Susret gradonačelnice Rinčić i ministra Bačića: Partnerstvo Grada Rijeke i države s ciljem omogućavanja priuštivog stanovanja i revitalizacije urbanih prostora
Autor: Marina Brajkovic 23.03.2026
Ovaj posjet predstavlja nastavak suradnje Grada Rijeke i državnih institucija u cilju rješavanja stambenih potreba građana i revitalizacije urbanih prostora.
Rijeka - Gradonačelnica Iva Rinčić sa suradnicima održala je radni sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Brankom Bačićem, tijekom kojeg su razgovarali o ključnim temama za Grad Rijeku, uključujući prenamjenu HŽ nebodera u Ulici Prvoga maja, rješavanje pitanja priuštivog stanovanja te dugovanja Grada Rijeke prema državnom proračunu.
Ovaj posjet predstavlja nastavak suradnje Grada Rijeke i državnih institucija u cilju rješavanja stambenih potreba građana i revitalizacije urbanih prostora.
Gradonačelnica Rinčić zahvalila je delegaciji predvođenoj ministrom Bačićem na dolasku, istaknuvši kako njegov ponovni posjet Rijeci potvrđuje intenziviranje suradnje između grada i države. Naglasila je kako je cilj takvih sastanaka konkretno rješavanje problema, a ne traženje razloga za njihovo odgađanje, pri čemu je poseban fokus stavljen na upravljanje i aktivaciju zapuštenih urbanih prostora.
Gradonačelnica Rinčić istaknula je da se Rijeka suočava s nizom izazova vezanih uz upravljanje i revitalizaciju urbanog prostora, pri čemu je kao jedan od ključnih primjera izdvojen HŽ neboder. Riječ je o objektu koji je godinama izvan funkcije i u zapuštenom stanju, a ujedno predstavlja jedan od najuočljivijih neiskorištenih prostora u gradu, u trenutku kada Rijeci nedostaje stanova, osobito za mlade obitelji.
Naglasila je kako se na sastanku razgovaralo o mogućnostima obnove nebodera i njegovog stavljanja u funkciju, ali i o pratećim koracima koji su za to nužni. To uključuje izmjene Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana, kao i izradu lokalnog programa stanovanja, što je obveza Grada i temelj za sustavno rješavanje stambenih potreba.
Uz temu HŽ nebodera otvoreno je i pitanje duga koji Grad Rijeka ima prema državi, a koji iznosi oko 3,2 milijuna eura i proizlazi iz ranijeg upravljanja stanovima. Gradonačelnica je istaknula da Grad želi aktivno pristupiti rješavanju tog pitanja te su s državom otvorene mogućnosti za njegovo razrješenje kroz dijalog i konkretne modele suradnje.
Zaključno je naglasila kako je zajednički cilj pronaći održiva rješenja kroz partnerstvo grada i države, osobito u području priuštivog stanovanja. Takav pristup, istaknula je, ne samo da otvara prostor za rješavanje postojećeg duga, nego i omogućuje revitalizaciju zapuštenih gradskih prostora te kvalitetnije upravljanje nekretninama u Rijeci.
Ministar Branko Bačić istaknuo je kako su izmjene i dopune Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana Rijeke među najvažnijim temama o kojima se razgovaralo. Naglasio je da će se ti dokumenti uskladiti s novim Zakonom o prostornom uređenju, koji je stupio na snagu početkom godine, čime će se postojeći analogni planovi pretvoriti u suvremene digitalne planove nove generacije. Takav pristup omogućit će bržu i učinkovitiju realizaciju projekata te odgovoriti na potrebe grada za aktivacijom i razvojem pojedinih urbanih područja.
Kao drugo ključno pitanje izdvojio je donošenje Zakona o priuštivom stanovanju, koji bi Hrvatski sabor trebao usvojiti tijekom travnja. Temeljem tog zakona Grad Rijeka će donijeti lokalni program stanovanja, usklađen s potrebama građana i mogućnostima države, čime će se stvoriti preduvjeti za konkretnu realizaciju novih stambenih jedinica po priuštivim uvjetima.
