zahtijeva cjelovito planiranje prostora pomorskog dobra naročito uzimanjem u obzir i utjecaj na okoliš“, zaključio je Zelič.
Što se tiče prostora bivše Dječje bolnice Kantrida iz Možemo! podsjećaju da su predložili amandman na gradski proračun za 2023. godinu, tražeći da se provede višekružno savjetovanje sa svim zainteresiranim akterima. „Smatrali smo upravo taj model izvrsnom prilikom da se odmaknemo od uobičajene licitacije rješenjima, te da u fokus stavimo participaciju javnosti i struke kako bi dobili odgovore na pitanje koje bi potrebe naših sugrađana i sugrađanki svoje mjesto mogle naći na Kantridi. Mi u Možemo! kao prioritet u planiranju razvoja ovog atraktivnog prostora vidimo upravo potrebu da on zadrži javni karakter i doprinese kvaliteti života lokalne zajednice, uključujući mogućnosti za rekreaciju, zdravstveno-socijalne usluge i ostale aktivnosti Riječanki i Riječana. Kako bi se to dogodilo, potrebno je da se do odluke o namjeni prostora on sačuva od devastacije, odnosno da se na vrijeme pripreme koraci prije, u trenutku i nakon preuzimanja tog prostora od sadašnjeg korisnika prostora (KBC Rijeka)“, istaknula je Hana Paleka.
Shodno tome, kao jedan od sudionika procesa višekružnog savjetovanja, uputili su gradonačelniku pitanje vezano za ovu temu. Na drugom sastanku sa timom koji će provoditi višekružno savjetovanje, u lipnju ove godine, istaknuta je potreba za postojanjem neke vrste prijelaznog plana preuzimanja i sanacije prostora koji bi za cilj imao u prvom redu očuvanje i brigu o ovom iznimno vrijednom prostoru. Pitali su koji će odjel preuzeti koordinaciju prostorom i aktivnostima prilikom spomenute tranzicije, te je li izrađen ikakav dokument ili plan vezano za tu tranziciju. Nadasve, zanimalo ih je kakav je plan postupanja u svrhu očuvanja prostora, od sigurnosne zaštite do osiguranja hortikulturnog održavanja, raščišćavanja koridora do plaže te postavljanja zahodskih kabina na plažu za koju je izvjesno da će ju ljudi koristiti barem prilazeći s morske strane.
„Osim precizne tvrdnje da će navedenim procesom tranzicije upravljati Upravni odjel za gradsku imovinu, u ostatku odgovora ne možemo iščitati niti detaljno promišljanje niti namjeru da se odgovorno i na vrijeme pristupi nečemu što je od ključne važnosti i za sam proces višekružnog savjetovanja, ali i za poruku građankama i građanima da je svima stalo da se ovako vrijedan gradski resurs sačuva. Fokus odgovora je na dugotrajnosti procesa tranzicije za koji je naš gradonačelnik siguran da će biti dugotrajan i višemjesečan, poput svega što u ovom gradu on pokreće i radi. Štoviše, to mu služi kao argument za nepoduzimanje daljnjih koraka u planiranju upravljanja prostorom u ovom trenutku. Čini nam se, temeljem ovako suhoparnog birokratskog odgovora, da ni sam nije svjestan koliki potencijal prostor bivše dječje bolnice ima za kvalitetu života Riječanki i Riječana“, pojasnila je Paleka.
„Drugi problem koji se ovdje nameće jest, kako je cijela dječja bolnica sa djelatnicima i pacijentima strelovito torpedirana u prostor nove bolnice za majku i dijete na Sušaku, a sada nije moguće ni okvirno odrediti datum napuštanja ovog lokaliteta od strane KBC-a Rijeka? Nije valjda da se mjesecima treba raščišćavati smeće, ili da je ostalo vrijedne opreme koja KBC-u mjesecima neće trebati? Trebaju li nam novi izbori uoči kojih će (ponovno) strelovito biti provedena tranzicija po uzoru na otvaranje nove bolnice? U svakom slučaju, ovo je iskaz nemara, ali i nepoštovanja prema sugrađanima čiji će rezultat biti krajnja devastacija prostora i objekata u koje su ti isti sugrađani ulagali samodoprinosima i donacijama. Znamo da se oni i sad brinu o tom lokalitetu, svjedoče tome i brojni sudionici šetnji i događanja koja su ove godine organizirana u tom prostoru. Gotovo smo sigurni da bi tranzicijski plan začas nastao u rukama odgovornih i poduzetnih građanki i građana koji shvaćaju značenje jedinog preostalog zelenog pojasa koji ulazi u more na zapadnom dijelu grada“, zaključila je Paleka.