Možemo! Rijeka: Populističko smanjenje poreza na dohodak donijet će drastično uvećanje cijena komunalnih i drugih usluga i ukidanje programa koji su korisni svim građanima

Nakon što se izgubi devet milijuna eura godišnje, pravo pitanje neće biti “tko je dobio 20 eura više”, nego “koji će se sve programi ukinuti, koju školu nećemo obnoviti i kome će biti uskraćena socijalna potpora”.

Rijeka - Na najavu gradonačelnice Rinčić o smanjenju poreza na dohodak, odnosno odluku o tome koja se nalazi na javnom savjetovanju, reagirao je danas riječki Možemo! istaknuvši da se radi o ozbiljnom fiskalnom i socijalnom promašaju.
- Ovo smanjenje ne ide u korist svih građana, nego je to populistička mjera koja naizgled dobro zvuči, ali koja najveću korist donosi najbogatijima, i čije će posljedice dugoročno oslabiti gradski proračun i narušiti ukupnu kvalitetu života u Rijeci. - poručili su gradski vijećnici Hana Paleka i Nebojša Zelič iz Možemo!

Bogatima najviše, svima ostalima gotovo ništa ili zaista ništa
Posebno problematičnim smatraju snižavanje više stope poreza na dohodak s 32 posto na 25 posto. Sniženje te stope za 7 poena, zapravo je 20 % niži porez za bogatije u odnosu na onaj koji su dosad plaćali u proračun. Drugim riječima, ljudi s najvećim prihodima dobivaju značajno olakšanje, dok ostali ne vide gotovo nikakvu promjenu.

- U tom smislu, to smanjenje najviše koristi onima s višim primanjima, poput primanja kakva ima primjerice gradonačelnica čija plaća je gotovo 7 tisuća eura bruto pa će njoj mjesečno ostati oko 100 eura više, a na godišnjoj razini to će prijeći iznos od tisućueura. S druge strane, niža stopa poreza na dohodak smanjuje se za 2 poena, s 22 na 20%. Zaposlena osoba s jednim uzdržavanim djetetom i bruto plaćom od 2 tisuće eura, a takvih građana je najviše, ovim će smanjenjem poreza dobiti oko 14 eura mjesečno, to jest 168 eura godišnje. - pojasnila je Hana Paleka.

Gubitak za zajednicu, zajedničke projekte i usluge
Istovremeno, kako navode, gradski proračun izgubit će ovime prihod od oko 9 milijuna eura godišnje. A to je, kažu, iznos dovoljan za izgradnju dva nova vrtića ili za obnovu i dogradnju osnovne škole Drenova te još nekoliko škola i vrtića u problematičnom stanju. Podsjetili su, da je izgradnja vrtića na Pehlinu koštala oko 3 milijuna eura, a rekonstrukcija škole Srdoči oko 1,5 milijuna eura.
Iznos je to koji bi bio dovoljan za izgradnju dvije nove gradske garaže za parkiranje u kvartovima ili 100 gradskih stanova koji bi se mogli dati u najam građanima. Usporedbe radi, podzemna garaža Zagrad B koštala je oko 5 milijuna eura, 90 stanova na Martinkovcu izgrađeno je za 7 milijuna eura, 90 na Hostovom bregu za 6 milijuna eura. - ističe Paleka.

Mnogi neće osjetiti smanjenje poreza, ali će osjetiti povećanje cijena usluga
Nažalost, kažu u Možemo, velik broj građana uopće neće osjetiti ovo smanjenje poreza na dohodak, jer imaju tako niske prihode da već sada uopće ni ne plaćaju porez na dohodak. Među njima su umirovljenici, ljudi koji rade za minimalnu plaću ili povremene poslove.
- A svi skupa kao građani Rijeke suočit ćemo se s posljedicama koje mogu biti smanjena ulaganja u javne usluge, školstvo, vrtiće i socijalni program ili pak neulaganja u projekte koje očekujemo i trebamo poput novih garaža, stanova za najam, čišćeg grada i slično. Drugim riječima, dobitak pojedinaca, i to onih s najvećim primanjima, znači gubitak za zajednicu. Taj će se gubitak nekako morati nadoknaditi. Možda povećanjem cijena vrtića, možda povećanjem komunalne naknade, možda smanjenjem socijalnog programa, možda povećanjem cijena komunalnih usluga... mogućnosti su razne. - rekla je Paleka i dodala da se neke već naziru odnosno realiziraju.

Naime, gotovo istovremeno kad i smanjenje poreza na dohodak, najavljeno je poskupljenje Čistoće za 70%, od početka iduće godine, točnije poskupljenje usluge prikupljanja otpada.
- Tvrdnja gradonačelnice da će unatoč tom poskupljenju, građani Rijeke biti “financijski u plusu” zbog smanjenja poreza na dohodak jednostavno nije točna jer se smanjenje na velik broj ljudi ne odnosi. Tako će zbog Čistoće u financijskom minusu, a ne plusu, biti umirovljenici, radnici koji rade za minimalac ili tek povremeno rade, studenti koji samostalno žive, a vjerojatno i mnogi drugi. - kaže Paleka.

Populizam i nedostatak vizije
- Izjava gradonačelnice da „višak treba vratiti građanima“ lijepo zvuči, ali postavlja jedno jednostavno pitanje: zašto se taj višak ne bi vraćao kroz ulaganja koja građanima zaista trebaju? Ako grad ima višak, to ne znači da novac treba stajati na računu, ali to također ne znači da ga treba odbaciti. Fiskalni prostor treba koristiti pametno, planski i u javnom interesu. Rijeka danas vapi za ulaganjima: u škole i vrtiće, socijalne programe, prometnu infrastrukturu, stanogradnju, energetsku učinkovitost. To su investicije koje ne „čuvaju račun“, nego podižu kvalitetu života i stvaraju okvir za lokalnu ekonomiju, dugoročno.

