Projekt SEPORA: Prekogranična suradnja koja spašava živote
Autor: Marina Pauletić 04.07.2025
Projektom je obuhvaćeno područje pojačane seizmičke aktivnosti s izrazitom koncentracijom epicentara potresa odnosno područje tektonske jedinice Ilirska Bistrica – Rijeka – Omišalj – Novi Vinodolski koja čini kontinuirani pojas prosječne širine 30 km.
Rijeka – U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održano je predstavljanje projekta SEPORA (SEctorisation POstojna Rijeka Action) za predstavnike hitnih službi s područja Rijeke i Postojne i jedinica lokalnih samouprava koje su obuhvaćene projektom, a koji su upoznati sa do sada realiziranim aktivnostima.
Projekt SEPORA zajednički je EU projekt Grada Rijeke/Postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz ruševina Grada Rijeke i Občine Postojna/PGD Postojna (Prostovoljno gasilsko društvo Postojna) kojim će se značajno unaprijediti spremnost i učinkovitost odgovora na prirodne katastrofe i druge izvanredne situacije u prekograničnom području između Hrvatske i Slovenije. Na današnjoj prezentaciji, pored predstavnika hitnih službi, bili su prisutni i predstavnici općina i gradova čija su područja obuhvaćena projektom – Čavle, Viškovo, Jelenje, Klana, Matulji, Grada Kastva, Občine Pivka i Občine Ilirska Bistrica.
Projektom je obuhvaćeno područje pojačane seizmičke aktivnosti s izrazitom koncentracijom epicentara potresa odnosno područje tektonske jedinice Ilirska Bistrica – Rijeka – Omišalj – Novi Vinodolski koja čini kontinuirani pojas prosječne širine 30 km. S obzirom na to da bi u slučaju potresa intenziteta VIII°+ MCS ljestvice bilo zahvaćeno cijelo područje, suradnja spasilačkih službi na cijelom području je od krucijalne važnosti.
Cilj projekta je postavljanje okvira za zemljopisnu podjelu teritorija na sektore što će, u slučaju potencijalnih izvanrednih situacija, omogućiti učinkovitiju koordinaciju i raspodjelu zadataka spasilačkih timova te na taj način značajno unaprijediti spremnost i učinkovitost odgovora na prirodne katastrofe i druge izvanredne situacije u prekograničnom području između Hrvatske i Slovenije.
„Projekt SEPORA nije samo tehnički ni administrativni pothvat – on je dokaz da prekogranična solidarnost ima konkretno lice i stvarnu vrijednost. Kada se suočimo s izazovima koji nadilaze granice i administrativne okvire, tada suradnja postaje ne samo opcija, nego imperativ, na kojem planiramo nastaviti raditi. Zahvaljujem svim partnerima na ovom projektu, kao i svima onima koji vjeruju da se samo zajednički i odgovorno možemo pripremiti za budućnost koja, nažalost, nije lišena rizika“, kazao je zamjenik gradonačelnice Rijeke Vedran Vivoda, poručivši kako će Grad Rijeka nastaviti jačati svoje kapacitete, u suradnji sa susjedima i partnerima, s ciljem stvaranja sigurnijeg okruženja za sve građane.
Uz zamjenika gradonačelnice Vivodu, predstavljanju je nazočila i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Karla Mušković sa suradnicima.
Manje vremena do pomoći: Kako sektorizacija ubrzava akcije spašavanja
Glavni cilj projekta SEPORA je napraviti zemljopisnu sektorizaciju područja od Bakarskog zaljeva na jugu do Postojne na sjeveru prema INSARAG smjernicama odnosno prema međunarodnim smjernicama za koordinaciju odgovora na razorne potrese.
Zemljopisna sektorizacija je alat za spasioce kojim se definira područje pretrage temeljem predefiniranih parametara, a omogućit će učinkovitije raspoređivanje USAR timova (timova za traganje i spašavanje) i upravljanje velikom nesrećom ili katastrofom, odnosno, sektorizacijom će se uvelike smanjiti vrijeme potrebno za početak koordiniranih akcija spašavanja u slučaju nesreće velikih razmjera. Sektorizaciju područja bi slijedili i međunarodni USAR timovi koji bi pristigli u pomoć.
Jedna od ključnih aktivnosti u pripremi zemljopisne sektorizacije bio je izrada detaljnih geografskih karata visoke rezolucije koje je izradio Građevinski fakultet u Rijeci.
