[PRIOPĆENJE] Reakcija iz Grada Rijeke nakon prošlotjedne konferencije za medije VMO Centar Sušak
Autor: Portal Torpedo 20.01.2025
Iz Grada Rijeke navode kako je izneseno niz neistina i proizvoljnih sudova koji nemaju stručno uporište.
Rijeka - S obzirom da je, kako pišu, na prošlotjednoj konferenciji za medije Vijeća mjesnog odbora Centar-Sušak, odnosno predsjednice tog mjesnog odbora Azre Zubić-Zec, iznesen niz neistina i proizvoljnih sudova koji nemaju stručno uporište, iz Grada Rijeka poslali su sljedeće priopćenje koje potpisuje suradnica za odnose s medijima Grada Rijeke Gordana Brkić Žagar.
Grad Rijeka nedvojbeno poštuje odredbe Uredbe o obnovi prirode EU kojom se, uz ostalo, traži da do kraja 2030. godine ne dođe do gubitka zelenih površina i smanjenja prekrivenosti krošnjama stabala i to formiranjem novih i obnovom postojećih zelenih površina. Svako insinuiranje da se postupa suprotno, jednostavno nije točno.
Tako, primjerice, Grad Rijeka trenutačno provodi projekte sufinancirane sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz koje je u tijeku sadnja čak 478 novih stabala i 2617 grmova na raznim lokacijama. Također, velik broj stabala sadi se i kroz redovno održavanje javnih zelenih površina, male komunalne akcije kao i druge projekte odnosno akcije u kojima Grad redovito sudjeluje.
Samo u 2024. godini u gradu posađeno gotovo 300 novih stabala, te više od 700 grmova i gotovo 2000 trajnica. U zelenilo se ulaže, održava ga se, prati, zelene površine grada neprestano se povećavaju, što je vidljivo i lako čitljivo u GIS-u (Geografski informacijski sustav), gdje se ucrtavaju sve promjene na redovnoj bazi.
Od 2008. godine do danas zelene površine na održavanju grada povećale su se za više od 120.000 m2, a aktivno se radi na povećanju bioraznolikosti te čim većem uključivanju autohtonih vrsta u zelene površine.
Dalje, što se tiče drvoreda u Ulici Andrije Kačića Miočića, na spomenutoj konferenciji proizvoljno je zaključeno što se sadi, kako se sadi i što bi se trebalo saditi. Također, izostavljeno je spomenuti da je Mjesni odbor Centar Sušak obaviješten da je na toj lokaciji planirana sadnja stabala divljeg kestena (Aesculus hippocastanum) na upražnjenim mjestima, a ne hrasta crnike (Quercus ilex) o kojem je bilo riječi na konferenciji.
Inače, radi se o drvoredu uz nogostup sa sjeverne strane prometnice. Crnike koje su sastavni dio drvoreda s južne strane iste prometnice, posađene su znatno ranije, prilikom obnove Šetališta, krajem 90-ih godina prošlog stoljeća. Riječ o mediteranskoj i autohtonoj vrsti, tipičnoj za ovo podneblje, široke krošnje (primjer je drvored u Zvonimirovoj ulici), što je suprotno onom što predsjednica VMO-a navodi, a koja tvrdi da spomenuta crnika ne osigurava dovoljan hlad.
Na konferenciji je bilo riječi i o zelenilu u Križanićevoj ulici pa je tako rečeno da je izvršena neprimjerena zamjena drvoreda što opet nije točno i očito je da se zaključuje bez potrebnog specifičnog znanja o temi.
Naime, kesteni u Križanićevoj ulici uklonjeni su zbog narušene vitalnosti i statičke komponente. Zbog sušenja te čestih lomova grana i dijelova krošnje predstavljali su potencijalnu opasnost za ljude i imovinu te je bilo potrebno poduzeti mjere njihova uklanjanja. Istina je da su na mjestu uklonjenih stabala posađena zamjenska, točnije indijski jorgovan (Lagerstroemia indica) koji svojim dimenzijama zadovoljava uvjete prometa te ne predstavlja opasnost za okolnu infrastrukturu, sve u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, koji obvezuje: “iznad cijele širine kolnika javne ceste mora biti slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 metra, (1) ” (Narodne novine", broj 67/08, 48/10 - OUSRH, 74/11 i 80/13).
Naposljetku, sve se mjere redovitog održavanja i uređenje javnih zelenih površina pa tako i drvoreda obavljaju u skladu s pravilima struke te na temelju stanja na terenu i danim uvjetima.
Treba reći i da je kesten svakako prekrasna ukrasna vrsta koja se pojavljuje u gradskim drvoredima i perivojima toliko dugo da se smatra autohtonom, iako je porijeklom iz Perzije. No nažalost,
ovo stablo napada niz bolesti koje zahtijevaju stalno kemijsko tretiranje, a neke bolesti od kojih pate nije moguće kemijski tretirati zbog toksičnosti sredstava, ili zato što sredstvo za sada ne postoji.
