[REAGIRANJE] VMO Centar-Sušak reagirao na reagiranje Grada Rijeke: Njihovi navodi "ne drže vodu"

- Jednostavno je teško odlučiti od kojeg navoda Grada krenuti jer naravno svi navodi su netočni odnosno kolokvijalno rečeno „ ne drže vodu“, stoji u reagiranju kojeg potpisuje predsjednica VMO Centar-Sušak Azra Zubić-Zec

Rijeka - Predsjednica VMO Centar-Sušak Azra Zubić-Zec poslala je demanti na reagiranje Grada Rijeke na press konferenciju MO Centar-Sušak o zelenim politikama grada Rijeke kojeg objavljujemo u cijelosti:

- Jednostavno je teško odlučiti od kojeg navoda Grada krenuti jer naravno svi navodi su netočni odnosno kolokvijalno rečeno „ ne drže vodu“. No, radi neke sistematičnosti krenimo redom.
Kao prvo navodite da se poštuju sve uredbe EU, pa i ona spomenuta na konferenciji, kojom se traži da do kraja 2030. ne dođe do gubitka zelenih površina i smanjenja pokrivenosti krošnjama stabala i to formiranjem novih i obnovom postojećih zelenih površina. Da se ne postupa u skladu s uredbom i da se svakodnevno smanjuje fond stabala pokazat ćemo na primjeru centra grada gdje je primjerice potpuno nestao drvored u Zagrebačkoj ulici odnosno stabla su zamijenili grmovi oleandera, nadalje nedavno je potpuno nestao drvored čempresa na Žabici, izgradnjom novog tunela na Brajdici devastiran je drvored koprivića u ulici XIII divizije, naime posjećena su stabla i nikada se nisu vratila u drvored, u Cindrićevoj ulici posjećeni su kesteni i nikada vraćeni, a na njihovo mjesto došle su kante za smeće i betonske vaze, devastiran je drvored na Kačićevom šetalištu, fond stabala na njemu smanjen za polovicu što izgradnjom prometnica što sadnjom kanta za smeće, znakova i reklama na mjesta gdje su bila stabala, smanjen broj platana uz Mrtvi kanal, na njihovom mjestu kante za smeće i stupići, stabla kestena u Križanićevoj zamijenjena indijskim jorgovanima, stablima crnika kraj kazališta lani gotovo odrezane cjelokupne krošnje, a radi takvog orezivanja neke su se sada osušile, drvored crnika na Rivi; tri sadne jame godinama čekaju nova stabla dok je jedna zasuta kamenjima, na sadnju crnike u Strossmayerovoj čekalo se od 2019.sve dok mi sadnju nismo stavili u komunalni prioritet i da dalje ne nabrajamo.

Kada već navodite Vaš projekt sadnje novih stabala, a koji je sufinanciran sredstvima EU preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a radi se provedbi mjera prilagodbe klimatskim promjenama u kojem se pak zahtijeva da se u novoformiranim drvoredima sade stabala koja razvijaju velike krošnje i to po mogućnosti autohtone vrste, tada treba naglasiti da u dva najveća novoformirana drvoreda koja ste sadili tim namjenskim sredstvima iz EU fondova I to onom na cesti D404 i aleji Ivana Pavla II., sadite hibiskuse i masline u vazama.
Svrha projekta prilagodbe klimatskim promjenama, što i sam naziv govori, je da se sade vrste koje razvijaju velike krošnje, rade vlagu i hlad i na taj način doprinose smanjenju temperature u urbanim sredinama. Budući da Vi presumirate da mi nismo stručni, ona Vi objasnite svekolikoj javnosti na koji će način hibiskus, kojim se hvalite pa Vam je taj grmored na naslovnoj slici, ili masline u kantama, pomoći smanjenju temperature, a za koji projekt ste izričito aplicirali.
Prema tome, niste se prijavili za uređenje Grada cvjetnim grmovima ili primorskim vazama nego za prilagodbu klimatskim promjenama. Koliko je Vaša realizacija u duhu natječaja, vrijeme će pokazati.

