U Hrvatskoj nedostaje oko 600 psihologa, liste čekanja na razgovor najčešće od 30 do 60 dana
Autor: Karmen Bosnić 14.03.2026

Gradonačelnica Rinčić pozdravila je sudionike prvog obilježavanja Nacionalnog dana psihologije, istaknuvši zadovoljstvo što se takav događaj održava u Rijeci
Rijeka - Grad Rijeka bio je domaćin svečanog obilježavanja Nacionalnog dana psihologa, koje je u Gradskoj vijećnici organizirala Hrvatska psihološka komora. Tom prigodom okupili su se predstavnici struke, institucija i javnog života kako bi istaknuli važnost psihologije i brige o mentalnom zdravlju u suvremenom društvu. Sudionike je pozdravila i gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, zahvalivši psiholozima na njihovoj predanosti, profesionalnosti i humanosti.
Okupljene je uvodno pozdravila predsjednica Hrvatske psihološke komore Andreja Bogdan, istaknuvši važnost obilježavanja Nacionalnog dana psihologa kao prilike za jačanje vidljivosti struke i njezine uloge u društvu.
Važna uloga Doma Tić
Naglasila je da u Hrvatskoj nedostaje oko 600 psihologa u javnim sustavima: oko 400 u zdravstvu, 200 u školstvu i oko 100 u sustavu socijalne skrbi. Psiholozi rade u više od 60 djelatnosti, uključujući policiju i vojsku. Liste čekanja na razgovor najčešće su od 30 do 60 dana, a dulje čekanje ponekad je posljedica nedostatka stručnjaka i potrebe za određivanjem prioriteta. Bogdan je upozorila da u školama također postoji manjak- oko polovice osnovnih i srednjih škola nema psihologa, što otežava rano prepoznavanje i rješavanje problema kod djece.
Gradonačelnica Iva Rinčić pozdravila je sudionike prvog obilježavanja Nacionalnog dana psihologije, istaknuvši zadovoljstvo što se takav događaj održava upravo u Rijeci, gradu koji je već više puta pokazao spremnost na iskorake u području mentalnog zdravlja i razvoja psihološke struke.
Naglasila je kako je Rijeka ponosna na svoj studij psihologije i manifestaciju Rijeka psihologije, te istaknula sve veću važnost psihologije u različitim područjima društva – od obrazovanja i zdravstva do svakodnevnog života građana. Posebno je istaknula i važnu ulogu Doma Tić u pružanju podrške djeci i mladima. Grad Rijeka, poručila je, prepoznaje važnost brige o mentalnom zdravlju te nastavlja podržavati programe i inicijative koji doprinose njegovom jačanju, zahvalivši psiholozima na njihovom predanom radu i profesionalnosti.
Nedovoljno razvijena otpornost djece
Alen Ružić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, istaknuo je važnost psihološke struke te naglasio kako u Hrvatskoj djeluje oko 4.500 psihologa okupljenih u Komori, od čega je približno 400 zaposleno u sustavu socijalne skrbi. Dodao je kako psiholozi u tom sustavu sudjeluju u različitim segmentima rada – od prevencije i procjene do dijagnostike i terapijskih programa. Iako trenutačno postoji dovoljan broj stručnjaka za obavljanje nužnih poslova, istaknuo je da je cilj daljnjim razvojem sustava i podizanjem kvalitete skrbi postupno povećavati njihov broj, kako u socijalnom sustavu, tako i u drugim područjima.
Tatjana Katkić Stanić, pravobraniteljica za djecu, istaknula je da su psiholozi, socijalni radnici, edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi ključni stručnjaci u zaštiti djece, posebno u kontekstu sve izraženijih poteškoća s mentalnim zdravljem djece. Naglasila je kako samo zapošljavanje pojedinog profila stručnjaka nije dovoljno, već je nužna snažna međuresorna suradnja sustava zdravstva, socijalne skrbi te odgoja i obrazovanja. Također je istaknula važnost paralelnog rada s roditeljima i zajednicom kako bi se poticalo razumijevanje, prihvaćanje različitosti i pravodobno prepoznavanje rizika kod djece.
Državna tajnica u Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Zrinka Mužinić-Bikić, istaknula je da je u posljednje tri godine u školama znatno povećan broj stručnih suradnika, uključujući psihologe, te da je otvoreno više od 200 novih radnih mjesta. Naglasila je važnost jačanja međuresorne suradnje i mobilnih stručnih timova kako bi podrška bila dostupna svakom djetetu. Također je upozorila na utjecaj društvenih mreža i nedovoljno razvijenu otpornost djece te istaknula važnost poticanja zdravih navika i socijalne interakcije.
Mentalno zdravlje građana
Prisutnima su se obratili i Mirela Smojver, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije, Dario Vučenović, pročelnik Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Vesko Nikolaus, pomoćnik ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje, Ana Skender, predsjednica Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Ita Jelić Pranjić, predstavnica Hrvatske liječničke komore, te Damir Važanić, načelnik Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva.
U nastavku programa, koji je moderirala psihologinja Nada Kegalj, održana su stručna izlaganja o položaju psihologa u Republici Hrvatskoj i mentalnom zdravlju građana. O tim su temama govorile Francesca Dumančić i Ida Juranić, a program je bio obogaćen i glazbenim nastupima Klape Tić.
Nacionalni dan psihologa u Hrvatskoj obilježava se 14. ožujka, a datum je odabran u spomen na donošenje prvog Zakona o psihološkoj djelatnosti 2003. godine, kojim je psihološka djelatnost postala regulirana profesija u Republici Hrvatskoj. Odluku o proglašenju Nacionalnog dana psihologa donio je Hrvatski sabor 2025. godine na prijedlog Hrvatske psihološke komore.
Obilježavanje u Rijeci održano je i u okviru Tjedna psihologije te manifestacije Rijeka psihologije, kroz koje psiholozi u brojnim programima i susretima s građanima promiču važnost razumijevanja ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa te potiču otvoreni dijalog o mentalnom zdravlju i dobrobiti pojedinca i zajednice.



