Muzej Grada Rijeke, nakon višemjesečnih komplikacija, dobiva novu ravnateljicu

Autor: Ana Šumanović 01.03.2023

wp-content/uploads/2019/06/Muzej-grada-Rijeke-izlozba-seljenje-muzeja-1.jpgFoto: ilustracija

Na prvi su se natječaj bile prijavile četiri kandidatkinje – Ema Makarun, Deborah Pustišek Antić i Sabrina Žigo te Katarina Mažuran kao vanjska kandidatkinja.

Rijeka - U četvrtak, 9. ožujka održat će se 16. sjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke, a jedina točka dnevnog reda biti će Prijedlog odluke o razrješenju ravnatelja Muzeja grada Rijeke i Prijedlog odluke o imenovanju ravnateljice Muzeja grada Rijeke.

Nakon što je objavljen i drugi natječaj za ravnatelja/icu Muzeja Grada Rijeke, te je upravno vijeće kao kandidatkinju koju će predložiti Gradskom Vijeću izabralo Sabrinu Žigo, održala se sjednica na kojoj je povučena točka dnevnog reda o izboru ravnateljice. Naime, vijećnici su spornim smatrali ne samu kandidatkinju, već način izbora prvo članova upravnog vijeća koje je imenovao sam gradonačelnik, a ne vijeće, a potom i to što se u obzir nije uzelo mišljenje ni stručnog ni radničkog vijeća muzeja, čiju je većinski podršku imala druga kandidatkina, Ema Makarun.

Na prvi su se natječaj bile prijavile četiri kandidatkinje – Ema Makarun, Deborah Pustišek Antić i Sabrina Žigo te Katarina Mažuran kao vanjska kandidatkinja. Tada su Pustišek Antić i Žigo bile isključene iz natječaja radi nepotpune dokumentacije, a ostale su Ema Makarun i Katarina Mažuran. No to isključenje iz natječaja ispalo je nevažno. S obzirom da je Pustišek Antić prije natječaja bila i članica Upravnog vijeća, ono je u tom trenutku brojalo četiri člana, te se u odlučivanju dogodilo da je rezultat bio dva naprama dva glasa te je natječaj morao biti povučen. Makarun i Žigo prijavile su se i na drugi natječaj, a tada se pridružio i Željko Bistrović. Dok se Pustišek Antić vratila u Upravne vijeće.

O postupku odabira kandidatkinje na drugom natječaju poslali smo upit novom predsjedniku upravnog vijeća muzeja, Petru Petriniću, koji se javio s opširnim odgovorom, ali s kojim nije razjasnio puno toga. Napisao je: “Upravno vijeće glasalo je za kandidatkinju Sabrinu Žigo s 3 glasa ZA naprama 1 suzdržan glas. Upravno vijeće Muzeja u svojem sastavu ima jednu predstavnicu Stručnog vijeća i jednu predstavnicu Radničkog vijeća. Nažalost, radi dugotrajnije spriječenosti za rad, jedna predstavnica nije mogla prisustvovati sjednicama Upravnog vijeća, no u kontekstu broja glasova u Upravnom vijeću, to nije bilo presudno. Što se tiče glasanja samog Stručnog vijeća, treba napomenuti da, po Zakonu o muzejima, ravnatelja muzeja, kojem je osnivač grad ili općina, imenuje i razrješava sam grad ili općina i to na prijedlog Upravnog vijeća, a ne Stručnog vijeća. No, željeli smo razmotriti mišljenje Stručnog vijeća, pa smo konzultirali to tijelo. Ipak, presudno smo razmatrali iskustvo i četverogodišnji program rada kandidata te se odlučili za navedenu kandidatkinju prije svega zbog iskustva kao i zbog cilja koji je u programu jasno postavila - da u budućem razdoblju želi povećati vidljivost Muzeja i otvoriti Muzej javnosti, s naglaskom na odgoju i razvoju publike zasnovanim na inkluziji i participativnosti različitih interesnih skupina, dobnih, obrazovnih, socijalnih, osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.”

Upravno vijeće u svom dodatnom pojašnjenju o izboru ravnateljice koje će izložiti na predstojećoj sjednici navodi kako Stručno vijeće pak nije dalo nikakvu argumentaciju za svoj prijedlog, te da je Makarun “nema ekstenzivno kontinuirano radno iskustvo”, “zvanje višeg kustosa je recentno”, a “naglasak stavlja na likovne izložbe”.

No ipak, članica vijeća koja predstavlja jedan bitan dio tijela Muzeja nije bila u mogućnosti glasati, a predsjednik je uvažavanje mišljenja Stručnog vijeća praktički opisao kao stvar dobre volje Upravnog vijeća, dok broj glasova Radničkog vijeća nije spomenuo, iako smo poslali upit i o tome.

Inače, Ema Makarun je u Radničkom vijeću od troje kandidata imala podršku većine (10:4:1), kao i u Stručnom (8:1:0). Dakle, većina djelatnika Muzeja dala je podršku njoj, dok je Žigo, uz manji broj djelatnika, imala podršku samo Upravnog vijeća, a čija su nova tri člana odabrana direktno od strane gradonačelnika. To se dogodilo nakon što je poništen prvi natječaj za ravnatelja, a kada su tri člana vijeća, uključujući i bivšeg predsjednika, napustila vijeće.

S obzirom na ovu situaciju, i to da je gradonačelnik sam izabrao nove članove Upravnog vijeća te za svoj osobni izbor pronašao zakonsko uporište, postavlja se pitanje pravednosti takvog izbora Upravnog vijeća, ali i samog Zakona o muzejima i izbora ravnatelja, a koji je izmijenjen 2018. godine na način da je mišljenje Stručnog vijeća u izboru ravnatelja/ravnateljice prestalo praktički nevažno. Radi toga, kandidatkinja koja je imala podršku većine djelatnika Muzeja, ne mora (i u ovom slučaju neće) biti izabrana kao njegova ravnateljica.

pocket icon
Više sa portala torpedo.media ...