Potpisivanje Sporazuma o suradnji između Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Conneticutu
Autor: Nikola Cvjetović 18.06.2024
Sporazum je sa strane Sveučilišta u Rijeci potpisala rektorica prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, a sa strane Sveučilišta u Conneticutu rektorica prof. dr. sc. Radenka Marić i prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Daniel Weiner.
Rijeka - U Zlatnoj sali na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci održano je svečano potpisivanje Sporazuma o suradnji između Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Conneticutu, SAD. Sporazum je sa strane Sveučilišta u Rijeci potpisala rektorica prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, a sa strane Sveučilišta u Conneticutu rektorica prof. dr. sc. Radenka Marić i prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Daniel Weiner. Sa strane Sveučilišta u Rijeci prisustvovala je i prof. dr. sc. Sanja Bojanić, pomoćnica rektorice za internacionalizaciju i izvršna direktorica Centra za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci.
Rektorica Prijić Samaržija pozdravila je uvažene goste iz SAD-a, te kazala: Danas potpisujemo Sporazum s važnim, bitnim i uspješnim sveučilištem, osnovanim 1881. godine, na čelu kojeg stoji žena s ovih prostora. Ovo je potpisivanje važno, jer se profiliramo kao europsko sveučilište budućnosti, ali ne samo fokusirano na Europu, već su nam i sveučilišta u SAD-u važan i zanimljiv partner. Sveučilište u Conneticutu vodeće je u SAD-u i u svijetu u područjima ekonomije zelenih energija i ekonomije vodika. Naši nacionalni i regionalni okviri nisu dovoljni, jer nam je nužan brz napredak na tom području i želimo što prije steći ekspertizu.
Sveučilište u Conneticutu vodeće je u doprinosu ekonomiji te države i osim za edukaciju 32.000 studenata (koliko ih trenutno imamo), jedini smo kao sveučilište odgovorni za ekonomski razvoj države. Oko 70 % studenata koji kad nas studiraju dolaze iz Conneticuta, a velika većina njih i nakon školovanja ostaje raditi u svojoj državi. Sveučilište u Rijeci prvo je na ovim prostorima s kojim sklapamo Sporazum. Rijeka i cijela Hrvatska imaju ogroman potencijal u moru, jer je more neiscrpan izvor energije i u kombinaciji sa solarnom energijom i energijom vjetra, njegova uporaba može kroz 10-ak godina dovesti do snažnog smanjenja karbonskog otiska. Hrvatskoj je također potrebno i više energentske samostalnosti. Klimatske promjene tjeraju nas na ključne promjene u korištenju resursa. Na našem Sveučilištu postoji i Institut za ljudska prava, koji se bavi i pitanjima kako humano i društveno odgovorno uvoditi nove tehnologije. Naše studente šaljemo na usavršavanja u inozemstvo, kako bi se upoznati s drugim kulturama, stjecali nova obrazovna iskustva i ideje pa tako i u ovom području vidimo moguću suradnju sa Sveučilištem i Rijeci. Nema sumnje u našu dobru suradnju, posebno s obzirom na posvećenost globalnoj održivosti. Još bih dodala kako je jučerašnji Europski forum na kojem sam sudjelovala, bio izvrstan i pokazao kako ljudski odnosi i međunarodne i međuinstitucijske veze pokreću svijet, zaključila je rektorica Marić.
Kao geograf učio sam o hrvatskoj kao prelijepoj zemlji, ali uživo je ona još mnogo, mnogo ljepša. Hvala što ste nas ovako lijepo ugostili, kako nas osobno, tako i ovu veliku međunarodnu konferenciju. Suradnje među sveučilištima danas su nužnost, a u suradnju naših dvaju sveučilišta potpuno sam uvjeren, rekao je prorektor Weiner.
Prigoda potpisivanja ovog Sporazuma također je iskorištena kako bi bila najavljenam velika međunarodna konferencija International CEEISA-ISA 2024 Conference s temom Knowing the Global-local: Imagining Pasts, Debating Futures. Više od 750 sudionika proći će ovih dana kroz Rijeku i promišljati kako naprijed u vremenima polikrize.
Iako u Rijeci nemamo studije iz političkih znanosti i međunarodnih odnosa, čast nam je što možemo biti domaćin ove velike međunarodne konferencije, koja obuhvaća upravo ta područja. Ovdje je opet važno Sveučilište u Conneticutu, jer se sjedište udruženja ISA nalazi upravo tamo. Možda nam upravo ova konferencija posluži kao podstrek da i u Rijeci krenemo s ovakvom vrstom istraživanja i studija, naglasila je rektorica Prijić Samaržija.
Većina programa konferencije, čije se službeno otvorenje očekuje sutra na Delti u 16 sati, odvijat će se na sveučilišnom Kampusu po raznim sesijama. Bit će obrađene teme migracija, klimatskih promjena, tehnoloških izazova… te izazova za demokraciju i ljudska prava. Zahvaljujem svima ljudima iz sjene koji su proteklih godinu dana radili na organizaciji ove velike međunarodne konferencije. Pokušat ćemo misliti globalno, a djelovati lokalno, iz različitih perspektiva i disciplina., na najtransparentniji mogući način, boreći se za vrijednosti koje nam nedostaju, primjerice uključivost i različitost, zaključila je prof. Bojanić.