Kada spominjete Kačićevo šetalište i naše navode potpuno ste nekorektni jer sukladno Vašem e-mailu, kojega, jasno, posjedujemo, piše da nećete saditi kestene nego crnike. Da Vam je to praksa najbolje je vidljivo ako se prošeta drugim dijelom šetališta u kojem kao prvo nedostaje veliki broj stabala, a kao drugo s desne strane ceste nema niti jednog kestena jer su svi zamijenjeni crnikama. Od kada je formirano novo VMO, koje od svoga dolaska inzistira na sadnji svih vrsta, a poglavito kestena, počelo se saditi, no po našem sudu još uvijek premalo u odnosu na izgrađena područja. Koliko se samo stabala izgubilo gradnjom ceste D404 i rušenjem Sušačkog kolodvora i svega oko njega.
Promjenom vrste stabala na Kačićevom, što je jasno i istaknuto na konferenciji, promijenili ste i osnovnu ideju drvoreda, a to je da ljeti pruža puno hlada, a zimi puno sunca. Sadnjom crnika ta ideja je u potpunosti degradirana. Ukoliko i dalje tvrdite da crnike rade dovoljno hlada ljeti, predlažemo da zajedno, u duhu kolegijalne komunikacije, prošećemo tim šetalištem tijekom ljeta u podne.

Inače, kesten ne nestaje iz gradova, dapače, sadi se, evo kao dokaz iz našeg susjedstva Mađarske gdje je cijeli centar grada upravo zasađen kestenima.
Križanićeva ulica oduvijek je bila ulica s drvoredom kestena koji nikada nisu predstavljali opasnost, ali ako smatrate da takva stabla predstavljaju opasnost, onda ste ih barem mogli zamijeniti s Vama omiljenim crnikama, a ne opet grmovima, inače kako smo već naglasili, sukladno konzervatorskim podlogama kada ispilite stablo dužni ste ga nadomjestiti istom vrstom, jednako kako ne smijete privatnim osobama govoriti da u svojim vrtovima mogu sjeći što žele je je to upravo suprotno konzervatorskim podlogama koje su pročitane na konferenciji.
I sami GUP ističe važnost drvoreda u fizionomiji grada i navodi da se zaštita I obnavljanje drvoreda provodi u skladu s uvjetima koji se odnose na povijesne parkove I uz obaveznu suglasnost nadležne službe zaštite za svaku intervenciju u prostoru.
Također treba spomenuti I krajobraznu vrijednost za grad Rijeku kao I poteze vizurnih vrijednosti u dijelovima u kojima se nalaze pa tako cijelo područje MO Centar-Sušak spada u osobito vrijedan predjel kultiviranog krajobraza.

Zakon o sigurnosti cesta nikad nije , niti neće, braniti drvorede, već je sasvim legitimno raditi zelene koridore koji se formiraju spajanjem krošnji iznad same ceste. Jasno je da grane ne smiju biti u samom radijusu ceste do navedene visine, ali mislimo da je stvarno jasno da se to odnosi na velike grane koje rastu nisko na stablima, a ne na mladice ili odrasla stabla sa visokim krošnjama. Tu tvrdnju dokazuju svi gradovi u RH koji sade nove drvorede uz cestu novcima EU kroz fondove, možemo pogledati Varaždin, Ivanec, Čakovec, Vrbovsko te mnoge druge gradove koji su formirali nove drvorede uz prometnice. Moramo naglasiti da je jedan od nekoliko novih drvoreda u Vrboskom upravo drvored kestena koji je posađen na isto mjesto gdje su nekad bili baš kesteni koji su se osušili, znači, očito neki gradovi ne dijele taj strah prema kestenima.

Na koji način se vrši redovno održavanje zelenih površina u Gradu, slika govori više od tisuću riječi; bolesni oleandri na što smo morali upozoravati s više mailova da se konačno nešto učini no i sada su svi bolesni. Nije na VMO da glumi komunalne redare, radnike komunalnog odjela i Čistoće i samo obilazi zelene površine i moli za djelovanje. Razne vrste grmova bespotrebno su odrezane na nulu ( od kojih veliki broj nikad nije ponovo ni izrastao ), nestručno se orezuje grmlje, kako je samo loše, nestručno i nemarno orezana živica šimšira uz Mrtvi kanal, kosi se tek posađena pampas trava jer se ne zna razlika između ukrasne trave i one koja prirodno raste , sve ostalo nepotrebno je dalje elaborirati. O brizi sadanica i vrstama koje su pogodne za sadnju najbolje govori činjenica da su Vam i grmići oleandera uvenuli ovoga ljeta u pop-up parku i to ne radi bolesti nego nebrige, odnosno što ih nitko nije zalijevao.

