Riječki iznajmljivači pozivaju gradske vijećnike da ne prihvate enormno povećanje paušalnog poreza
Autor: Nikola Cvjetović 02.11.2023
Riječki iznajmljivači pozivaju gradske vijećnike da ne prihvate u Nacrtu prijedloga Odluke o visini paušalnog poreza po krevetu na području grada Rijeke predloženi iznos od 199 € umjesto sadašnjih 60 € i predlažu da novi iznos poreza bude 75 €, što odgovara sadašnjem porezu i prirezu povećanim za dio poreza koji ide Županiji i sve to uvećano za godišnju stopu inflacije.
Rijeka - Riječki iznajmljivači pozivaju gradske vijećnike da ne prihvate u Nacrtu prijedloga Odluke o visini paušalnog poreza po krevetu na području grada Rijeke predloženi iznos od 199 € umjesto sadašnjih 60 € i predlažu da novi iznos poreza bude 75 €, što odgovara sadašnjem porezu i prirezu povećanim za dio poreza koji ide Županiji i sve to uvećano za godišnju stopu inflacije.
Zaključeno je to 31.10.2023. na Skupštini Udruge privatnih iznajmljivača grada Rijeke i ukazano kako je cilj porezne reforme povećanje dohotka građana, dok bi drastično povećanje poreza bitno smanjilo dohodak iznajmljivača i ugrozilo opstojnost djelatnosti od koje neizravnu korist kroz potrošnju turista imaju mnoge druge djelatnosti, a time i Grad i svi građani Rijeke. Apsurdno je da se jedne strane gradonačelnik hvali povećanjem dolazaka i noćenja turista, dok Upravni odjel za finacije taj argument koristi za utrostručenje poreza, obrazlažući da se zbog kontinuiranog rasta broja turista povećava pritisak na komunalnu infrastrukturu, a ignoriora činjenicu da je predmet odluke paušalni porez na dohodak, a ne komunalna naknada.
Udruga privatnih iznajmljivača grada Rijeke obratila se gradskim vijećnicima e-mailom u kojem, između ostalog, navodi sljedeće:
Argument o povećanom opterećenju na komunalnu infrastrukturu ne može se obrazlagati isključivo brojem turističkih dolazaka. Treba uzeti u računicu i broj odlazaka stanovnika iz Rijeke posljednjih desetljeća. Većina privatnih iznajmljivača uredila je apartmane u postojećim objektima u kojima su prethodno stanovali građani Rijeke. Npr. ako je u jednom stanu od 100 m2 kvadratnih stanovalo šestero ljudi tijekom cijele godine, a sada se taj isti prostor stavlja u turistički najam koji može primiti također šest osoba, a čija je popunjenost oko 120 dana godišnje, komunalni sustav nije dodatno opterećen već upravo suprotno. Novo opterećenje stvaraju novogradnje, međutim one se u većini koriste za stanovanje, a ne za turističko iznajmljivanje i grade se planski, a pitanje komunalnog opterećenja ne odnosi se na privatne iznajmljivače već na investitore koji ulažu i zarađuju gradnjom i prodajom tih nekretnina. Svi stanovnici grada Rijeke kontinuirano izdvajaju sredstva za komunalnu naknadu koja se kontinuirano povećava i koja bi se trebala koristiti za kontinuirano održavanje i unapređenje komunalne infrastrukture i nepošteno je ulaganju u nju prelomiti preko leđa privatnih iznajmljivača.
Treba napomenuti da Rijeka ima razmjerno mali broj smještajnih jedinica izvan privatnog smještaja i on se u zadnjih desetak godina nije značajno povećao pa je upitno bi li došlo do povećanja broja turističkih noćenja da privatne osobe nisu investirale i uredile apartmane i registrirale se kao privatni iznajmljivači. Mnogi privatni iznajmljivači otplaćuje kredite za svoju nekretninu, ali svi moraju svakih par godina mijenjati namještaj i ostalu opremu i podizati kvalitetu smještaja kako bi ostali konkurentni. Apartmani u Rijeci su izrazito kvalitetni, mi se kao domaćini stvarno trudimo da naši gosti budu zadovoljni, da nam se ponovno vrate i da nas preporuče svojim prijateljima i obitelji. Riječki apartmani imaju izuzetno visoku prosječnu ocjenu na platfomama kao što su booking.com ili air.bnb. Sve to postižemo zahvaljujući svom radu i predanosti kao i ulaganju.
Grad Rijeka dodjeljuje bespovratna sredstva privatnim iznajmljivačima, ali su ona izrazito mala i namijenjena sufinanciranju investiranja u podizanje kategorije. Da nije bilo privatnih inicijativa i investicija u uređenje privatnog smještaja, turisti ne bi imali gdje prespavati i samo bi zaobišli Rijeku. Također, zdravstveni turizam se odnosi prvenstveno na dentalni turizam, a on je u potpunosti vođen privatnim angažmanom privatnih stomatoloških klinika i Grad u njemu uglavnom ne sudjeluje.