Dobar primjer je širenje kestenove bakterije Pseudomonas syringae pv. Aesculi, koja se početkom stoljeća proširila Europom iz Indije, te do danas ne postoji sredstvo koje ju suzbija, a širi se vjetrom. To su razlozi zbog kojih kesten polako nestaje iz europskih metropola, te ga se sve više u stručnoj literaturi navodi kao neprikladan odabir u zonama grada koje su opterećene prometom, opločene, i u blizini fasada.
Zbog navedenog, smanjena je proizvodnja kestenovih sadnica u rasadnicima, jer je potražnja danas manja. Gdje to moguće, kesten se zamjenjuje drugim prikladnijim vrstama, a gdje nije, sadi se kesten, ali se pomno prati njegovo zdravstveno stanje.
Mlade sadnice kestena koje su posađene na Titovom trgu bile su jedine dobavljive ove jeseni. Iako nisu udovoljavale standardu po kojem su naručene, odlučeno je da ih se prihvati i posadi baš zbog stresnih okolišnih uvjeta lokacije pošto je uspješnost stabla znatno veća kada se sadi manja i mlađa sadnica.
Nažalost izazvale su nezadovoljstvo i kritiku vodstva MO, što je uvaženo, i planira se njihova zamjena na proljeće. Trenutno su posađene u vazama i bit će premještene na novu lokaciju.
Dalje, propitkuje se i način održavanja zelenila pa u tom kontekstu treba reći da se grmovi u gradskim sredinama u ponekim situacijama režu jakim rezom. Time se grm ne ubija, već dolazi do regeneracije habitusa, pošto izbija velik broj tankih i gusto obraslih mladih grana koje se onda dalje oblikuju u željenu formu. Estetski, to je problem prvih nekoliko mjeseci, ali već iduće sezone formira se grm prikladne veličine, gustog habitusa, prikladan za daljnje oblikovanje. Ovakav rez radi se uglavnom u situaciji kada grm ima više vrlo debelih i visokih izboja.
Posebno se ističe i, po sudu predsjednice Vijeća mjesnog odbora, pogrešno održavanje lovora u gradu pa u tom kontekstu treba reći da lovor može biti stablo, ili ga se može formirati u grm. Vrlo je otporan, velik broj jedinki u gradu je samonikli. Zahtjeva učestalo orezivanje kako bi se zadržala željena veličina habitusa. Vrlo brzo raste, te u gradskim parkovima istiskuje druge vrste, čime se gubi raznolikost. Kada je na poziciji gdje je izložen vjetru redovno puca i pada ako je narastao do veličine manjeg stabla. Iza svake nevere, u najvećoj mjeri oštećena su upravo prerasla stabla lovora.
Dalje, stabla u gradu se orezuju stručno i već se niz godina ne vrši se tree toping, koji je ostavština nekih prošlih vremena. Dešava se povremeno uklanjanje velikih oboljelih ili suhih grana, koje zahtjeva dodatni rez na drugim granama radi uspostavljanja ravnoteže krošnje. To su slučajevi kada bi u skladu sa strukom bilo uputno ukloniti stablo, ali se takav zahvat odgađa iz sentimenta prema starosti jedinke. Time se odgađa neminovno, ali se stablu daje još neko vrijeme života.
Također, sve bolesti na grmovima i stablima prijavljuju se tvrtki Dezinsekcija, koja vrši tretiranja adekvatnim sredstvima, dok se upravljanje sa zahvaćenim jedinkama dalje obavlja u skladu s njihovom stručnom preporukom.
Spominje se i postavljanje “betonske skulpture” na zelenoj površini na Delti što je također netočno. Naime, radi se o projektu koji je trebao biti dio projekta Europske prijestolnice kulture, i to isključivo kao privremena instalacija. No, od njegove realizacije odustalo se još tijekom EPK i spomenuta instalacije nije i neće biti realizirana.
I konačno, na konferenciji je dano do znanja kako se smatra da stručne službe Grada Rijeke rade sve suprotno od ono što bi trebale. Iako nije jasno na osnovu kojih referenci se takvo što zaključuje, treba istaknuti da gradski stručni tim koji brine o zelenilu čine nedvojbeno kompetentni, educirani stručnjaci koji se kontinuirano dodatno usavršavaju. Stoga, stručni tima Grada Rijeke i Čistoće, poziva članove Vijeća mjesnog odbora Centar-Sušak da im se obrate kroz kolegijalnu komunikaciju s nadom da u konačnici svi dijele zajedničku težnju za dobrobit zelenila i građana grada Rijeke, stoji u priopćenju.
