[RAZGOVOR] Nebojša Zelič (Možemo): Vjerujem u Rijeku, to je naš grad, poseban grad za koji se vrijedi boriti!

Autor: Nikola Cvjetović 13.05.2025

nebojsa_zelic_2025 Nebojša Zelič

- Nas u Možemo, i mene osobno, motivira povjerenje u Rijeku, vizija dobrog grada, našeg posebnog grada - za koji se vrijedi boriti. To za nas znači otvaranje prostora za građane, za priuštivo stanovanje, održiv razvoj, kulturu koja nije podređena turističkom profitu i socijalnu pravdu koja se očituje u svakodnevnom životu građana, poručuje Zelič.

Rijeka - U intervjuu za Torpedo media, Nebojša Zelič, kandidat Možemo za gradonačelnika Rijeke govori o motivima svoje kandidature, projektima za koje se Možemo u Rijeci do sad uspješno izborio, ali upozorava i na opasnosti koje Rijeci prijete. Uz najave projekata iz izbornog programa Možemo, poziva građane na mudrost uoči izborne nedjelje, 18. svibnja.

Što vas je motiviralo da u ime platforme Možemo! uđete u utrku za gradonačelnika Rijeke?

Želja da živimo u dobrom gradu koji vodi računa o svim skupinama svojih građana i koji ostaje u rukama građana. Rijeci prijeti daljnja rasprodaja grada koja je krenula s poslovnim prostorima, a nastavlja se s gradskim zemljištima i velikim zonama koja nose potencijal razvoja. Ako razvoj grada podredimo osobnim potrebama aktualnog gradonačelnika i željama njegovih prijatelja ili osoba kojima je fasciniran samo jer raspolažu velikim kapitalom, ostat ćemo bez grada. Grad su ljudi i grad se razvija ako je u njemu na ispravan način zadovoljen javni, građanski, i privatni, investitorski, interes. To se u protekle četiri godine ne događa. Upravo suprotno, mi smo bili u poziciji da gotovo stalno, i na sreću do sad uspješno, spašavamo Rijeku. Na Kantridi, na Vežici, u centru, na rivi. Istovremeno smo pokazali i da se politike, projekti i programi mogu usmjeriti ka ljudima i njihovim potrebama. Na mnogo toga smo uspjeli prisiliti Filipovića i SDP u protekle četiri godine - smanjenje cijena vrtića za sve roditelje; besplatne autobusne karte za srednjoškolce; projektiranje novih kvartovskih garaža na Kozali i Vežici; prvi park & ride sustav u Rijeci; povećanje sredstava za programe u kulturi; povećanje naknade za pomoćnike u nastavi; besplatan prijevoz za onkološke pacijente. Spriječili smo prodaju gradskih poslovnih prostora i spasili smo prostor bivše dječje bolnice Kantrida prenamjenom iz posve turističke zone u javnu, dostupnu svim građanima. Zaustavili smo i Filipovićev dogovor i pogodovanje DDG grupi na prostoru ex Istravina. Jer o važnim riječkim zonama razvoja najprije mora razgovarati urbanistička struka i šira javnost. To je jedina garancija da potrebe građana i javni interes budu uzeti u obzir. Dakle, nas u Možemo, i mene osobno, motivira povjerenje u Rijeku, vizija dobrog grada, našeg posebnog grada - za koji se vrijedi boriti. To za nas znači otvaranje prostora za građane, za priuštivo stanovanje, održiv razvoj, kulturu koja nije podređena turističkom profitu i socijalnu pravdu koja se očituje u svakodnevnom životu građana. Sa željom da Rijeka provodi takve politike, odlučio sam se kandidirati za gradonačelnika, a prije četiri godine u politiku sam ušao ne zato što sam vjerovao da imam sve odgovore, nego zato što sam smatrao da je važno postavljati prava pitanja i baviti se pravim problemima kao što su vrtići, prijevoz, stanovanje i zelena obnova grada.

