Možemo Rijeka o privatizaciji javnog zdravstva: Kako odljev novca iz javnog u privatno stvara redove, dugove i nejednakosti
Autor: Marina Pauletić 28.01.2025
Možemo! Rijeka: Ključni korak je kadrovska konsolidacija primarne zdravstvene zaštite kako bi se građanima osigurala pravovremena dijagnostika i liječenje te smanjilo opterećenje bolničkog sustava.
Rijeka – „Želimo li bolji sustav zdravstva, s promjenama treba hitno početi od primarne zdravstvene zaštite, jer mu je ona temelj. No, dugogodišnje zatvaranje očiju pred kadrovskim problemima te djelatnosti dovelo je do toga da će u narednih 5 godina 40% stanovništva ostati bez obiteljskog liječnika, da imamo 300 tisuća žena bez dostupne ginekološke skrbi te da umjesto 900 brojimo već 1300 djece po pedijatru“, u tome se slažu sudionici tribine o privatizaciji javnog zdravstva koju je sinoć u Rijeci organizirao Možemo! Rijeka.
„Problemi privatizacije, netransparentnosti te odustajanje od štamparovskih načela koja su bila kvalitetna polazišta efikasnog zdravstvenog sustava, uz istodobno prevladavanje političkih i interesnih kriterija koji ne isključuju korupciju, dovode do eskalacije, prečesto mimo uvida javnosti. Nerijetko na štetu razvoja strateški nužnih djelatnosti, a to uvijek znači i na najveću štetu najranjivijih skupina stanovništva. Rak rana sustava je upravo liječenje raka. Neslavni smo po rezultatima preživljavanja, po strahovitim problemima u liječenju, onkološki su nam bolesnici danas najbolnije zrcalo sustava“, tvrde dalje.
„Paradoksalno je da, dok za neke od najtežih situacija vezane uz dijagnosticiranje i liječenje onkoloških bolesti gdje značajno zaostajemo od zemalja EU, unatoč tome što i mi imamo strategiju borbe protiv raka, država kao prioritet odabire projekte privatne onkološke bolnice i uzima ih za strateškog partnera“, naglasila je saborska zastupnica stranke Možemo! i predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr. sc. Ivana Kekin. Probleme generalno vidi u tome da otkrivanje i liječenje počinju kasno, i to je dokaz više da se treba kadrovski konsolidirati primarna zdravstvena zaštita.
Jedan od ključnih problema sustava je monopol HZZO-a, koji sustavno ignorira dugogodišnje zahtjeve struke. „Često se ponaša kao da je nadređen i ministarstvu zdravstva, što je posve neprirodna pozicija institucije koja bi trebala biti servis, a ne kreator zdravstvene politike“, upozorio je dr. Bressan, predsjednik Odbora za zdravstvo Skupštine PGŽ i član izvršnog odbora KoHOM-a.
Slično stajalište ima i prof. dr. Goran Palčevski, zamjenik gradonačelnika Rijeke. „Osobno mislim da država još nije definirala odnos prema privatnom sektoru, nema jasno definiranih prava i obaveza. Očekivano je da privatni sektor ne usmjerava novac prema preventivi, jer to nije isplativo, za razliku od kasnijeg liječenja koje uključuje skuplje lijekove i dijagnostiku.“ Palčevski dodaje da sve što se u zdravstvenom sustavu odvijalo zadnjih tridesetak godina rezultira stanjem koje zahtijeva nadstranački pristup i konsenzus te barem dva do tri izborna ciklusa za normalizaciju i izgradnju sustava.
„Osim toga, ni na nižim razinama vlasti ne postoji jasna strategija razvoja zdravstvenih kapaciteta i ulaganja, što dodatno ruši kvalitetu skrbi za pacijente u sustavu. Osim što je nesumnjivo potrebno jasno regulirati odnos javnog i privatnog sektora kako bi se spriječilo podrivanje javnog zdravstva, i ulaganja na regionalnoj i lokalnoj razini trebala bi prioritetno biti usmjerena u jačanje osnovne zdravstvene zaštite,“ dodala je Morena Lekan, vijećnica stranke Možemo! u Skupštini PGŽ.
Za primjer je navela Primorsko-goransku županiju koja zaista velika sredstva izdvaja za specijalne bolnice koje se bave zdravstvenim turizmom, i pružaju usluge na tržištu, dok im istovremeno Dom zdravlja (primarna zdravstvena zaštita) grca u problemima.
„I to se ne događa slučajno. To nije bio nužni razvoj situacije, već je to svjesna odluka, dapače, strateška odluka ove županijske vlasti već dulje od 30 godina. Stava sam, da su im se prioriteti poremetili,“ zaključuje Lekan.
