Održan okrugli stol „Debljina – razumijevanje, prevencija, akcija“

Foto: ilustracija

Hrvatski sabor prije godinu dana usvojio je rezoluciju o debljini, a u ožujku ove godine donesen je i Akcijski plan za prevenciju debljine.

Rijeka - Posljednji podaci pokazuju da u Hrvatskoj gotovo trećina populacije, odnosno 1,2 milijuna ljudi ima prekomjernu težinu izneseno je na okruglom stolu „Debljina – razumijevanje, prevencija, akcija“, održanom u Gradskoj knjižnici Rijeka, a organiziranom u suradnji Novog lista i Specijalne bolnice Medico, kao prvog u sklopu projekta Novog lista Živi zdravo.

Okrugli stol, kojeg je vodila novinarka Novog lista Barbara Čalušić, bio je posvećen upravo ovom zdravstvenom problemu koji posebice u našoj zemlji pogađa sve veći broj ljudi, a okupio je stručnjake od kojih se svatko iz svojeg stručnog aspekta bavi problemom debljine.

U raspravi su učestvovali predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, ravnatelj Specijalne bolnice Medico, gastroenterolog prof. dr. Davor Štimac, nutricionistica dr. sc. Martina Linarić, psihologinja Ana-Marija Lušičić, kardiolog i ravnatelj Thalassotherapije Opatija prof. dr. Viktor Peršić i dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, specijalistica endokrinologije i dijabetologije prof. dr. Sanja Klobučar.

Okruglom stolu nazočio je i zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski.

Podsjetimo, Hrvatski sabor prije godinu dana usvojio je rezoluciju o debljini, a u ožujku ove godine donesen je i Akcijski plan za prevenciju debljine, čiji je cilj kroz tri godine zaustaviti rast udjela prekomjerno teške djece i odraslih.

Prema riječima dr. Davora Štimca, situacija je alarmantna u cijelom svijetu, a Hrvatska je, nažalost, pri samom vrhu Europske unije, jer ima čak 65 posto osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. „Svjetska zdravstvena organizacija postavlja ciljeve da se ponajprije smanji porast debljine, odnosno, da do 2030. godine ne dođe do daljnjeg porasta broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Problem debljine ne može rješavati samo uska skupina specijalista, nego cijeli niz stručnjaka iz medicine, pa i šire. Liječnici obiteljske medicine trebaju početi uočavati pacijente s prekomjernom tjelesnom težinom, jer je debljina široko društveni problem koji izlazi iz okvira samo zdravstvenog problema, a to je i potaklo donošenje rezolucije o debljini. Nakon rezolucije, slijedi nam Akcijski plan za debljinu, koji daje načine kako riješiti problem, međutim, to sigurno nećemo uspjeti za tri godine, ali ćemo početi rješavati taj problem. Plan je podijeljen u tri dijela, odnosno na tri skupine – trudnice i dojenčad, djeca i adolescenti te odrasle osobe, sve do osoba starije životne dobi“.

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je najveći udio djece s prekomjernom težinom uočen u Jadranskoj regiji. Pritom to nije specifičnost Hrvatske, jer podaci za cijelu Europu pokazuju kako se broj osoba s debljinom povećava kako se spuštamo sa sjevera prema jugu.

Nutricionistica dr. sc. Martina Linarić je pojansila kako sve kreće iz obitelji, iz koje dijete uči kako se hraniti. „Danas mnoge obitelji puno manje kuhaju nego prije, pravdajući to nedostatkom vremena, a fast food i slatkiši sve su više prisutni kod djece i mladih. Primjerice, djeca između četiri i osam godina starosti upotrijebe čak 21 žličicu šećera na dan. Potrošnja ribe u Hrvatskoj godišnje je 23 kilograma po stanovniku, a u Španjolskoj čak 87 kilograma. Djeca u dječjim vrtićima često odbijaju jesti ribu, jer je nisu jeli doma“.

Danas se zna da je debljina izravno povezana s oko 200 različitih bolesti, no, među prvim bolestima kod kojih je nedvojbeno dokazana povezanost s debljinom bile su kardiovaskularne bolesti. Tako će osoba s debljinom razviti hipertenziju čak 20 godina prije osobe normalne težine.

Prof. dr. Viktor Peršić istaknuo je kako je upravo debljina, odnosno nepravilna prehrana, uz stres, pušenje i nekretanje, jedan od čimbenika kardiovaskularnih bolesti.

Posljednjih godina događa se revolucija u farmakološkom liječenju debljine. U Hrvatskoj su trenutno registrirana dva lijeka za liječenje debljine, no, pojavljuju se i nove grupe lijekova koje rezultate liječenja približavaju kirurškim metodama.

Ipak, farmakološko liječenje debljine košta, pa ispada da se liječe samo oni koji si to mogu priuštiti. Opća je percepcija, barem kod nas, da su zdrave navike ujedno i skupe, odnosno, da živjeti zdravo, pa tako i održavati normalnu tjelesnu težinu košta.

Follow @torpedo_media