Održano Javno izlaganje idejnog rješenja stambenog područja Turanj u Rijeci

Na posljednjem velikom neizgrađenom području grada Rijeke uz obalu mora, arhitekti Alen Žunić i Petra Vlahek s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osmislili su idejni prijedlog budućega stambenog naselja u naglašeno pejsažnom okruženju.

Rijeka - U riječkoj Gradskoj vijećnici održano je Javno izlaganje za građanstvo i udruge građana, s obrazloženjem Idejnog rješenja stambenog područja Turanj u Rijeci.

Na posljednjem velikom neizgrađenom području grada Rijeke uz obalu mora, arhitekti Alen Žunić i Petra Vlahek s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osmislili su idejni prijedlog budućega stambenog naselja u naglašeno pejsažnom okruženju.

Njihov koncept ‘naselja kao urbane šume’ ne bazira se na uobičajenom planerskom zoniranju i rasporedima namjena, već na projektantskim potezima urbanih struktura i zelenila primjerenih lokaciji te specifičnoj infrastrukturi u funkciji arhitektoničnog urbanizma. Cilj takvog sustavnog projektiranja s paralelnim linijama terasa i prometnica na padini trebao bi zaustaviti stihijsku izgradnju koja već godinama sve više devastira taj prostor.

Tri su osnovna dijela koncepta koji su međusobno neodvojivi. Prvi sloj je šuma, postojeće zelenilo koje se u visokoj mjeri čuva, s idejom da se umjesto ekstenzivne izgradnje na cijelome obuhvatu, modelima oblikovanja pejzaža istraže interpolacijske zone za stanovanje ondje gdje će to izazvati najmanje zadiranje u pejzaž. Pitanje je ne ‘gdje graditi’, nego ‘gdje se suzdržati od intervencija’. Procesom eliminacije definirane su površine gdje je moguće umetnuti arhitekturu po principu zgušnjavanja sadržaja kako se novo urbano tkivo ne bi širilo u okolni, prirodni prostor. Sljedeći sloj koncepta su potezi novoizgrađenog, ‘lamele terasa’ kao teritorij uz koje se mogu potencijalno graditi stambene jedinice i drugi sadržaji. Time se zadovoljavaju sve ključne potrebe naselja – arhitektura, infrastruktura, kultivirana priroda, vlastita energiju i humani urbanizam, odnosno atmosferu gradskog naselja niže gustoće izgradnje.

Podcjeline izgrađenoga i prirodnoga, planiranoga i postojećeg svrstane su u svojevrsni ‘arhipelag’ – nova arhitektura u otoke reda i simbioze s prirodom, šume u otoke vegetacije i javne zelene površine, a postojeća izgradnje u otoke s limitiranim granicama do kuda se kontrolirano može širiti zatečeno neplansko tkivo stanovanja. Svi navedeni otoci bit će povezani u cjelinu novim sustavom prometnica.

Naselje je planirano za okvirno 1500 stanovnika, s gustoćom izgradnje od 30 stanovnika po hektaru, iako je variranjem stambenih tipova u okviru iste matrice moguć smještaj i znatno većeg broja žitelja. Inicijalno se očekuje oko 260-280 novih stambenih jedinica (od razine urbanih vila, do nešto gušće postavljenih soliternih i atrijskih kuća) s mogućnošću etapne izvedbe pojedinih otoka. U cijelom naselju naglasak je na očuvanju zatečenog fonda šume, uz oblikovanu novu sadnju te uz formiranje manjih javnih površina zelenila zaštitnog, edukativnog i doživljajnog karaktera. Kako je rečeno na predstavljanju samo 1/5 ukupne površine namijenjena je izgradnji, dok preostala površina i dalje ostaje zelenilo.

Ovo idejno rješenje predstavlja inicijalnu stručnu podlogu za izradu urbanističkog plana i nudi moguću buduću sliku stambenog područja Turanj.

Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje buduće stambene zone Rijeka – Turanj
Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke utvrđena je obveza izrade prostorne studije za izradu Urbanističkog plana uređenja područja Turanj-Kostabela kojom i započinje cjelokupni proces izrade prostorno-planske dokumentacije. Idejno rješenje stambenog područja Turanj predstavlja prostornu studiju, odnosno stručnu podlogu za izradu plana i sadrži detaljni program gradnje. Područje obuhvata Plana nalazi se na zapadnom dijelu grada Rijeke. Odvojeno je šumskim pojasom od neprekinutog izgrađenog građevinskog područja koje se proteže uz gotovo cijeli obalni dio grada. Riječ je o padini orijentiranoj prema jugo-zapadu s koje se pružaju vizure na Kvarnerski zaljev. Područje je većim dijelom neizgrađeno, obraslo gustim, visokim raslinjem koje se proteže i izvan područja obuhvata Plana, na područje koje je GUP-om utvrđeno kao zaštitna šuma. Na manjem dijelu područja obuhvata Plana izgrađene su stambene građevine, smještene duž prometnice koja se odvaja od Istarske ulice, a na najvišem dijelu područja obuhvata spaja se na Ljubljansku cestu. Južno od Istarske ulice i Ljubljanske ceste, koje predstavljaju južnu granicu područja obuhvata Plana, nalaze se hotel te površina rekreacijske namjene- kupalište.

Follow @torpedo_media