Manifestacije koje Grad organizira u maloj mjeri se mogu smatrati razlogom dolaska u destinaciju. One su dobro posjećene i dobro ocijenjene od strane turista, i sigurno upotpunjuju doživaljaj grada, ali nisu razlog dolaska turista u grad i to treba priznati – Rijeka još uvijek nije postigla prepoznatljivost na turističkom tržištu. To je još jedan razlog zbog kojega nije prihvatljivo paušalni porez na ležaj u turističkom iznajmljivanju podignuti na maksimalni dozvoljeni iznos. Rijeka kao destinacija nije ni Dubrovnik, ni Split, ni Zadar, ni Zagreb ....
Treba uzeti u obzir da većina privatnih iznajmljivača nije u sustavu PDV-a što znači da je godišnji promet ispod praga od 40.000 eura. Od tog iznosa treba odbiti agencijske provizije, PDV na usluge stranih agencija, boravišnu pristojbu, porez, turističku članarinu, troškove struje, vode, plina, troškove čišćenje, troškove sredstva za čišćenje i održavanje, troškove potrošnih potrepština u apartmanima, troškove kontinuiranog održavanja nekretnina i servisiranja uređaja itd. Dakle, ne radi se o enormnim zaradama kako se nerijetko u medijima prikazuje nego o solidnoj plaći uz uvjet da privatni iznajmljivač posluje sa svoja 4 apartmana.
Potrebno je sagledati i širu sliku turističkog iznajmljivanja. Svi ti turisti borave u gradu nekoliko dana i troše svoj novac u restoranima, trgovinama, benzinski pumpama, frizerskim salonima itd. I cijeli navedeni uslužni sektor ima od toga koristi, a naravno i jedinica lokalne samouprave kojima i oni plaćaju poreze. Nadalje, novac koji privatni iznajmljivači zarade, potroše ga i taj način sudjeluju u ciklusu koji direktno korespondira s BDP-om.
U medijima se također često spominje nedostatak smještaja za studente i to se dovodi u vezu s turističkim iznajmljivanjem. Riječko Sveučilište se doista vidno razvija posljednjih 15-20 godina i to je pohvalno. Međutim, planski razvoj Sveučilišta trebala je pratiti planska izgradnja dostatnog broja studenstskih domova što je izostalo. Za to nikako ne mogu biti krivi privatni iznajmljivači i nepošteno je krivnju svaljivati na nas i izjavljivati da nas je previše. Uostalom, Rješenja o kategorizaciji ne izdajemo si sami, već ih izdaje državni Ured za gospodarstvo.
Razvojna strategija Grada Rijeke uvelike računa na turizam, posebno kulturni turizam, pa bi u interesu Grada trebalo biti da sektor koji u najvećoj mjeri osigurava noćenje turista u Rijeci ne bude ogorčen na Odluke gradskog vodstva. Hipotetski, ako se dogovorimo i zaključamo svoje apartmane na mjesec dana, nećemo samo mi izgubiti, nego kompletan ugostiteljski, trgovački i kulturni sektor kao i sve ostale uslužne djelatnosti te državni, županijski i gradski proračun.
Za donošenje Odluke i visini paušalnog poreza po krevetu treba svakako uzeti u obzir i cijenu smještaju koju je moguće postići. Rijeka ne može postići cijenu noćenja kao npr. Dubrovnik i nije u redu da onda paušalni porez bude identičan.
U medijskim istupima gradonačelnik je uspoređivao porez koji se ubire od dugoročnog najma s onim od turističkog iznajmljivanja. Kompracija je potpuno neprimjerena jer se radi o potpuno drugačijim djelatnostima i zakonima koja se njih odnose. Zakon uvelike štiti najmoprimce pa nije začuđujuće da se vlasnici nekretnina rjeđe odlučuju na tu vrstu djelatnosti. Ako nastavimo s usporedbom koju je inicirao gradonačelnik i koju je koristio kao argument za povećanje poreza, dolazimo do zaključka da je njegova izjava da je porez na dugoročni najam puno veći od poreza na ležaj u turističkom iznajmljivanju, neutemeljena.
Usporedbom godišnjih prosječnih prihoda i rashoda apartmana sa 4 kreveta i uz porez kakav predlaže Upravni odjel za finacije dohodak iznajmljivača uz naporan rad (čiščenje, dočekivanje gostiju, pranje posteljine...) bio bi za 200-300 € ili jedva 17 do 25 € mjesečno veći nego od dugoročnog najma identičnog dvosobnog stana, s time da kod podstanarstva vlasnik ne ulaže svoj rad.
Mogući i vrlo vjerojatan scenarij je taj da privatni iznajmljivači odustanu od posla turističkog iznajmljivanja, prodaju svoje apartmane, koje će vjerojatno kupiti stranci i nastaviti ih iznajmljivati svojim „prijateljima“ ne plaćajući RH ni gradu Rijeci ništa.
Zato predlažemo da se u Odluci iznos od 199 eura po ležaju zamijeni iznosom od 75 eura po krevetu. I mišljenja smo da je iznos od 75 eura po ležaju jedino moguće realno povećanje. Sve ostalo je nerealno, neprimjereno i neutemeljeno, stoji u priopćenju Udruge privatnih iznajmljivača grada Rijeke.