„Quo vadis, PGŽ“, paradoks sustava: Zašto učenici ŠPUR-a i dalje nastavu slušaju u skladištu Hrvatskog Crvenog Križa, dok Grad istovremeno značajno ulaže u kulturu?

Od svog početka 90-ih godina, škola djeluje dislocirano. Od osamostaljenja 2000. godine djeluje u OŠ Pećine i u Vili Polić, rodnoj kući Janka Polića Kamova koja je u vlasništvu Grada Rijeke.

Rijeka – Na današnjoj konferenciji za medije održanoj u opatijskom hotelu Royal sudjelovali su Iva Rinčić, nezavisna vijećnica Županijske skupštine PGŽ i Gradskog vijeća Grada Rijeke, Boris Popović, nezavisni vijećnik Županijske skupštine PGŽ i Maša Magzan, nezavisna vijećnica Gradskog vijeća Grada Rijeke.

Tema konferencije bili su rezultati i trendovi mature u školskoj godini 2021./ 2022., pitanje važnosti obrazovanja u razvoju Primorsko-goranske županije i pitanje srednjoškolskog obrazovanja na primjeru ŠPUR-a.

U školskoj godini 2021./2022. prosjek svih obaveznih predmeta A razine za PGŽ gimnazijalce bio je 3,80, Zagreb je imao prosjek 4,01, dok je hrvatski prosjek iznosio 3,87. U školskoj godini 2012./2013. isti je prosjek u PGŽ iznosio 3,31, dok je hrvatski prosjek bio 3,35. Primorsko-goranska županija bila je tako na 11. mjestu. Iako je u proteklih devet godina Primorsko-goranska županija rasla po rezultatima, ukupno sve više zaostaje u odnosu na ostatak Hrvatske, a osjeti se pad dogodio nakon 20218. godine kada je s prosjekom 3,47 PGŽ bila na 5. mjestu, da bi u roku nekoliko godina pala na 8. mjesto. „Lockdown je pogodio svih, ali mi smo pokazali kako nismo otporni na promjene“, rečeno je na konferenciji.

„Osim iznimaka, nemamo visoku zonu podudarnosti između završne ocijene i rezultata mature. Naravno da ima dobrih škola, sjajnih nastavnika i izvrsnih maturanata u PGŽ, no činjenica je da cjelokupni sustav srednjoškolskog obrazovanja u našoj županiji sve više zaostaje za ostatkom Hrvatske“, navedeno je dalje.

„O spomenutim je podacima nedavno pisao i Jutarnji list. Dok čelnici drugih županija (npr. Splitsko-dalmatinska svoje 6. mjesto naziva „zadovoljavajućim“), iz naše županije traže potvrdu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje o tome da u RH ne postoji službeno rangiranje škola po uspjehu na maturi - „jer je matura za učenike i profesore sama po sebi dovoljan stres, pa ih ne treba dodatno stresirati objavom rang-lista.“ I stoga naša pročelnica nije htjela komentirati rezultate (Jutarnji list, 9. ožujka, 2023., Kristina Turčin: Najbolji gimnazijalci u Zagrebu i Međimurju)“, govore vijećnici.

„Komentirala pročelnica ili ne, rezultati su ne samo javni, nego i zabrinjavajući, a umjesto rješavanja, negiranje pokazuje duboko nerazumijevanje i neodgovornost prema budućnosti sadašnjih ali i budućih PGŽ maturanata“, izjasnili su svoje mišljenje Rinčić, Popović i Magzan.

Primorsko-goranske gimnazije ispod prosjeka nacionalnih rezultata

Regionalna konkurentnost EU je sposobnost regije da osigura atraktivno i održivo okruženje za poduzeća i stanovništvo. Atraktivno okruženje ovisi o 4 faktora: opća infrastruktura, demografija, poslovna infrastruktura i obrazovanje.

„Već sad znamo da su nam pokazatelji poslovne infrastrukture i demografije porazni. Primjerice, stopa novorođenih je među najnižima u Republici Hrvatskoj, a u Rijeci je mladih žena od 20 do 30 godina 40% manje nego 2011. Po podacima Ministarstva o državnoj maturi vidimo da rezultati obrazovanja nisu dobri, dapače da su ispodprosječni. PGŽ gimnazije su ispod prosjeka nacionalnih rezultata, ako tome pridodamo nedostatak kadra u STEM sektoru, situacija je još alarmantnija“, navedeno je dalje.

