U Primorsko-goranskoj županiji umrlih duplo više nego rođenih, samo dvije općine bilježe pozitivan prirast

Foto: ilustracija

Samo dvije općine bilježe prirodni prirast.

Rijeka – Da se hrvatsko stanovništvo godinama smanjuje poznato je svima, a sada su pristigli službeni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2023. godinu. Stanje nije nipošto dobro – šest županija ima dvostruko više preminulih od broja novorođenih. Među njima se nalazi i Primorsko-goranska te su osim nje na popisu još Ličko-senjska, Karlovačka, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska i Sisačko-moslavačka.

PODACI NA RAZINI REPUBLIKE HRVATSKE

ROĐENJA

U 2023. ukupno je rođeno 32 325 djece, i to 32 170 živorođene i 155 mrtvorođene djece. U istoj je godini broj živorođene djece pao za 5,1% u odnosu na 2022., tj. rođeno je 1 713 djece manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja živorođenih rođeno je 50,8% dječaka i 49,2% djevojčica.

Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3, dok je stopa totalnog fertiliteta iznosila 1,46, što je mnogo ispod razine jednostavne reprodukcije (2,1).

Kao i u prethodnoj godini, tako je i u 2023. najviše bilo prvorođene djece, i to 45,1%, drugorođene je bilo 34,0%, trećerođene 12,8%, a četvrtorođene i višerođene 7,0%.

Izvan braka rođena su 8 382 živorođena djeteta, tj. 26,1% od ukupno živorođene djece. Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina, npr. u 1968. je iznosila 22,8 godina, dok je u 2023. iznosila 29,7 godina.

SMRTI

U 2023. je umrlo 51 275 osoba (50,0% muškaraca i 50,0% žena), što je za 10,0% manje nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2023. iznosila je 13,3. Muškarci su prosječno umirali sa 73,7 godina, a žene s 80,7 godina.

U 2023., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34,5% muškaraca i 43,3 žena) i novotvorina (29,9% muškaraca i 22,4% žena).

U 2023. umrlo je 127 dojenčadi. Od toga ih je 23,6% umrlo u prvom danu života. Promatrajući smrtnost dojenčadi u duljem razdoblju, uočava se znatan pad. Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1 000 živorođenih) iznosila je 41,1 u 1968., 13,1 u 1988., a 3,9 u 2023.

Stopa prirodnog prirasta u 2023. bila je negativna i iznosila je -5,0, a vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 62,7. U 2023. je sklopljeno 17 306 brakova, što je za 4,2% manje nego u 2022. Stopa nupcijaliteta (sklopljeni brakovi na 1 000 stanovnika) u 2023. iznosila je 4,5.

SKLOPLJENI I RASTAVLJENI BRAKOVI

Od ukupno sklopljenih brakova prvi brak sklopilo je 87,8% nevjesta i 87,8% ženika. Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, a ženika 26,7 godina, dok je u 2023. prosječna starost nevjeste iznosila 29,7 godina, a ženika 32,0 godina. Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2023. građanski brak sklopilo je 48,5% parova, a vjerski brak 51,5% parova.

U 2023. bilo je 4 407 pravomoćno razvedenih brakova. Broj razvedenih brakova na 1 000 sklopljenih iznosio je 2 54,7, a broj razvedenih brakova na 1 000 stanovnika 1,1. Prosječno trajanje razvedenih brakova bilo je 15,2 godine. U 43,5% razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece, u 28,4% razvedenih brakova bilo je jedno uzdržavano dijete, a u 28,1% razvedenih brakova dvoje ili više uzdržavane djece. U najviše razvedenih brakova uzdržavana djeca rođena u braku koji je okončan razvodom povjerena su na čuvanje i odgoj ženi (81,1%). Djeca su na čuvanje i odgoj u 11,6% razvedenih brakova povjerena mužu, u 6,8% razvedenih brakova mužu i ženi, a drugim osobama i ustanovama u 0,5% razvedenih brakova.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

U 2023. godini u Primorsko-goranskoj županiji rođeno je 1718 djece, dok je umrlo 3810 osoba. Sklopljena su 983 braka, a razvedeno ih je 106. Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) za županiju iznosi 45,1. Što se tiče samog Grada Rijeke, rođeno je 620 djece, a umrle su 1664 osobe. U Gradu Opatiji rođeno je 69 djece, a umrla su 172 građana, u Gradu Kastvu rođenih je 70, umrlih 121, dok je u Delnicama rođeno 35 djece te su umrle 82 osobe. Niti jedan grad u PGŽ-u nema pozitivan prirodni prirast.

Situacija je neznatno bolje u općinama – čak dvije imaju pozitivan prirodni prirast! Općina Omišalj ima 28 rođenih na 26 umrlih, dok Općina Viškovo ima 151 rođeno dijete na 126 umrlih. Gorski je kotar, nažalost, daleko od ovih brojki. U Ravnoj Gori i Skradu rođeno je po petero djece, dok je u umrlih u Ravnoj Gori 48, a u Skradu 23. U Lokvama je umrlo 19 osoba, dok se rodilo tek dvoje djece. Mrkopalj je u 2023. imao troje rođenih i 14 umrlih.
Sklopljena su 983 braka, najviše u Gradu Rijeci – 370. Slijedi Grad Kastav gdje ih je sklopljeno 47, Crikvenica gdje ih je sklopljeno 40 i Grad Opatija s 39 sklopljenih brakova. U Općini Viškovo sklopljeno je 78 brakova, u Matuljima 43, a u Čavlima 32.

PGŽ DRUGA PO BROJU SAMOUBOJSTAVA U DRŽAVI

U 2023. godini u cijeloj Hrvatskoj život si je oduzelo 546 osoba. U Gradu Zagrebu to je učinila 91 osoba, dok se Primorsko-goranska županija nalazi na neslavnom drugom mjestu s 52 počinjena samoubojstva. Najviše, njih 19, su počinile osobe između 55 i 69 godina starosti. Na trećem se mjestu nalazi Splitsko-dalmatinska županija s 40 samoubojstava.

Nismo mnogo bolji niti po pitanju poginulih u prometnim nesrećama. Na razini RH tijekom 2023. zbog prometnih nesreća poginulo je 310 osoba. Prednjači Splitsko-dalmatinska županija s 42 poginula, slijedi ju Grad Zagreb s 30 poginulih, dok je Primorsko-goranska županija na trećem mjestu s 26 poginulih.

Follow @torpedo_media