Kako ocjenjujete dosadašnju gradsku vlast i smjer u kojem se Rijeka razvijala proteklih godina?
Ne bih kao neki drugi kandidati iznosio tvrdnje kako je sve u Rijeci katastrofa i u raspadu. Rijeka je bila i bit će grad u kojem je lijepo živjeti i koji ima mnoge prednosti u odnosu na druge gradove. Zanimljiva je mnogima, posebna, i trebamo biti ponosni što je tako. Ali ujedno i oprezni i marljivi i vrlo prisutni kada planiramo njen daljnji razvoj. U zadnjih par godina smo na stranputici i gradska vlast je često djelovala kao servis interesnih skupina, a ne kao partner građanima. A problem je i u tome što se Rijeka razvijala infrastrukturno, ali ne i društveno. Stanovanje je postalo nepriuštivo, kvartovi su zanemareni, nedostaje kvalitetno upravljanje javnim prostorima, komunalne usluge su sve skuplje, a uvjeti rada u gradskim poduzećima se ne poboljšavaju. Gradonačelnik Filipović nije pokrenuo niti jedan važan novi projekt. Autobusni kolodvor s garažom i šoping centrom gradi privatna tvrtka na zemljištu koje je on prodao. Veliki vodovodni projekt aglomeracije zbog kojeg je Rijeka najveće gradilište, kako to Filipović voli reći, je projekt iz 2018. godine. Nova gradska knjižnica je također projekt kojeg je naslijedio, kao i Sinergana. Bolnica i Rijeka Gateway i cesta D403 kojim se on hvali - su državni projekti. Jedino što je Filipović radio, uz donedavnu podršku SDP-a, bila je prodaja atraktivnih zemljišta i poslovnih prostora u centru grada. I jedino što je nudio bile su prilagodbe prostornih planova i GUP-a privatnim investitorima za profit i izgradnju stanova koje si ljudi u Rijeci ne mogu priuštiti. Ne može razvoj grada biti to da privatnik gradi nešto tako lukrativno, unosno, isplativo, kao što je garaža u centru grada ili da se gradi još više elitnih, skupih stanova koji se preprodaju i ostaju prazni.

Koji su ključni elementi vašeg programa i što Riječankama i Riječanima nudite kao alternativu postojećim političkim opcijama?
Naš program smo izradili u suradnji s građanima i objavili ga prvi, još prije mjesec dana. Možemo reći da on gleda na Rijeku iz šire perspektive i uključuje revitalizaciju velikih prostora poput uređenje Delte od mora do Konta, predlaže uređenje cjelovitog prostora Kantride od 3. maja do Preluka, ali ne gubi iz vida niti mjere koje direktno utječu na živote građanki i građana. To uključuje izgradnju barem dva nova vrtića, kvartovske dnevne boravke za samačka kućanstva i starije osobe, prostore za mlade, modernizaciju javnog prijevoza koji uključuje i električne bicikle te sufinanciranje električnih bicikala, sufinanciranje ugradnje liftova i obnovu fasada. Želimo ponovo osnovati Odjel za urbanizam koji će u suradnji s Odjelom za poduzetništvo oblikovati nove zone i prostore za poduzetništvo i rad u okviru cijele urbane aglomeracije Rijeka. Namjeravamo ulagati u zelene tehnologije, IT industriju, ali također i u zanate i obrte kojih sve više nedostaje. Namjeravamo se ozbiljno baviti problemom stanovanja – prilagoditi stambeni fond za dugoročni najam, u prostornim planovima uvesti kvote za priuštivo stanovanje tamo gdje se planiraju graditi višestambene zgrade i u konačnici, kao i Zagreb, početi graditi stanove za dugoročni najam. Mnoge političke opcije danas ističu slične stvari, ali sve su tijekom prošlog mandata sudjelovale u rasprodaji zemljišta, gradskog stambenog fonda i poslovnih prostora. Jedini slučaj gdje je sudjelovanjem struke i javnosti došlo do prenamjene prostora iz hotelijersko-turističkog u javno-društveni je prostor Dječje bolnice Kantrida upravo na naš zahtjev što pokazuje da stvarno mislimo ozbiljno. Također, ono što nas razlikuje od drugih je ozbiljan pristup javnim financijama. Iako može zvučati nepopularno, nemamo namjeru smanjivati stopu poreza na dohodak jer je taj prihod u gradskom proračunu jedan od najstabilnijih prihoda koji je nužan da bismo mogli ulagati u povećanje kvalitete života svih građana. Porez na dohodak, osim što je jedan od najizdašnijih proračunskih prihoda, oblik je solidarnosti - oni koji zarađuju više doprinose više, čime se omogućuje financiranje kvalitetnih javnih usluga i osigurava podrška onima s nižim ili nikakvim primanjima. To je način da zajednica funkcionira pravedno i održivo.