„Nakon 35 godina u realnom sektoru i dvije godine u politici, tvrdim da ne postoji suradnja politike, realnog sektora i sveučilišta, a umjesto da su naš cilj ljudi i programi, mi ulažemo u zgrade i cigle. Odgovornost za navedeno leži na izvršnoj vlasti regionalne i lokalne politike. Nužan je zaokret prema zanimanjima koje tržište traži te prema kvaliteti, uz poticanje i nagrađivanje najboljih i dodatnu podršku najslabijima, a ne prema potrošnji i prosječnosti. Naš bi fokus trebale biti računalne mreže, digitalni mediji, softveri, umjetna inteligencija i cloudi, roboti i dronovi, te obnovljivi izvori energije. Možemo li mi takve stručnjake danas naći u PGŽ i postoji li obrazovanje za njih? Znanje je najveći stvaratelj vrijednosti, a s prosječnim i zastarjelim znanjima neprilagođenim potrebama vremena ne očekuje nas bolja budućnost“, pojašnjeno je.

Škola za primijenjenu umjetnost Rijeka - dislocirana od 90-ih

„Škola za primijenjenu umjetnost Rijeka, odnosno ŠPUR je tužna priča i prava ilustracija lošeg upravljanja i nedostatka političke volje. Grad i Županija se preko 20 godina ne mogu dogovoriti o rješenju prostornog pitanja ove škole, a radi se o školi primijenjenih umjetnosti u gradu koji značajno ulaže u kulturu!“, naglašeno je na konferenciji.

Od svog početka 90-ih godina, škola djeluje dislocirano. Od osamostaljenja 2000. godine djeluje u OŠ Pećine i u Vili Polić, rodnoj kući Janka Polića Kamova koja je u vlasništvu Grada Rijeke. Od 2006. godine dio nastave seli iz OŠ Pećine u prostor skladišta Hrvatskog Crvenog Križa na Piramidi za čiju je prenamjenu uloženo pola milijuna kuna.

„Kad se tome pridoda mjesečni najam što ga Županija preko 15 godina plaća Hrvatskom crvenom križu, postavlja se pitanje zašto se ovaj novac nije racionalnije uložio za održivo i trajno rješenje prostornog pitanja ŠPUR-a?“, pitaju se vijećnici.

Godine 2007. najavljeno je trajno rješenje koje se trebalo ostvariti tijekom naredne četiri godine: mogućnost spajanja ŠPUR-a s tada novim prostorima APURI na kampusu na Trsatu, čak i sredstva Svjetske banke koja su odobrena za rješavanje prostornog pitanja ŠPUR- a, no ništa od navedenog se nije dogodilo. U Godišnjem planu i programu škole iz 2010. planiralo se proširenje matične zgrade škole Vile Polić na Pećinama, no ni to se nije dogodilo.

„Županija kao osnivač i Grad čija su djeca učenici škole, odgovorni su za rješenje prostornog pitanja ŠPUR- a: u interesu djece, kvalitete obrazovanja i razvoja. Sramotno je i bolno simbolično da jedina županijska SŠ primijenjenih umjetnosti funkcionira na teritoriju Grada kulture smještena u skladište! Zanimljivo je da je župan Komadina bio župan od početka ove neslavne priče, dok je gradonačelnik Filipović tada bio član županijskog odbora za školstvo. Dakle, ključni akteri su i dalje isti, a stanje je i dalje nepromijenjeno. I tako preko 20 godina!“, naglasili su vijećnici.

Neodrživi model vođenja županijske obrazovne politike

„Nezadovoljni smo načinom upravljanja i vođenja koji se prelama upravo na uspjehu maturanata PGŽ-u. Postojeći model vođenja županijske obrazovne politike dugoročno smatramo neodrživim jer umanjuje prilike za maturante. Ovakvo vođenje smatramo jednim od najvećih krimena ove vlasti - ne teži izvrsnosti, zadovoljava se prosječnošću, negira činjenice, te u javnost plasira pojedinačne i necjelovite podatke“, zaključak je konferencije.
Vijećnici zahtijevaju: „promjenu županijske obrazovne politike prema većoj uspješnosti i to ulaganjem u programe i ljude (učenici, nastavnici i njihovi zajednički rezultati), reformu upravljanja (školski su odbori ključan segment upravljanja radom škola, no u pravilu se sastoje od politički postavljenih i nemotiviranih ljudi), transparentno i redovito godišnje izvješćivanje o općem uspjehu i uspjehu na maturi za srednje škole, te upisu/uspjehu na fakultetu (ali i za osnovne u kojima je PGŽ osnivač - ove godine i sve osnovne škole sudjeluju u „maloj maturi“) te izradu akcijskog plana s ciljem da PGŽ maturanti opet budu unutar pet najboljih u RH do 2025. godine“, navedeno je na kraju konferencije.

Follow @torpedo_media