Odgovoran odabir morskih plodova: Jedi kao lokalac i čuvaj more kao profesionalac

Odabirom održivijih morskih proizvoda čuvaju se morska staništa, štite ugrožene vrste i čuva zdraviji Jadran za buduće generacije

Rijeka - Svakoga ljeta na Jadranu se poslužuju veći brojevi obroka s morskim plodovima. Iako su oni važan dio naše tradicije i gastronomije, povećana potražnja tijekom turističke sezone dodatno opterećuje morske ekosustave. Neke su vrste zakonom zaštićene, druge su ugrožene zbog neodrživog izlova, dok upravo izlov pojedinih invazivnih vrsta može pomoći očuvanju prirodne ravnoteže, poruka je kampanje WWF Adria, kojom se poziva građane i posjetitelje da biraju odgovorno. Odabirom održivijih vrsta mogu pomoći očuvanju morske bioraznolikosti i zdravlja Jadrana, jednostavno promjenom onoga što biraju na tanjuru.

Plavi rak umjesto jastoga s jajašcima

"Ako primijetite da jastog nosi jajašca pričvršćena na donjoj strani repa, nemojte ga naručiti. Jastog s vanjskim jajima zakonom je zaštićen jer predstavlja buduće generacije ove vrste. Njegovim izlovom i stavljanjem na tržište smanjuje se mogućnost obnove populacije i ugrožava dugoročni opstanak vrste.

Umjesto toga odaberite plavog raka. Riječ je o invazivnoj vrsti koja se posljednjih godina sve više širi Jadranom i ima malo prirodnih neprijatelja. Njegovim odabirom potiče se izlov vrste koja predstavlja pritisak na domaće ekosustave, a istovremeno se bira održiva i ukusna alternativa", navodi WWF Adria.

Dagnje umjesto prstaca

Prstaci su jedan od najštetnijih izbora među morskim plodovima. Do njih se može doći jedino razbijanjem obalnih stijena, čime se trajno uništavaju staništa koja su nastajala stoljećima. Zato je vađenje, prodaja i konzumacija prstaca strogo zabranjena.

Dagnje su lokalna i održiva alternativa. Uzgoj dagnji ima relativno mali utjecaj na okoliš, a one pritom prirodno filtriraju morsku vodu i doprinose očuvanju kvalitete obalnih ekosustava.

Umjesto kirnje u lovostaju odabrati vatrenjaču

Kirnja je jedna od najvažnijih predatorskih vrsta Jadrana i ima ključnu ulogu u održavanju ravnoteže morskih ekosustava. Tijekom lovostaja potrebno joj je omogućiti nesmetano razmnožavanje i obnovu populacije. Izbjegavanjem konzumacije kirnje u tom razdoblju doprinosimo očuvanju njezine brojnosti.

Odlična alternativa je vatrenjača. Iako atraktivnog izgleda, riječ je o invazivnoj vrsti koja ugrožava domaće ribe i druge morske organizme. Njezinim odabirom potiče se izlov invazivne vrste i smanjuje pritisak na autohtone vrste Jadrana.

Foto WWF

Svaki izbor čini razliku

Za zaštitu Jadrana nisu uvijek potrebne velike promjene. Ponekad je dovoljno donijeti jednu dobru odluku u restoranu, ribarnici ili trgovini. Odabirom održivijih morskih proizvoda pomažete očuvati morska staništa, zaštititi ugrožene vrste i osigurati zdraviji Jadran za buduće generacije.

Biraj pametno. Biraj održivo. Tvoj izbor čuva Jadran.

Invazivne vrste

Invazivne vrste u Jadranu nisu u prolazu, već će, najvjerojatnije, ovdje i ostati. One predstavljaju ozbiljnu prijetnju našim ekosustavima jer često uzrokuju značajne poremećaje u prirodnoj ravnoteži. U Jadranskom moru sve je više vrsta koje nose naziv „invazivne“ upravo zbog brzog širenja i utjecaja na lokalne ekosustave.

Nekoliko vrsta se posebno ističe, poput plavog raka i ribe pauna (vatrenjača, riba lav), a brojnim drugima tek tražimo nova „narodna” imena jer ih nikada nije bilo na ovim prostorima (plavotočkasta trumpetača, srebrenoprugasta četverozupka-fugu, tamna mramornica, zelena rakovica, raznolika trokutnjača, gonič iglica, afrički kostorog, sitnoljuskavog bakalarčić, riba vjeverica, papigača…).

Koja će od ovih vrsta potjerati našu škrpinu, salpu, dagnju, grmalja ili posidoniju s njihovog staništa? Hoće li neke od njih postati novi kulinarski hit i gastro delicija?

Plavi rak

Plavi rak je invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Prisutan je već duže vrijeme, ali je tek nedavno počeo brojčano rasti i širiti se prema srednjem i sjevernom Jadranu. Nastanjuje plitke obalne vode do 90 metara dubine s muljevitim ili pjeskovitim dnom, a posebno su im drage bočate vode tako da ih se na našem prostoru u velikom broju može naći na ušću Neretve.

Plavi rak je jestiv i stoga je potencijalno gospodarski važna vrsta. U svijetu je prepoznat kao prava delicija, što nam govori i njegov znanstveni naziv (lat. sapidus – ukusan). Plavi rak je već prisutan na tržištu u Hrvatskoj, a mnogi restorani imaju ga u svojoj ponudi. Konzumacijom ove vrste, ne samo da uživaš u vrhunskoj morskoj deliciji, već potičeš i njegov izlov, što doprinosi zdravlju Jadrana.

Riba paun

Poznata kao vatrenjača ili riba lav, Pterois miles je invazivna indo-pacifička vrsta koja je poznata po štetnosti za lokalne ekosustave. Ozloglašena je zbog svoje sposobnosti brzog širenja i prilagođavanja različitim uvjetima, te po svom agresivnom predatorskom ponašanju koje prijeti lokalnim ribljim populacijama. Sve bodlje na njenom tijelu su otrovne, a kod uboda se javlja izuzetno jaka bol. Mogući su i ozbiljniji simptomi pa se u slučaju uboda preporučuje posjet liječniku.

Za sada su jedini poznati predatori u moru za ribu pauna morski psi, murine, hobotnice i neke vrste kirnji, zbog čega očuvanje njihovih populacija može doprinijeti kontroli njene populacije. Unatoč potencijalnoj opasnosti zbog njezinih bodlji, riba lav cijenjena je morska delikatesa čije meso podsjeća na našu škarpinu, pa će izlov i konzumacija ove vrste u budućnosti igrati ključnu ulogu u kontroli njezine populacije.

Follow @torpedo_media