Održan 12. Međunarodni stručno-znanstveni simpozij “Zdravlje za sve?! Zdravlje u urbanoj sredini”

Program simpozija bio je podijeljen u četiri tematske sekcije: urbani okoliš i zdravlje, kronične nezarazne bolesti i urbani stilovi života, politike javnog zdravlja i intervencije za zdravlje te gradovi budućnosti: inovacije i pametna zdravstvena rješenja.

Rijeka – U Rijeci je danas održan 12. Međunarodni stručno-znanstveni simpozij “Zdravlje za sve?! Zdravlje u urbanoj sredini”, u organizaciji Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Gradom Rijeka.

Simpozij je okupio domaće i međunarodne stručnjake iz područja urbanog okoliša, zdravstva, kreiranja javnozdravstvenih politika, kao i predstavnike IT sektora čije inovacije mogu pridonijeti stvaranju zdravijih gradova, a u svrhu prevencije kroničnih nezaraznih bolesti koje su danas među najzastupljenijim bolestima, osobito u zapadnom svijetu.
Tematiku kojom se simpozij bavio istaknuo je prof. dr. sc. Tomislav Rukavina, dr. med., pročelnik Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

“Veliki dio današnje svjetske populacije živi u gradovima u kojima postoje vrlo ograničeni uvjeti i znanja o postojanju određenih sadržaja koji mogu značajno utjecati na životni stil stanovništva. To se pogotovo odnosi na određene populacijske skupine koje ubrajamo u osjetljive skupine te koje zbog raznih razloga, od materijalnih do etničkih i jezičnih, imaju ograničen pristup određenim sadržajima. Primjerice, kada govorimo o tjelesnoj aktivnosti, danas je uvriježeno da u urbanim sredinama ljudi odlaze u teretane u kojima se članstvo plaća, što si određene populacijske skupine ne mogu priuštiti. S druge strane, dobar dio populacije nije upoznat s pravilima zdrave prehrane kojih bi se trebali podržavati”, istaknuo je Rukavina.

Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Goran Hauser, dr. med., osvrnuo se na opće zdravstveno stanje u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci.

“Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka, nažalost, nisu baš zdravi. To pokazuju sve statistike, ali tako nije samo u našoj županiji, već i u cijeloj Hrvatskoj. Vidimo kako je zastupljenost debljine, povišenog krvnog tlaka i šećera u krvi zaista vrlo visoa i kako bi to spriječili i liječili, moramo ljude naučiti kako zdravije živjeti. Medicinski fakultet izuzetno podupire ovakva nastojanja jer je djelovanje u zajednici, točnije izlazak iz akademskog okvira, jedna od naših misija i vizija”, rekao je dekan Hauser.

Program simpozija bio je podijeljen u četiri tematske sekcije: urbani okoliš i zdravlje, kronične nezarazne bolesti i urbani stilovi života, politike javnog zdravlja i intervencije za zdravlje te gradovi budućnosti: inovacije i pametna zdravstvena rješenja. Svaka sekcija sastojala se od niza izlaganja međunarodno priznatih predavača koji su istaknuli ključne izazove, ali i potencijale koje urbana sredina nudi za unaprjeđenje zdravlja građana. Tako su kroz interdisciplinarni pristup predstavljene aktualne spoznaje, inovativna rješenja i primjeri dobre prakse u kreiranju zdravijih i održivijih gradova budućnosti.

Tijekom simpozija, gradonačelnici Grada Rijeke, Ivi Rinčić, uručen je Zdravstveni barometar stanovnika Grada Rijeke. Radi se o vrijednom dokumentu koji može poslužiti kao temelj za izradu zdravstvenih politika. Rezultati barometra proizašli su iz projekta HORUS u sklopu kojeg je 2024. godine provedeno istraživanje, koje se odnosilo na zdravlje, životne stilove te korištenje urbanih i zelenih površina, na uzorku od gotovo 2500 stanovnika Grada Rijeke starijih od 18 godina.

“Ovo je prva slika zdravlja Grada Rijeke od 2004. godine. Dobili smo rezultate koji pokazuju da imamo izazove s prekomjernom tjelesnom težinom, iako su naši stanovnici pokazali da su dovoljno tjelesno aktivni. Građani gotovo svakodnevno jedu slatkiše i procesuiranu hranu te je gotovo 70 % stanovnika pod umjerenim ili visokim stresom. Stoga, imamo puno prostora za unaprjeđenje”, istaknula je prof. dr. sc. Vanja Vasiljev, dipl. sanit. ing., voditeljica hrvatskog dijela projekta HORUS i profesorica Medicinskog fakulteta.

Održavanjem ovog skupa po 12. put, potvrđena je predanost proaktivnom pristupu razvoju javnozdravstvenih politika usmjerenih na dobrobit građana danas, ali i u budućnosti.

Follow @torpedo_media