Predavanje i razgovor s Davorom Buinjcem: Kako napraviti grad po mjeri mladih

Autor: Andrea Načinović 05.05.2022

mladi,_drustvene_mreze,_ilustracija

Davor Buinjac promatra grad kroz prizmu potreba i interesa mladih. Smatra da gradovi moraju biti privlačni za mlade kako bi opstali u globalnom takmičenju s drugim gradovima. Mlade, prema njegovom mišljenju, treba staviti u središte svih javnih politika kao prioritet u planiranju grada.

Rijeka - Pokraj budućeg odjela za mlade Gradske knjižnice Rijeka, u snack&caffe baru u Dječjoj kući, 10. svibnja u 18 sati održat će se predavanje Davora Buinjca, slovenskog stručnjaka za kulturne i urbane fenomene, pod naslovom "Kako napraviti grad po mjeri mladih".

Prema lanjskom popisu stanovništva Hrvatska je u proteklom desetljeću izgubila gotovo 400 tisuća stanovnika. Četvrtina od tog broja odnosi se na deset najvećih gradova, što depopulaciju Hrvatske čini urbanim fenomenom. Prema podacima Eurostata za 2020. godinu, prosječna dob u kojoj mladi napuštaju svoje roditelje iznosi 32,4 godine, što znači da mladi u Hrvatskoj, u odnosu na druge zemlje EU-a, najduže žive sa svojim roditeljima. U takvim okolnostima, skrb za djecu i mlade nameće se kao središnja tema kojom bi se trebali baviti gradski čelnici i sve gradske institucije. Gradovi u kojima se mladi odlučuju za odlazak u inozemstvo kao poglavitan način osamostaljivanja unaprijed su osuđeni na propast.
Aktivnost se odvija kao dio razvoja odjela za mlade, prvog u povijesti Gradske knjižnice Rijeka, a kontekstu nastanka središnje zgrade u kvartu "Benčić". Mjesto je obvezno rezervirati na mail prijave.programi@gkri.hr.

Davor Buinjac promatra grad kroz prizmu potreba i interesa mladih. Smatra da gradovi moraju biti privlačni za mlade kako bi opstali u globalnom takmičenju s drugim gradovima. Mlade, prema njegovom mišljenju, treba staviti u središte svih javnih politika kao prioritet u planiranju grada.
Neka od pitanja na koja će Buinjac ponuditi svoje odgovore:
Kako promišljati grad iz perspektive mladih?
Zašto se ekonomski i društveni položaj mladih kontinuirano pogoršava i kako to utječe na razvoj gradova?
Kako zaustaviti rastući generacijski jaz koji je u doba pandemije dobio snažan zamah?
Jesu li mladi najveća žrtva pandemije?

“Tijekom pandemije koronavirusa svjedočili smo međugeneracijskoj solidarnosti u razmjerima kakvi još nisu zabilježeni u suvremenoj povijesti. Preciznije rečeno, djeca i mladi iskazali su solidarnost bez presedana s odraslim i starijim osobama. Žrtva koju su pritom podnijeli ostavila je duboke posljedice na njihove krhke unutarnje strukture, i to u najosjetljivijim fazama osobnog razvoja. U takvim okolnostima, sva tijela javnih vlasti i sve javne institucije trebali bi osmišljavati i provoditi mjere barem za ublažavanje, ako već ne i za potpuno rješavanje problema kako se negativne posljedice, osobito one manje vidljive, ne bi pretvorile u trajna oštećenja ponajprije duševnog razvoja djece i mladih. Umjesto toga, donositelji političkih odluka i kreatori javnog mnijenja sklonili su pogled šire javnosti u stranu kao da se ništa od toga nije dogodilo”, mišljenje je Davora Buinjca.

Davor Buinjac živi i radi u Ljubljani. Njegov stručni interes fokusiran je na kulturne politike i urbani razvoj. Zadnjih nekoliko godina intenzivno se bavi pitanjima grada i mladih.

pocket icon
Više sa portala torpedo.media ...