Rijeka obilježila Međunarodni dan priziva savjesti: tribina otvorila raspravu o vojnoj obvezi i pravu na izbor
Autor: Nikola Cvjetović 16.05.2026
U Gradskoj knjižnici Rijeka održana tribina o vojnoj obvezi, prizivu savjesti i mirotvorstvu, uz poruku da mladi moraju biti pravovremeno informirani o svojim zakonskim pravima i mogućnostima civilne službe
Rijeka - Povodom Međunarodnog dana priziva savjesti, koji se obilježava 15. svibnja, u Gradskoj knjižnici Rijeka održana je tribina pod nazivom „Pravo na izbor: Vojna obveza, prigovor savjesti i mirotvorstvo u teoriji i praksi“, na kojoj se raspravljalo o pravima mladih vezanim uz ponovno uvedenu obvezu temeljnog vojnog osposobljavanja u Hrvatskoj te o važnosti očuvanja mirotvornih vrijednosti u društvu.
Tribinu je organizirao Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, a okupila je predstavnike akademske zajednice, institucija i civilnog društva koji su iz različitih perspektiva otvorili pitanje vojne obveze, priziva savjesti i civilne službe.
U raspravi su sudjelovali zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Matija Miloš, izvršna direktorica Udruge Delta Sara Sušanj, riječki redatelj Igor Bezinović te književnik i glazbenik Zoran Žmirić.
Središnja poruka tribine bila je jasna – svaki mladi čovjek mora biti pravodobno i kvalitetno informiran o svojim pravima kada je riječ o vojnoj obvezi, uključujući i zakonsku mogućnost priziva savjesti.
Dijana Kesonja pojasnila je proceduru podnošenja zahtjeva za priziv savjesti, naglasivši da osobe koje iz moralnih, etičkih ili vjerskih razloga ne žele služiti vojni rok imaju pravo pokrenuti postupak nakon poziva na zdravstveni pregled, ali i tijekom samog služenja vojnog roka.
– Osobe kojima se priziv savjesti odobri upućuju se na civilnu službu u sustavu civilne zaštite ili jedinicama lokalne samouprave. Važno je da mladi znaju da imaju pravo na izbor te da postoje jasno definirane procedure zaštite tog prava – istaknula je Kesonja.
Profesor Matija Miloš upozorio je kako je mirotvorstvo jedna od temeljnih ustavnih vrijednosti Republike Hrvatske, no da je sve manje prisutno u javnim raspravama.
– Ako se zakonske izmjene donose bez ozbiljnog promišljanja o ustavnim vrijednostima poput mirotvorstva, riskiramo da ono ostane samo deklarativno načelo bez stvarne primjene – poručio je Miloš.
Poseban naglasak stavljen je na edukaciju mladih o militarizaciji društva i pravu na informirani izbor. Nastavnica povijesti Iva Baraba, koja je sudjelovala u edukativnim radionicama sa srednjoškolcima, istaknula je kako mladi pokazuju visoku razinu razumijevanja ove kompleksne teme te razvijaju kritički odnos prema društvenim procesima.
U raspravu su se uključili i predstavnici riječke kulturne scene. Redatelj Igor Bezinović podsjetio je na antimilitarističku tradiciju Rijeke te istaknuo kako grad ima snažan identitet oblikovan iskustvima ratnih razaranja i povijesnim odnosom prema militarizaciji.
Književnik Zoran Žmirić naglasio je kako bi pojam „priziv savjesti“ trebalo redefinirati kao pravo na slobodan izbor služenja, istaknuvši potrebu za otvorenom društvenom raspravom o tome kome i čemu služi vojna obveza u suvremenom kontekstu.
Na tribini je otvoreno i pitanje nejednakog tretmana osoba koje biraju civilnu službu u odnosu na polaznike temeljnog vojnog osposobljavanja. Istaknuto je kako osobe na civilnom roku ostvaruju znatno niže naknade te nemaju iste beneficije pri zapošljavanju u državnim tijelima, zbog čega je pokrenut postupak ocjene ustavnosti važećih uredbi.
Velik interes građana za tribinu pokazao je da tema vojne obveze, priziva savjesti i prava na izbor izaziva snažan društveni interes, osobito među mladima koji će se s tim pitanjima uskoro izravno suočiti.
Rijeka je još jednom potvrdila svoj status grada otvorenog dijaloga, kritičkog promišljanja i promicanja mirotvornih vrijednosti.
