Stogodišnjica rođenja: Ciklus filmova Sergeja Paradžanova u Art-kinu

Program započinje u petak, 18. listopada u 19 sati, uvodnim razgovorom o liku i djelu Sergeja Paradžanova u kojem sudjeluju filmologinja, filmska kustosica i izvedbena umjetnica Tanja Vrvilo te filmski i književni kritičar Saša Stanić.

Rijeka - U svjetskoj kinematografiji Paradžanov ostaje upamćen po svojoj izuzetnoj originalnosti temeljenoj na vizualnoj stiliziranosti kadra i minucioznoj kompoziciji istog u kojem nije težio imitaciji realnosti, već radije 'uzdizanju naše percepcije' otkrivanjem i doživljavanjem onog skrivenog u srži stvarnosti
Povodom stogodišnjice rođenja Sergeja Paradžanova, Art-kino organizira ciklus filmova Ludis, ludio… Sergej Paradžanov kojim odaje pošast ovom istinskom homo ludensu - velikom redatelju i scenaristu, slikaru i kolažistu, kostimografu, scenografu i, pojednostavljeno, svestranom umjetniku.

Program započinje u petak, 18. listopada u 19 sati, uvodnim razgovorom o liku i djelu Sergeja Paradžanova u kojem sudjeluju filmologinja, filmska kustosica i izvedbena umjetnica Tanja Vrvilo te filmski i književni kritičar Saša Stanić.
Po završetku razgovora, slijedi projekcija filma Sjenke zaboravljenih predaka (1965), jednog od najznačajnijih ostvarenja sovjetske kinematografije, avangardne i raskošne sage koja kombinira snažne etnografske elemente s fantastičnim radom kamere.

Nastavak ciklusa donosi Paradžanovljeve antologijske naslove Kijevske freske i Boju nara (25. listopada), Legendu o Suramskoj tvrđavi (8. studenog) i Ašik-Kerib (15. studenog).
Sergej Paradžanov svojim je usudom svakako radikalniji primjer odnosa režima prema umjetniku koji sustavno iznevjerava njegova 'očekivanja'. Postajući persona non grata sovjetske kinematografije, počev od filma Sjenke zaboravljenih predaka (1965.), njegovi su projekti bili stopirani (Kijevske freske, 1966.) ili oduzimani u završnoj fazi snimanja (Sayat-Nova/Boja nara), a autor nagrađivan i proglašavan jednim od najvećih svjetskih redatelja, da bi zatim bio poslan na dugogodišnju robiju u Sibir.

Nakon petnaestogodišnje pauze, Paradžanov se vratio snimanju filmova, no zbog teške bolesti i prerane smrti dovršio je samo manji dio planiranog. U svjetskoj kinematografiji ovaj redatelj ostaje upamćen po svojoj izuzetnoj originalnosti temeljenoj na vizualnoj stiliziranosti kadra i minucioznoj kompoziciji istog u kojem nije težio imitaciji realnosti, već radije 'uzdizanju naše percepcije' otkrivanjem i doživljavanjem onog skrivenog u srži stvarnosti.
Ulaz na uvodni razgovor slobodan je za sve posjetitelje, a ulaznice za filmski program dostupne su na blagajni Art-kina i putem stranice ulaznice.hr.

Follow @torpedo_media