Što se tiče orezivanja na tree topping, ono se normalno i dalje provodi i nisu to nikakve stare prakse. Provodi se na svim vrstama drveća i u svim dijelovima grada. Ukoliko znate da je takva vrsta orezivanja loša onda se postavlja pitanje tko izdaje naloge i tko provodi stare prakse. Koliko nam je poznato desetljećima se nije mijenjala uprava Grada tako da su očigledno stare prakse ujedno i nove.
Vezano za Ekumenu odnosno ogromnu skulpturu, nebitno je hoće li ista biti uopće izrealizirana već je puno važnije da ste za njezino postavljanje odredili jedinu zelenu površinu u parku I da se projekt nalazi u urbanističkom planu. Toliko o ljubavi i brizi za zeleno.

Isto tako navodite da Vam nije jasno na osnovu kojih referenci zaključujemo da stručne službe rade sve suprotno od onoga što bi trebale. Pa evo, spomenuti ćemo barem jednu referencu, a to je da ste netom prije konferencije izvadili mlade posađene kestene kako se javnost ne bi uvjerila da sadite stabla veličine suprotne propisanim normama. Isto tako, osvrnut ćemo se na Vašu neistinu izgovorenu u demantiju, a to je da smo se kao MO žalili na posađena stabla i tražili da se ista maknu. Mi previše cijenimo i stabla i prirodu uopće, da bi zahtijevali mrcvarenje odnosno vađenje mladica. Ako Vaš tim, kako navodite, čine tako kompetentni stručnjaci, kako je onda moguće da su ti isti stručnjaci odobrili sadnju stabala odnosno mladica koja se srame pokazati građanima Rijeke pa su brzo naredili njihovo uklanjanje.
I za kraj, u anketnom istraživanju, spomenutom i na konferenciji, građani Rijeke jasno su se odredili da ih najviše smeta neodržavanost, neuređenost i zapuštenost javnih površina poglavito parkova i perivoja, smeta ih premalo zelenih površina kao i premalo zelenila i hlada na trgovima. Utoliko je jasno da je pitanje uređenja parkova, perivoja, drvoreda i urbanih vrtova pitanje od javnog interesa i to pitanje javnog zdravlja, pitanje zdravog života u gradu i pitanje same održivosti grada. Budući da govorite i da je Rijeka dovoljno zelena, moramo spomenuti da u samom urbanističkom planu i konzervatorskim normama stoji da su drvoredi, perivoji i parkovi devastirani i da se predlaže njihova rekonstrukcija, a također je bitno reći da je centar Rijeke pun toplinskih otoka, o čemu također se govori u brojnim istraživanjima. Ukoliko se netko mora uvjeriti u te tvrdnje, dovoljno je pogledati drvored uz Rječinu i pogledati koliko je stabala izgubljeno zbog izgradnje cesta, ali i nepotrebnog uklanjanja pod raznim izlikama, te usporediti fotografije tog drvoreda nekad i danas. Već sada su razlike u Gradu Rijeci u površinskoj temperaturi tla između urbaniziranih površina ( pokrivenih betonom i asfaltom) i okolnih zelenih površina veće za više od 10 stupnjeva C što jasno ukazuje na važnost zelene infrastrukture u ublažavanju posljedica toplinskih otoka. Pojačani učinak toplinskih otoka u urbanim sredinama stvara i pojačane pritiske na kvalitetu zraka.

Dakle, kako bi se stvorili preduvjeti za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi i dao doprinos održivom razvoju potrebno je njegovati I širiti zelenu infrastrukturu koja postaje najbitniji čimbenik opstanka i života u gradu.

MI kao legalno i legitimno izabrani predstavnici građana imamo pravo i obvezu javno iznositi sve njihove primjedbe i javno se očitovati o njima, a na gradskim službama nije da osporavaju naša mišljenja i stavove, odnosno mišljenje građana, koje je izraženo, kako smo jasno iznijeli na konferenciji i kroz anketu provedenu za izradu Zelene strategije. Naše je pravo da mislimo da se zelene politike loše provode u Gradu te da to mišljenje iznosimo kroz argumente.

Follow @torpedo_media