Posebno se osvrnuo na HŽ neboder, dugotrajno zapušten objekt koji zahtijeva cjelovitu obnovu i jasno statusno rješenje. Plan je da se njegova postojeća struktura, koja sada sadrži oko 250 vrlo malih stambenih jedinica, prenamijeni u manji broj kvalitetnijih stanova površine oko 25 četvornih metara. Takve mikrostambene jedinice bile bi namijenjene privremenom smještaju mladih, u trajanju od četiri godine, uz mogućnost produljenja u iznimnim okolnostima. Ministarstvo je već pokrenulo pripremne aktivnosti i izradu projekta, pri čemu će važnu ulogu imati i Grad Rijeka kroz svoj lokalni program stanovanja.
Ministar je također podsjetio na pitanje duga Grada Rijeke prema državi u iznosu od oko 3,2 milijuna eura, naglasivši kako to pitanje opterećuje međusobne odnose i ograničava mogućnosti države da gradu ustupa zemljište za razvojne projekte. Istaknuo je da je postignut dogovor da se u narednim mjesecima pronađe rješenje kroz prijenos određenih nekretnina u vlasništvo države, osobito onih koje već koriste državna tijela. Time bi se uredili međusobni odnosi i otvorio prostor za daljnju suradnju i realizaciju projekata važnih za razvoj Rijeke.
Ministar Bačić pojasnio je planove Vlade i Grada Rijeke u vezi priuštivog stanovanja. Istaknuo je da će, nakon donošenja Zakona o priuštivom stanovanju, Gradsko vijeće Rijeke na prijedlog gradonačelnice izraditi lokalni program stanovanja. Taj program odredit će sve buduće lokacije na kojima će se graditi nove stambene jedinice po pristupačnim cijenama, pri čemu bi cijena kvadrata trebala iznositi maksimalno 2.104 eura, što je, prema njegovim riječima, prihvatljivo u uvjetima riječkog tržišta nekretnina.
Naglasio je kako je cilj ubrzati proces tako da se nove lokacije definiraju već sljedeće godine, a da se izbjegne dugotrajno mijenjanje postojeće prostorno-planske dokumentacije. Grad Rijeka će dostaviti svoj lokalni program stanovanja, a gradnja će se provoditi u suradnji s državom, preko Agencije za priuštivo stanovanje (APN), ili kroz javnu ustanovu Apis. Ministar je dodao da se tim postupkom želi omogućiti priuštivo stanovanje građanima koji si ga sami ne mogu osigurati, ali i ubrzati realizaciju drugih razvojnih projekata u gradu.
Bačić je također istaknuo aktivnosti vezane uz obnovu državnih stanova za zaštićene najmoprimce. Trenutno se u Rijeci obnavlja dvadesetak stanova, a cilj je omogućiti adekvatno stanovanje osobama koje moraju napustiti prethodno korištene stanove, dok se ne izgrade nove stambene jedinice. Napomenuo je da će se postupak obnove nastaviti i u drugim dijelovima Hrvatske, gdje postoje stanovi neprikladni za stanovanje.
Posebno je naglasio HŽ-ov neboder, dugotrajno zapušten objekt u Ulici Prvog maja s oko 250 malih stambenih jedinica. Plan je prenamijeniti ga u kvalitetnije stanove, smanjiti broj jedinica na oko 120–130 te osigurati potrebne društvene sadržaje poput praonica, prostora za bicikle i sušiona. Nekadašnji hotel za samce Hrvatskih željeznica, izgrađen 1978. godine s 15 katova i ukupno 252 sobe, trenutno je pod upravom države i planira se prenamijeniti u mikrostambene jedinice za mlade Riječanke i Riječane. Grad i država zajednički rade na izradi projektnog rješenja, a planirani početak izvođenja radova predviđa se za 2027. godinu. Ministar je objasnio da su već pokrenute pripreme i da se u suradnji s nasljednicima arhitekta projekta izrađuje plan rekonstrukcije, uz prilagodbu projekta prostornom planu i Generalnom urbanističkom planu grada Rijeke.