Kad se višak pretvori u poteze koje najviše koriste najbogatijima, to nije „vraćanje građanima“, to je odricanje od razvoja. Jer i taj novac je građanski, samo bi, umjesto da se dijeli po 20 eura, mogao stvoriti vrtić, obnoviti školu ili povećati kapacitete doma za starije. Ako se višak ne koristi za ono što je najpotrebnije, to nije dokaz „odgovorne politike“, nego znak da ili se ne zna u što ulagati, ili se ne želi ulagati. A to si Rijeka više ne može priuštiti.

Privlačenje poduzetnika i gospodarske aktivnosti ne ovise o porezu na dohodak nego o ukupnoj kvaliteti života u gradu
- Ako govorimo o utjecaju na lokalno gospodarstvo i o privlačenju poduzetnika u Rijeku odnosno doseljavanju mladih obitelji koje će ovdje živjeti i raditi onda je jasno da se ljudi ne doseljavaju negdje zbog 100 eura godišnje nego zbog ukupne kvalitete života u nekom gradu. Iznos od 9 milijuna eura bio bi primjerice dovoljan za uvođenje besplatnih vrtića za svu djecu u Rijeci, čime bi se puno pametnije pomoglo mladim obiteljima nego da im se mjesečno daje 20 eura. - navodi Paleka.

Što kaže struka?
Struka, uključujući organizacije poput OECD-a i Međunarodnog monetarnog fonda, jasno pokazuje da je u posljednjih nekoliko godina veliki broj zemalja, suočenih s globalnim gospodarskim i socijalnim izazovima, reagiralo povećanjem gornjih stopa poreza na dohodak i jačanjem progresivnosti poreznog sustava. Takve mjere donose veću pravednost i fiskalnu održivost; oni s višim primanjima sudjeluju razmjerno više u financiranju javnih potreba, dok se istodobno štiti standard građana s nižim i srednjim dohocima. To je smjer koji preporučuje ekonomska struka: porezna politika kao alat društvene ravnoteže i otpornosti, a ne kao kratkoročni politički trik. - pojasnio je Nebojša Zelič.

Također, u Možemo smatraju da ovakvo smanjenje poreznih stopa u Rijeci ne znači automatski da će novac ostati u lokalnom gospodarstvu u Rijeci. On se primarno usmjerava prema onima koji ga primaju, građanima, a oni ga mogu potrošiti (ili ne potrošiti) bilo gdje. Empirijski dokazi, kažu u Možemo, pokazuju da smanjenje stope poreza na dohodak za više dohodovne skupine ne povećava značajno potrošnju, već se novac uglavnom štedi. Dakle, ovakvo smanjenje poreza nije ni izbliza učinkovit mehanizam za ciljano stimuliranje lokalnog gospodarstva.

- Ako je cilj rast lokalne potrošnje i time oživljavanje lokalnog tijeka novca, učinkovitije bi bilo izravno investirati u lokalne projekte ili poticati potrošnju kod specifičnih gospodarskih subjekata, jer samo smanjenje poreza ne osigurava da “novac ostaje” tamo gdje gradonačelnica tvrdi. - kaže Zelič.
Dodaju i da ako potrošnja uključuje proizvode i usluge s PDV-om ili robu izvan Rijeke, dio novca opet odlazi u državni proračun, ili van granica zemlje. Drugim riječima, mehanizmom poreznog smanjenja novac ne ide ciljano u lokalne trgovine i lokalne usluge, već značajnim dijelom napušta lokalnu ekonomiju.
Ponovili su da ovakve mjere ne potiču ni demografski oporavak. Naime, nema dokaza da će se zbog 20 eura više mjesečno itko doseliti u grad. U ovom gradu ušteda od 240 eura godišnje, koliko ova mjera donosi za plaću s bruto plaćom 2 tisuće eura, nije dovoljna ni za mjesečnu stanarinu - upozoravaju iz Možemo i ističu da ljudi za život i rad biraju sredine s priuštivim stanovanjem, dobrim javnim prijevozom, dostupnim vrtićima, sigurnim ulicama i kulturnim sadržajem, a upravo sve to se ovom mjerom, kažu, dovodi u pitanje.

Na kraju su istaknuli da smanjenje progresivnosti ovog poreznog oblika i činjenica da u gradu Rijeci ipak velik broj ljudi ne plaća ovaj porez (a misli se na značajan dio umirovljenika s niskim mirovinama, studente, nezaposlene te ljude s minimalnim plaćama, čime se dolazi do više od 40% stanovništva) dovode do zaključka da se radi o tipičnom primjeru ekonomski površne mjere koja "zvuči dobro", ali nosi posljedice za društvenu povezanost i javne usluge.

- Kada se ovakve odluke donose, ne stvara se sigurno efikasniji grad, već grad s manje jednakosti i manje solidarnosti. Porezna politika mora biti alat pravednosti i razvoja, a ne sredstvo za kratkoročne političke bodove. Grad koji smanjuje poreze na ovaj način ne pokazuje hrabrost, nego neodgovornost. - ističe Zelič i zaključuje:
- Nakon što se izgubi devet milijuna eura godišnje, pravo pitanje neće biti “tko je dobio 20 eura više”, nego “koji će se program ukinuti, koju školu nećemo obnoviti i kome će biti uskraćena socijalna potpora”. Zato Rijeci treba odgovorna, a ne populistička fiskalna politika.

Follow @torpedo_media