Predavanje Miljenka Smokvine: KLIMATSKE PROMJENE - meteorološki, oceanografski i geofizički znanstveni doprinosi Austro-ugarskih arktičkih ekspedicija 1872.-1874. i 1882.-1883.

Miljenko Smokvina

Ove se godine obilježava 150. obljetnica otkrića polarnog arhipelaga „Zemlje Franje Josipa“.

Rijeka - U utorak, 24. siječnja u 11 sati u riječkoj Gradskoj vijećnici, Miljenko Smokvina održat će predavanje povodom 150. obljetnice otkrića Zemlje Franje Josipa.

Kratki sinopsis predavanja:

Ove godine obilježavamo 150. obljetnicu otkrića polarnog arhipelaga „Zemlje Franje Josipa“, koji je otkrila Austro-ugarska ekspedicija, brodom „Admirala Tegetthoff“ tijekom istraživanja Arktika od 1872. do 1874. Na brodu od 24 člana posade broda, 12 njih bili su jadranski pomorci, iz Istre, Kvarnera i otoka. Uz istraživanje novootkrivenog otočja na brodu su se tijekom trogodišnjeg boravka u ledu Arktika, redovito obavljala i meteorološka opažanja, proučavao se Arktički ocean, mjerio zemaljski magnetizama i motrila polarna svjetlost. Vođa ekspedicije kapetan broda Karlo Weyprecht je po povratku u domovinu, na osnovu prikupljenih znanstvenih podataka objavi niz publikacija, te je na osnovu njih dao inicijativu, koja je nakon višegodišnjih napora, urodila prvim uspješnim međunarodnim projektom sveobuhvatnog proučavanja meteorologije i geofizike Arktika i Antarktika.

Taj projekt je nazvan Prva međunarodna polarna godina, od 1882. do 1883. godine, u njega se uključilo 11 zemalja, koje su postavile svoje stanice , 12 na Arktiku, 2 na Antarktiku, za jedinstveno i sinkronizirano mjerenje prvenstveno meteoroloških pojava polarnih područja. U tom tada najvećem međunarodnom znanstvenom projektu, sudjelovala je i Austro-ugarska mornarica s brodom „Pola“, koji je istraživačku ekipu, u kojoj je polovica bila s jadranske obale, iskrcao na polarni otok Jan Mayen, gdje su godinu dana prikupljali znanstvene podatke. Nakon tog prvog sustavnog istraživanja Arktika i Antarktika, u redovitim razmacima organizirali su se slični, ali daleko sveobuhvatniji projekti istraživanja zemljine atmosfere i šire. Tim povodom tijekom 3. Geofizičke godine, 1957. g. lansiran je i prvi umjetni zemljin satelit. Tijekom polarnih godina proučavala su se mora i oceani, istraživani su polarni ledenjaci, te niz drugih geofizičkih pojava na Zemlji. Zadnja takva međunarodna polarna godina organizirana je 2007-2009. godine, tada je u njoj sudjelovalo oko 50.000 znanstvenika i pratećeg osoblja iz 63 zemlje, dok je u Prvoj polarnoj godini sudjelovalo ukupno tek nekoliko stotina ljudi.

Klimatske promjene čiji smo danas suvremenici i svjedoci, te uzroci tih klimatskih fenomena, bili su u žarištu zanimanja istraživača svih, posebno, recentnih „polarnih godina“. Uz najnovije prikupljene podatke, te uz podatke prvih istraživanja, naročito onih iz 1882/83., danas su oni od neprocjenjive vrijednosti za proučavanje Zemljine klime, te za prognoze što nas čeka u budućnosti i mjera koje trebamo poduzeti da te promjene ne otežaju ili čak ugroze život na Zemlji.

Predavanje organizira Udruga kapetana Sjevernog Jadrana.

Follow @torpedo_media