Projekt i smisao zemljopisne sektorizacije je predstavio zapovjednik Postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz ruševina Grada Rijeke Boris Rosanda, dok je o izradi detaljnih geografskih karata govorio Nino Krvavica, profesor s Građevinskog fakulteta u Rijeci. Prof. Krvavica izrazio je zadovoljstvo što Fakultet uključen u projekt koji će biti na dobrobit čitave zajednice.
Prvi korak izrade karata bio je prikupljanje prostornih podataka iz više izvora te izrade novih deriviranih podataka pomoću naprednih računalnih algoritama. Prikupljeni su podaci o tlocrtnim prikazama svih građevina te linijskim elementima prometnica, željeznica, vodotoka i ostalih prirodnih granica.
Nadalje, izrađena je karta gustoće stanovništva visoke rezolucije, što je iznimno važno za procjenu rizika i planiranje prioriteta spašavanja. Svi podaci su obrađeni i integrirani u specijaliziranim GIS programima, a razvijen je i poseban SEPORA računalni algoritam koji automatizira dio analize i omogućuje brže ažuriranje karata i statistika po sektorima.
Bolja koordinacija svih službi uključenih u rješavanje krize
U ovom trenutku izrađena je radna verzija karata koja će biti predstavljena svim relevantnim dionicima – predstavnicima lokalnih i državnih institucija, civilne zaštite i stručnjacima iz područja upravljanja rizicima. Ova faza rasprave ključna je za dodatnu provjeru točnosti i korisnosti podataka te tijekom ove faze sudionici mogu dati svoje komentare, predložiti korekcije i nadopune prema lokalnim saznanjima i potrebama.
Konačne karte za operativnu upotrebu u stvarnim situacijama će se izrađivati i prilagođavati za svaki konkretni događaj ili kriznu situaciju prema INSARAG metodologiji.
Naime, razdioba sektora na terenu uvijek ovisi o dostupnim ljudskim i materijalno-tehničkim resursima, o konkretnim potrebama pogođenih područja, opsegu i složenosti posla, razini odgovora, kao i o specifičnostima geografskog područja pogođenog katastrofom.
Radne karte i prostorni podaci izrađeni u sklopu projekta SEPORA služe kao visokokvalitetna osnova koja omogućuje brzu i prilagodljivu izradu konačnih karata sektorizacije u trenutku kada dođe do stvarnog događaja, a to jamči fleksibilnost, učinkovitost i bolju koordinaciju svih uključenih službi u svakoj konkretnoj kriznoj situaciji.
Zahvaljujući projektu SEPORA područje od Rijeke do Postojne bit će spremnije i organiziranije, što u kritičnim trenucima znači bržu i učinkovitiju pomoć svim građanima.
Projekt SEPORA traje od veljače do listopada 2025. godine i u potpunosti je financiran sredstvima Europske unije kroz program Resilient Borders u ukupnom iznosu od 40.000 eura.
Grad Rijeka jača civilnu zaštitu kroz ulaganja i opremanje
Grad Rijeka je prepoznao značaj civilne zaštite kao i angažman volontera u postrojbama te godinama za svoje postrojbe izdvaja znatna proračunska sredstva za njihovo opremanje. U 2025. godini za civilnu zaštitu Rijeke u proračunu je osigurano 73.000,00 eura.
Na godišnjoj se razini vrši obnova i nadopuna zaštitne odjeće i obuće kao i popuna opreme za spašavanje (više vrsta specijalnih nosila za spašavanje ozlijeđenih osoba, oprema za traženje osoba u ruševinama – vibrafon i vibraskop, agregati, kompleti akumulatorskih alata, razni šatori s opremom potrebnom za rad na terenu). Krajem lipnja ove godine izvršena je i primopredaja kombija za potrebe civilne zaštite. Kombi je vrijedan 50.000 eura, a poslužit će za prijevoz ljudstva i opreme.
Pripadnici postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke u svojem djelovanju istaknuli su se u više navrata. Sudjelovali su aktivnostima provođenja mjera tijekom pandemije COVID-19 kao i prilikom izmještanja protubrodske mine iz riječke luke 2023. godine. U listopadu 2024. godine 10 pripadnika Postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz ruševina sudjelovalo je u traganju i spašavanju nakon poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini (područje Jablanice, Fojnice, Kiseljaka, Vareša i Butorović Polja) .
Postrojbe svake godine održavaju dvije vježbe, a zbog složenosti spašavanja iz ruševina, pripadnici Postrojbe za spašavanje iz ruševina uz to jednom mjesečno održavaju radionice u prostorima Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke tijekom kojih se dodatno osposobljavaju i uvježbavaju.
