[VIDEO] Siniša Zdjelar, arhitekt projekta Kantrida: Rješenja moraju zadovoljiti kvadraturu koja će isfinancirati stadion

Prvo pitanje na kojeg svi moraju odgovoriti je jesmo li mi, kao građeni Rijeke, složni da se stadion financira privatnim novcima, rekao je Zdjelar.

Rijeka - Prostor riječke Kantride predstavlja nebrušeni "dragulj" grada Rijeke, s potencijalom koji još uvijek čeka da bude u potpunosti iskorišten. Ovaj prostor redovito postaje tema rasprava uoči svake izborne kampanje, kada se govori o njegovoj budućnosti, o tome kako bi trebao izgledati i tko bi trebao financirati projekt "nove Kantride". Građani Rijeke jasno su istaknuli svoj stav: kultno igralište smješteno pod riječkim stijenama ne smije biti premješteno. Oni žele da to mjesto ostane dom riječkog prvoligaša, mjesto na kojem će se održavati najviši sportski standardi.

Riječani traže da se prostor stadiona uredi i da bude u skladu s modernim svjetskim, sportskim infrastrukturnim normama. Međutim, među građanima postoji i nesuglasica oko jednog od posljednjih prijedloga, koji uz gradnju novog stadiona uključuje i komercijalne sadržaje poput hotela i nebodera s luksuznim stanovima. Takvi prijedlozi izazvali su nezadovoljstvo i usporili napredak u procesu obnove, što je, između ostalog, razlog zbog kojeg je nedavno ponovno pokrenuta inicijativa za daljnje razgovore i donošenje ključnih odluka. Ove odluke trebat će oblikovati temeljne smjernice za izgradnju novog kompleksa na Kantridi, koji će objediniti sportsko-rekreativnu, stambenu, komercijalnu i poslovnu funkciju.

U tom kontekstu, gradski vijećnik Unije Kvarnera, Robert Salečić, nedavno je izvijestio da je u samo dva dana prikupljeno 2.200 potpisa za projekt obnove stadiona, uključujući izgradnju komercijalnog dijela s neboderima. Bio je to trenutak za iznošenje stava i Siniši Zdjelaru, arhitektu projekta Kantrida, koji je komentirao cijeli proces i daljnje korake.

- Prezentirali smo idejno rješenje, odnosno arhitektonsko-urbanističku studiju, na zahtjev investitora Damira Miškovića i NK Rijeka. Izradili smo studiju mogućnosti izgradnje na području postojećeg stadiona Kantrida s ciljem dobivanja novog stadiona izgrađenog po najnovijim svjetskim standardima, od 12.000 do 20.000 sjedećih mjesta. Naravno, potrebno je još provesti studije da bi se utvrdilo je li tu moguće imati 12.000 ili 20.000 mjesta, jer sve to povlači ostalu infrastrukturu – pristupne ceste, parkirna mjesta... . Glavni cilj je stvoriti projekt koji bi živio 365 dana, a s druge strane bi omogućio samofinanciranje. Projektni zadatak je bio da se omogući samofinanciranje novog stadiona. To znači da bi komercijalni dio bio dovoljan za financiranje izgradnje svih javnih sadržaja. Predviđeno je zadržavanje Portića, uređenje šetnice uz more, u obzir su uzeti svi elementi koji su već navedeni u Generalnom urbanističkom planu. Mi smo dodali stambene nebodere čija bi izgradnja omogućila zatvaranje financijske konstrukcije za izgradnju cijelog projekta. Gradnja stadiona moguća je na dva načina, ili javnim novcem, ili privatnim kapitalom. Privatni kapital nitko ne poklanja i mora postojati srazmjer javnog i komercijalnog. Naša je ocjena da je to moguće, pojasnio je Zdjelar ideju o ovoj riječkoj sportsko-rekreacijskoj zoni i dodaje da Damir Mišković kao investitor ne misli ni na koji način zaobilaziti zakon.