Zašto smatrate da ste upravo vi najbolji izbor za gradonačelnika Rijeke i što vas izdvaja od ostalih kandidata?
Na temelju mog dosadašnjeg političkog rada. Pokazao sam odgovornost kada sam kod donošenja proračuna bio član većine u Vijeću iako bi mi bilo komotnije u opoziciji sustavno kritizirati vlast. No, aktivno smo osmišljavali projekte i programe i uvjetovali podršku proračunu uvrštenjem naših ideja u proračun. Tako sam uspio prisiliti izvršnu vlast na realizaciju mnogih programa važnih za građane koje sam već u prvom odgovoru nabrojao. Istovremeno, vrlo sam glasno upozoravao na ono s čime se ne slažem pa čak i kad je to bilo nepopularno – od dodvoravanja gradske vlasti tvrtki tj. Lursenovoj grupaciji Gitone o čijim planovima s pokupovanim nekretninama još uvijek ne znamo ništa; preko rasprodaje poslovnih prostora s čime smo uspjeli utjecati na mnoge u Gradskom vijeću da se rasprodaja zaustavi; pa sve do jasnog suprotstavljanja neboderima na plaži na Kantridi. Jednako tako, ne lažem građane populističkim pričama o poreznom rasterećenju jer sam svjestan da bez poreznih prihoda javna uprava ne može ponuditi bolju kvalitetu života za sve. Ta rasterećenja milo zvuče onima s većim plaćama, ali ugrožavaju one koji ionako taj porez ne plaćaju ili plaćaju minimalno. Potrebna nam je politika i političari koji su spremni preuzeti odgovornost za odluke koje mogu zvučati nepopularno, ali su jasno usmjerene ka širem javnom interesu. Potrebni su nam političari i političarke s jasnim stavom o kompleksnim pitanjima. Mislim da sam u ove četiri godine upravo to pokazao.

Koju biste poruku uputili građanima Rijeke uoči izbora?
Da budu mudri jer 18. svibnja biramo ljude koji će voditi Rijeku u sljedeće četiri godine. Rijeka ne može još 4 godine biti u aktivnoj ponudi za prodaju. Jer će onda zbilja i biti posve prodana, oduzeta građanima i podređena profitu pojedinaca. U nedjelju birajmo ljude koji će se odgovorno odnositi prema prostoru grada i prema ljudima i prema proračunu. Rijeka mora i može hrabro krenuti u aktiviranje svih svojih kapaciteta i postati grad u kojem se ugodno živi, kreće i radi, grad s dobrom perspektivom. Naši brojevi na glasačkim listićima su 6. I za listu za Gradsko vijeće i za izbor gradonačelnika. Svojim dosadašnjim radom pokazali smo odgovornost i spremnost boriti se i ostvariti projekte koji utječu na svakodnevni život i dugoročni razvoj Rijeke. Rijeka može biti grad koji uzima stvari u svoje ruke, koji vjeruje u snagu i potencijal svojih ljudi, grad s vizijom razvoja koja nudi puno više od praznih stanova i nebodera na plaži. Možemo zajedno graditi dobru Rijeku već od nedjelje 18. svibnja.

pocket icon
Više sa portala torpedo.media ...