Predavanje Tvrtka Jakovine u povodu 80. obljetnice Rujanske odluke ZAVNOH-a
Autor: Nikola Cvjetović 27.09.2023
Ilustracija - arhivaPredavanje će se održati 28. rujna u 18 sati.
Rijeka - U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke, u četvrtak, 28. rujna, u 18 sati, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Tvrtko Jakovina održat će predavanje o važnosti povijesne odluke Izvršnog odbora ZAVNOH-a o pripojenju Istre, Rijeke, Zadra, otoka i ostalih okupiranih krajeva matici zemlji Hrvatskoj.
Zemaljsko Antifašističko Vijeće Narodnog Oslobođenja Hrvatske, 20. rujna 1943. godine donijelo je Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj.
Odluka je objavljena proglasom, a u njoj piše sljedeće:
Narod Istre, Hrvatskog Primorja, Dalmacije i svih Jadranskih otoka u zajednici s junačkom Narodnooslobodilačkom vojskom Hrvatske, oslobodio je svoje krajeve ispod jarma talijanskih tlačitelja. Vlast u tim krajevima prešla je u ruke Narodnooslobodilačkih odbora - jedinih organa demokratske narodne vlasti, koju naš narod priznaje. Na osnovu tih činjenica, kao i na osnovu načela o samoodređenju naroda, što su ga proklamirali naši veliki saveznici Sovjetski Savez, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske donijelo je slijedeće zaključke:
1. Proglašuju se ništetnim svi ugovori, paktovi i konvencije, koje su razne velikosrpske vlade sklopile s Italijom, s kojima su hrvatski krajevi Istra, Rijeka, Zadar, Lošinj, Cres, Lastovo i ostali kvarnerski otoci predani Italiji
2. Proglašuju se ništetnim svi ugovori, paktovi i konvencije, sklopljeni između izdajnika hrvatskog naroda Pavelića i talijanske vlade, kojima su dijelovi Gorskog Kotara, Hrvatskog Primorja, Dalmacije i dalmatinski otoci predani Italiji.
3. Svi spomenuti hrvatski krajevi, tj. Istra, Rijeka, Zadar, anektirani dijelovi Hrvatskog Primorja, Gorskog Kotara, Dalmacije i svi Jadranski otoci (uključivši ovamo i Lastovo, Cres, Lošinj i druge), priključuju se matici zemlji - Hrvatskoj, a preko nje novoj demokratskoj, bratskoj zajednici naroda Jugoslavije, za koju se naši narodi bore.
4. Talijanskoj nacionalnoj manjini, koja obitava u ovim krajevima, zajamčuje se autonomija.
5. O gornjoj odluci obavještavaju se vlade savezničkih zemalja: Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, kao i čitava svjetska javnost.
ZAVNOH je ovu Odluku potvrdio na drugom zasjedanju u listopadu 1943.
Tvrtko Jakovina koji će održati predavanje o ovoj povijesnoj odluci, redoviti je profesor u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje svjetsku povijest 20. stoljeća. Autor je niza članaka o vanjskoj politici Titove Jugoslavije, hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti 20. stoljeća. Knjige su mu nagrađivane državnim nagradama, dobitnik je nagrade Kiklop i Nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika. Diplomirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pohađao je i University of Kansas, bio Fulbright Visiting Researcher na Georgetown University u Washingtonu, usavršavao se na Boston Collegeu. Magistrirao je na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji. Bio je visiting fellow na London School of Economics. Jakovina je voditelj Poslijediplomskog studija Diplomacija Zagrebačkog sveučilišta i (do 2016.) Ministarstva vanjskih i europskih poslova i zamjenik voditeljice Doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti Odsjeka za povijest. Višegodišnji je predavač na Istituto per l'Europa centro-orientale e balcanica i programa MIREES Sveučilišta u Bologni, a predavao je i na Sveučilištu u Splitu, kao i više doktorskih programa na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih znanosti. Od 2010. do 2015. Tvrtko Jakovina bio je član Savjeta za vanjsku politiku i međunarodne odnose Predsjednika RH. Potpredsjednik je Croatian Fulbright Alumini Association, član Vijeća Hrvatsko-američkog društva, predsjednik Upravnog odbora Centra za pravo i demokraciju “Miko Tripalo” i član više strukovnih udruga i uredništva stručnih časopisa u zemlji i susjednim državama. Redovito piše za Jutarnji list, tjednik Globus, a ranije je pisao za Tportal. Od 2013. do 2016. voditelj je televizijske emisije Treća povijest na HRT3.