Obilazak novouređenih državnih stanovaGradonačelnica Rinčić istaknula je da će rješavanje problema priuštivog stanovanja i pitanja duga gradu otvoriti prostor za rješavanje brojnih drugih aktualnih tema u Rijeci. Naglasila je kako dopuna i zakonsko usklađivanje usklađivanje prostornog plana grada predstavlja nužan preduvjet za daljnje aktivnosti, uključujući projekte na Mrtvom kanalu, Kantridi, infrastrukturne projekte izgradnje drugog željezničkog kolosijeka te uređenje prostora Školjića. Ove mjere, prema njezinim riječima, ključne su za sustavno i brzo rješavanje otvorenih pitanja u gradu.
Gradonačelnica je pojasnila i pitanje duga Rijeke prema državi, objašnjavajući da je dug nastao zbog korištenja stanova i naplate koje je grad provodio tijekom 1990-ih i 2000-ih godina. Dio duga je u međuvremenu podmiren prepuštanjem poslovnih prostora, no ostatak, koji trenutno iznosi oko 3,2 milijuna eura, ostao je nepodmiren.
Gradonačelnica je naglasila da su sada ponovno aktivirali rješavanje tog problema te da se traže rješenja koja uključuju ustupanje određenih poslovnih prostora u vlasništvo države kako bi se dug namirio. Među opcijama su prostori koje trenutno koriste državne institucije, ali i lokacije poput državnog arhiva za potrebe Ministarstva kulture te bivše tvornice Rade Končar u Vodovodnoj ulici. Istaknula je da je potrebno još provesti procjene i dodatne razgovore s Ministarstvom financija kako bi se postigao konačni dogovor između grada i države. Naglasila je da se radi o pregovorima i kompromisu te da obje strane aktivno rade na pronalasku rješenja u interesu i grada i države.
Gradonačelnica Rinčić i ministar Bačić su se složili kako današnji razgovori predstavljaju važan korak prema sustavnom uređenju odnosa i učinkovitijem korištenju nekretnina u Rijeci, s ciljem povećanja dostupnosti stanovanja i pokretanja šire urbane revitalizacije.
Uz gradonačelnicu Rinčić, Grad Rijeku na sastanku su predstavljali njezini zamjenici Vedran Vivoda i Aleksandar Saša Milaković, kao i pročelnik Upravnog odjela za financije Ante Mađerić, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan, pročelnica Upravnog odjela za gradsku imovinu Denis Šulina te pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Maja Malnar.
Sastanku su nazočili i Marin Račić, član Gradskog vijeća Grada Rijeke, Leo Modrčin, predsjednik Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke, te saborski zastupnik Josip Ostrogović.
Ministar Branko Bačić sastao se u Rijeci i sa županom Primorsko-goranske županije Ivicom Lukanovićem. Nakon sastanaka, gradonačelnica Rinčić, župan Lukanović i ministar Bačić obišli su stanove obnovljene za potrebe zaštićenih najmoprimaca i priuštivog najma u Rijeci, na Donjoj Vežici i Krimeji.
Riječ je o stanovima površine 29,77 m² i 37,44 m², a obnovu je provelo društvo Državne nekretnine d.d. uz izvođača ELF-RI d.o.o. U Primorsko-goranskoj županiji ukupno se obnavlja 41 stambena nekretnina, od čega 36 u Rijeci, a radovi na 16 stanova u Rijeci upravo su dovršeni. Ukupna vrijednost tih radova iznosi 590.000 eura bez PDV-a, pri čemu prosječna vrijednost obnove po četvornom metru iznosi oko 930 eura bez PDV-a.
