Održan prijem za četvero riječkih znanstvenika dobitnika Državne nagrade za znanost

Autor: Marina Pauletić 07.12.2022

drzavna_nagrada_za_znanost_prijem

Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada.

Rijeka - U Salonu Grada Rijeke održan je prijem za četvero znanstvenika sa Sveučilišta u Rijeci, dobitnika Državne nagrade za znanost za 2021. godinu. Znanstvenike prof. dr.sc. Jonatana Lergu, prof.dr.sc. Vandu Juranić Lisnić, prof.dr.sc. Stjepana Špalja i dr.sc. Feđu Milivojevića primili su riječki gradonačelnik Marko Filipović i njegov zamjenik Goran Palčevski.

prijem_nagrade_znanost_2022__1_

Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Ukupno su dodijeljene 32 državne nagrade za znanost za 2021. godinu.

Gradonačelnik Filipović iskazao je ponos i zadovoljstvo što su četiri nagrade otišle u ruke upravo znanstvenicima s riječkog Sveučilišta i to za različita znanstvena područja. „Vaši životopisi uistinu su impresivni i vjerujem da će ova nagrada biti dodatan poticaj za vaš daljnji rad. Razvoj znanja bitan je za razvoj modernog društva stoga su upravo ljudi iz akademske zajednice čiji ste i sami dio, ključan element u promociji znanja i znanstvenog pristupa rješavanju problema“, rekao je Filipović i dodao kako je suradnja Grada Rijeke i riječkog Sveučilišta izuzetno kvalitetna te kako se ostvajuje suradnja na mnogim projektima. „Jedan od tih projekata je i razvoj Kampusa, gdje studenti stječu znanja i vjerujem da će neki od njih krenuti vašim stopama, moguće upravo inspirirani vama i vašim radom“, zaključio je Filipović.

prijem_nagrade_znanost_2022__2_

Uz važnost znanstvenog rada i postignuća, zamjenik Palčevski posebno je istaknuo važnost rada sa studentima. „Znanstvena postignuća sastavni su dio vašeg posla, ali rad sa studentima jednako je važan jer se njime podiže opća razina znanja kod mladih ljudi, potiče ih se na rad i širenje vidika. Stvaraju se preduvjeti da znanost kojom se bavite padne na plodno tlo, da je ima tko razumjeti i u konačnici primijeniti“, rekao je Palčevski i čestitao nagrađenim znanstvenicima.

Nagrađenim znanstvenicima uručeni su i prigodni pokloni, a oni su se zahvalili na prijemu te prepoznavanju važnosti njihovom rada. „Čovjek nije otok i ne može živjeti sam za sebe, tako da mogu reći u svoje, ali vjerujem i u ime svojih kolega, kako su uspješnom radu koji je i doveo do dobivanja ove vrijedne nagrade doprinijeli i ljudi odnosno timovi ljudi s kojima svatko od nas radi“, kazao je prof. dr. sc. Stjepan Špalj.

prijem_nagrade_znanost_2022__4_

Dobitnici Državne nagrade za znanost sa Sveučilišta u Rijeci

Prof. dr. sc. Jonatan Lerga, izvanredni profesor Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, nagrađen je za značajno znanstveno dostignuće u znanstvenom području tehničkih znanosti, polje računarstvo, grana umjetna inteligencija.

Ostvario je vrijedne znanstvene rezultate u razvoju algoritama za obradu i analizu nestacionarnih signala i njihovoj primjeni u medicini, fizici, akustici i pomorstvu. Objavio je 35 znanstvenih radova u časopisima indeksiranima u bazi Web of Science i 32 rada na međunarodnim znanstvenim skupovima. U 2021. godini ukupno je objavio 14 znanstvenih radova, od čega osam u časopisima indeksiranima u bazi Web of Science i šest na međunarodnim konferencijama. Dobitnik je više nagrada i priznanja, među kojima se posebno ističe Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2021. godinu.

Prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, nagrađena je državnom nagradom u području biomedicinskih znanosti.

Istaknuta je znanstvenica u području imunologije i virologije. Njezina istraživanja biologije i patogeneze citomegalovirusne infekcije u jajnicima i njezin utjecaj na plodnost i trudnoću rezultirao je značajnim znanstvenim otkrićima koja su 2021. opisana u znanstvenom radu objavljenom u časopisu Immunity, jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa. Tijekom 2020. i 2021. godine osmislila je i provela razvoj, validaciju i implementaciju novog, pojednostavljenog testa za detekciju SARS-CoV-2 genoma koji se danas rutinski koristi u svakodnevnom radu Laboratorija za brzu molekularnu dijagnostiku u hitnoj medicini Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Ujedno je voditeljica nekoliko domaćih i stranih znanstvenih projekata.

Prof. dr. sc. Stjepan Špalj redoviti je profesor Fakulteta dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci, u dijelu radnog vremena zaposlen i na Sveučilištu u Osijeku, nagrađen je u području biomedicinskih znanosti. Dokazao je da se alergenski potencijal korozivnih produkata očituje i na gingivi i kemoreceptorima jezika. Tijekom 2021. godine bavio se ispitivanjem dentofacijalnih deformiteta i narušenih funkcija orofacijalnog sustava i njegovi objavljeni radovi pružili su dokaz i jasan doprinos etiologiji, dijagnostici i terapiji u području ortodontskih anomalija. Kreirao je i ocijenio novi instrument koji obuhvaća perfekcionizam, samopoštovanje i sliku tijela vezano uz percepciju izgleda glave, lica i zubi.

Dr. sc. Feđa Milivojević, poslijedoktorand Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, nagrađen je godišnjom nagradom za mlade znanstvenike u znanstvenom području humanističkih znanosti, polje povijest, grana stara povijest. Nagrađen je za znanstvenu knjigu Cezarov Ilirik (izdanje Hrvatskog instituta za povijest i Filozofskog fakulteta u Rijeci, 2021.), koja obraduje jedno od ključnih razdoblja interakcije rimskog svijeta s istočnom obalom Jadrana i njezinim zaledim, kao i sa širim iliričkim područjem. Znanstveni doprinos dobitnika nagrade je drukčiji način pristupa problemu gdje se odgovori ne traže u samom Iliriku, već u širem prostoru Sredozemlja koji nudi analogne probleme i rješenja i u drugim rimskodobnim provincijama. To predstavlja izniman doprinos historiografiji staroga vijeka ne samo za rimskodobni Ilirik, nego i za čitav tadašnji rimski imperij. Znatan je doprinos dr.sc. Feđe Milivojevića istraživanju i poznavanju stare povijesti hrvatskoga povijesnog prostora jer nudi argumentirane odgovore na pitanja o kojima još nije postignut znanstveni konsenzus.

Više sa portala torpedo.media ...