- Postoje jasno definirane zakonske procedure koje mi moramo slijediti. Krenulo se u propitivanje je li potrebna studija utjecaja na okoliš – odgovor je bio "nije". Nakon toga je trebalo krenut u izmjene Generalnog urbanističkog plana da bi se omogućila ta gradnja. Taj zahtjev je, koliko ja znam, bio od strane gradonačelnika jedanput pušten u proceduru, pa povučen, pa sada opet... To je već sad drugi put, sada se lome koplja na tome zašto bi se radili neboderi, jesu li previsoki, je li potreban sadržaj... Osnovno je pitanje kako se ovdje financira stadion. Ako se on financira privatnim novcem, onda je nekakav sadržaj sigurno potreban. Imali smo projekt 2014. godine s trgovačkim centrom kojeg su 20 investitora detaljno analizirali. Svi su zaključili da ovdje trgovački centar ne može funkcionirati zbog prometne skučenosti. To je upravo ono što smo mi s ovim novim projektom napravili, dakle, prijedlog da se tu formira hotelsko-stambeni sadržaj je nešto što nema takvu prometnu opterećenost kao što ima trgovački centar i mišljenja smo, iz nekakvih proračuna, simulacija prometa i svega ostalog, da to ovdje može saživjeti. U kojem obimu i kojem obliku, to je tema nekakvih budućih rasprava, projekata. Što se tiče urbanističkih postavki - i o tome smo razgovarali s Gradom. Dakle, ako Grad ima ideju i volju, naša inicijativa je krenula u tom smjeru da se napravi javni urbanističko-arhitektonski natječaj koji će definirati taj prostor. Naravno, ovaj projekt koji smo mi izradili je nekakva studija mogućnosti, nekakav teaser što bi se moglo desiti. Sada bi glavna odluka Grada trebala biti jesu li ti sadržaj koji financiraju stadion uključeni u program ili nisu. Arhitektonsko-urbanističkim natječajem nećemo dobiti ni jedan odgovor ukoliko se ne dogovorimo oko toga kao će se financira ovaj projekt. Tu leži problem. Ukoliko se zaključi da to ide se u nekakav oblik javno-privatnog partnerstva, onda se može raditi i javni arhitektonski urbanistički natječaj. Na osnovu tog projektu se onda raspiše natječaj u nekom obliku koji će pravnici definirati za izgradnju, projektiranje ili samo za izgradnju, a posebno za projektiranje tog stadiona. Dakle, što se tiče mene, radim taj posao jako dugo, meni su koraci dosta jasni, a naravno da je to vrlo komplicirano, teško. Ovo je jedinstven projekt u Hrvatskoj i treba jako puno koraka. Ljudi ne razumiju da smo mi napravili projekt koji ima svoje brojke, ekonomske pokazatelje i nekakve volumenske, površinske pokazatelje iz kojih su ti ekonomski pokazatelji proizašli. Prezentirano je to zainteresiranim stranama, kojih je bilo 4-5 i koji su vrlo zainteresirani za investiciju u ovaj objekt. Međutim, svi pitaju papire - to znači, dajte mi građevinsku dozvolu. Kada je "ready to build" - spremno za gradnju, spremni su ući s novcem. Novac trenutačno nije lako dostupan, a to je ono što Mišković želi poručiti, rekao je Zdjelar koji je na pitanje novinara o spremnosti investitora na modifikaciju projekta dodao.

- Prvo pitanje na kojeg svi moraju odgovoriti je jesmo li mi, kao građeni Rijeke, složni da se stadion financira privatnim novcima. Ako jesmo, to povlači potrebu izgradnje dodatnih sadržaja. Imamo projekt iz 2014. godine, kojeg mogu svi koji se razumiju izanalizirati. Doveli smo ga gotovo do građevinske dozvole - projekt je to s trgovačkim centrom za kojeg nije bilo zainteresiranih investitotora. Za najnoviji projekt s neboderima i hotelom ima zainteresiranih investitora. Je li to jedan neboder ili tri? Zašto govorim o neboderima - imamo limitiran prostor i zato treba napraviti projekt kojim možemo na adekvatan način dobiti dovoljno površine koja će financirati stadion. To možemo dobiti jedino da imamo rast u visinu. Mi imamo u projektu, od površina koje su komercijalne, hotel sa 140 soba i cirka 250 do 300 stanova. Da li se mogu smanjivati? Mogu sigurno, inicijalno ideja Damira Miškovića je bila da kad gradimo takav projekt da imamo i najviši neboder u Hrvatskoj. Trenutačno ga ima Split, a najviši stambeni neboder ima Rijeka na Rastočinama. Neboderi imaju tradiciju u Rijeci, oni nisu strana tijela u urbanističkom tkivu grada. Hoće li ovdje biti najviši neboder ili ćemo ih smanjiti? Rješenja moraju zadovoljiti kvadraturu koja će isfinancirati stadion. U svakom slučaju, mislim da ako se ikad sagradi ova Kantrida o kojoj govorimo da ćemo svi biti na ovaj projekt ponosni i da će on Rijeci biti dodana vrijednost. Budimo realni, ovo je zapušten okoliš, neka se ne naljute ni građani ni čelnici grada Rijeke, zaključio je Zdjelar.

Follow @torpedo_media