Obilježena 15. godišnjica rada riječkog ureda Pravobranitelja za djecu Republike Hrvatske

Rijeka - U sklopu programa obilježavanja, u Dječjoj kući je održana tribina „Petnaest godina riječkog Ureda pravobraniteljice za djecu – postignuća i izazovi“ te predstavljena knjiga „S obje strane rešetke. Što dugujemo djeci čiji su roditelji u zatvoru“.

Regionalni ured pravobraniteljice za djecu u Rijeci je otvoren 1. listopada 2007., a djeluje za područje triju županija, Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije.

Petnaesta godišnjica rada riječkog Ureda pravobraniteljice bile je prilika za osvrnuti se na dugogodišnji rad, sve uspjehe i izazove tijekom godina u kojima je Ured surađivao s lokalnim i regionalnim tijelima, organizacijama i stručnjacima.

Prema riječima pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević, ured u Rijeci otvoren je s ciljem što veće dostupnosti djeci s područja ove tri županije. „Tijekom prošle godine zaprimili smo više od 2000 pritužbi vezanih uz povredu dječjih prava. Najveći broj pritužbi odnosio se na povredu obrazovnih prava djece, zatim povreda prava djece u obitelji, naročito onih koji se odnose na visoko konfliktne razvode, a bilo je i slučajeva povrede zdravstvenih, kulturnih i drugih prava. Nažalost, zanemarivanje djece i nasilje, bilo obiteljsko, bilo vršnjačko i dalje je ozbiljan problem na čijem suzbijanju moramo raditi“, istaknula je Pirnat Dragičević. Dodala je kako Ured pravobraniteljice nije tijelo izvršne vlasti i ne može donositi odluke, ali može savjetovati i poticati institucije odnosno sustave kako pristupiti rješavanju konkretnih situacija povrede dječjih prava.

Savjetnica u riječkom Uredu pravobraniteljice Danijela Žagar istaknula je kako u sklopu svojeg rada također obilaze i institucije u kojima djeca borave, odnosno dječje vrtiće, škole i ostale ustanove gdje imaju priliku razgovarati i raditi s djecom na edukaciji o njihovim pravim što također rade i u sklopu Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu te Foruma mladih 16+.

U sklopu programa predstavljena je i knjiga „S obje strane rešetke. Što dugujemo djeci čiji su roditelji u zatvoru“, objavljene u nakladi Pravobranitelja za djecu, a čije su autorice zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika te novinarka i publicistkinja Višnja Biti, sa suradnicima. U stvaranju ove publikacije sudjelovalo je dvadesetak stručnjaka iz pravosuđa, socijalne skrbi, policije, odgoja i obrazovanja, zdravstva, medija, civilnog društva i drugih područja, te djelatnika iz triju velikih zatvorskih ustanova, te brojni drugi sugovornici. Knjiga je nastala kao rezultat istraživačkog projekta Ureda pravobraniteljice za djecu, kojim su obuhvaćene aktivnosti i iskustva različitih organizacija, pojedinaca i institucija u zaštiti prava djece čiji su roditelji u zatvoru, a ujedno je i svojevrsni rezime djelovanja Ureda pravobraniteljice za djecu na tom području od 2006. do danas.

„Djeca kojoj su roditelji u zatvoru posebno su ranjiva skupina djece čije su potrebe često neprepoznate u odnosu na specifičnu obiteljsku situaciju. Ta su djeca često nevidljiva i poistovjećuje ih se s krimenima njegovih roditelja što je razlog česte diskriminacije radi čega trpe brojne posljedice i odbacivanje“, rekla je Maja Gabelica Šupljika istaknuvši kako takvoj djeci treba snažna i sustavna podrška i pomoć kako bi se što bolje nosili sa situacijom.

Okupljene je pozdravio i riječki gradonačelnik Marko Filipović istaknuvši dugogodišnju uspješnu suradnju Grada Rijeke i Ureda pravobraniteljice za djecu.

„Nastojimo puno pozornosti posvetiti djeci i pružiti što više sadržaja i mogućnosti za naše najmlađe sugrađane. Uveli smo, kao prvi grad u Hrvatskoj, Građanski odgoj i obrazovanje u naše škole kojeg su zatim preuzele i neke druge jedinice lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj. Nastojimo stvoriti pozitivno okruženje u kojem djeca uče o važnosti participacije u zajednici, poštivanju različitosti, preuzimanju aktivne uloge u zagovaranju ljudskih prava, održivog razvoja i demokratizacije društva. S druge strane, svjesni da ima djece kojoj treba pomoć zajednice i društva i stvorili smo sustav koji brine o takvoj djeci i njihovim obiteljima i pruža im daleko više od onoga što u ovom trenutku može ponuditi država. Godišnje socijalnu pomoć dobije oko 2.200 djece u dobi do 18 godina koji ostvare oko 4.000 socijalnih prava, uz socijalnu pomoć namijenjenu cjelokupnim kućanstvima i besplatno korištenje niza specifičnih socijalnih usluga. Aktivno radimo i na povećanju kapaciteta u vrtićima, a naročito jaslicama što je rezultiralo smanjenjem broja neupisane djece nakon godine i pol dana mandata“, naglasio je gradonačelnik Filipović poželjevši Uredu pravobraniteljice puno sreće u daljnjem radu u borbi za prava djece.

Follow @torpedo_media