U tijeku je postava 40 vaza sa stablima maslina na nogostupu uz garažu Zagrad u Ulici Ivana Pavla II.

Foto Grad Rijeka

Ukupna vrijednost preko 212.000 eura

Rijeka - Postavom 40 vaza sa stablima maslina u cijelosti će biti realiziran projekt Drvoredi u gradu Rijeci, ukupne vrijednosti 212.105,00 EUR, a kojim je od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurano sufinanciranje sadnje 300 novih stabala na ukupno 11 lokacija.

Prostor u Ulici Ivana Pavla ll je ograđen zgradama velikih garaža, parkiralištem te stambenim i poslovnim objektima. Ulica ima tri prometne trake i obostrani nogostup. Radi se o dužini od cca 170 m i širini 18 m čistog betona i asfalta.

Budući da ispod prometnice prolazi željeznička pruga nema uvjeta za sadnju stabala u tlo. Stoga je na toj lokaciji predviđena sadnja maslina u vaze u formi drvoreda duž nogostupa u ulici koja trenutno nema nimalo zelenila.

Iako stablo masline posađeno u vaze neće razviti krošnju širokog promjera, treba znati da ona kao rijetko koja poljoprivredna kultura, snažno djeluje na smanjenje koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi i pridonosi čistoći zraka. Drugim riječima, prilikom odabira vrste na toj lokaciji fokus je bio prirodnu sposobnost stabla masline da hvata i skladišti ugljikov dioksid. Maslina, simbol Mediterana kao jedna od najstarijih kultura kao zimzelena biljka tijekom cijele godine pri fotosintezi upija veće količine ugljičnog dioksida nego što ih ispušta u atmosferu.

Veliki dio ugljičnog dioksida pohranjuje u svom drvu koje ostaje dugo u njemu u obliku ugljikovih spojeva. Navedeno potvrđuje da maslina zaslužuje priliku biti izabrana.

Također, osim prethodno navedenih svojstava masline kao biljne vrste, izbor upravo navedene vrste ocijenjen je prikladnim s obzirom na sam naziv ulice, kao biblijski motiv te ujedno i kao simbol mira.

Ističe se također da se ovakav način uređenja već pokazao uspješnim u našem gradu i to na Gornjim vratima istočno od katedrale sv. Vida, na Koblerovom trgu, kao i na Rivi Boduli.

Projekti sadnje temeljem Javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Da podsjetimo, prijavom na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Grad Rijeka je 2023. godine osigurao gotovo 300 tisuća eura bespovratnih sredstava (299.360,00 s PDV-om) za provedbu dva projekta ozelenjivanja Rijeke. Fond sufinancira 80 %.

U Javnom pozivu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Javni poziv Fonda za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina (JP ZO 9/2023), poglavlju VI. Prihvatljivi i opravdani troškovi navode se prihvatljivi projekti npr. razvoj „zelene infrastrukture“ u urbanim i periurbanim područjima; investicije u jačanje otpornosti urbanih područja na antropogene pritiske uvjetovane klimatskim promjenama. Projekt Grada Rijeke – Drvoredi u gradu Rijeci odnosi se upravo na navedene smjernice – formiranje novih zelenih površina unutar urbanih prostora; povećanje površina pod krošnjama u urbanim područjima; sadnja drvoreda i grmlja uz prometnice.

Projektom Drvoredi u gradu Rijeci, ukupne vrijednosti 212.105,00 EUR osigurano je sufinanciranje sadnje 300 novih stabala na ukupno 11 lokacija. Projekt je dio integriranja u „zelenu infrastrukturu“, a koja je prikladna za strategiju prilagodbe klimatskim promjenama jer je fleksibilna i prilagodljiva lokalnim zahtjevima zajednice.

Njegovom realizacijom doprinijeti će se uspostavi nove kao i unapređenju postojeće zelene infrastrukture. Tendencija je ne samo implementirati već i prepoznati veliki potencijal „zelene“ infrastrukture u unaprjeđenju urbane sredine područja kao i za dobrobit građana odnosno razumjeti postupak korištenja „zelene infrastrukture“ za prilagodbu klimatskim promjenama, jer osim šta omogućuje zajednici da bude otpornija na klimatske promjene, također ublažava iste. Drvoredi daju identitet prostoru, doprinose stvaranju ugodnijih ambijenata, bioraznolikosti, smanjuju udio CO2 u zraku, reguliraju temperaturu i vlažnost, smanjuju zagađenje bukom, reduciraju prašinu i radijaciju te ljeti stvaraju hlad.

Da bi se sve navedeno ostvarilo potrebno je prilikom odabira biljnih vrsta, s jedne strane imati u vidu kakvi su ekološki, pedološki i klimatski odnosno mikroklimatski uvjeti na lokacijama zahvata kao i namjena prostora na kojem se sadi, a s druge strane treba dobro poznavati morfologiju, biologiju i ekologiju biljne vrste, poštujući pritom osnovne uloge krajobraznih i vegetacijskih elemenata u prostoru (vizualno-estetske, strukturno-oblikovne, ekološke, tehničke uloge, funkcionalne uloge, karakteristike drvoreda u cijelosti ali i odabrane biljne vrste zasebno).

Odabirane biljne vrsta koje su sađene ili će biti posađene u sklopu projekta u potpunosti su usklađene kako s gore navedenim, tako i s preporukama javnog poziva Fonda koje je u preporučenim vrstama kod sadnje odabrao, između ostalog i maslinu.

Ističe se također kako se prilikom odabira biljnih vrsta izbor temeljio, gdje god je to bilo moguće, na autohtonim vrstama, obzirom na njihovu sposobnost bolje prilagodbe na nepovoljne uvjete prisutne u gradskoj sredini, bolju otpornost na bolesti i štetnike, veću toleranciju na gradska onečišćenja te time boljeg odgovora na zahtjeve pojedine lokacije.

Sadnjom novih drvoreda odnosno nadopunom postojećih, cilj je ojačati otpornost grada na sadašnje i buduće promjene odnosno umanjiti mogućnost šteta koje klimatske promjene mogu prouzročiti. Osim klimi doprinijeti će se i bioraznolikosti i to u skladu s načelom „ne čini značajnu štetu“ preferirajući prilikom izbora biljaka prednost dati autohtonim vrstama.

Drvoredi kao jedna od najznačajnijih kategorija zelenih površina u urbanu sredinu unose elemente prirode i podsjetnik na život, te su značajan element u tradicionalnim ali i najmodernijim urbanim pejzažima.

U sklopu projekta Drvoredi u gradu Rijeci do sada je posađeno ukupno 260 stabala na 10 lokacija i to duž brze gradske prometnice (D404) i nerazvrstanih cesta te na parkiralištima na području grada.

Uz nogostup u Ulici Vjekoslava Kneževića (uz državnu cestu D 404) posađeno je 115 stabala hibiskusa u gustom prostornom rasporedu. Ovdje je potrebno jasno istaknuti da hibiskus nije naša autohtona vrsta. Izbor za tu vrstu leži u ostalim ulogama koje ta biljka nosi odnosno odgovara uvjetima koje lokacija na kojoj su sađeni zadaje.

Naime, ova vrsta porijeklom iz Azije kultivira se u europskim parkovima već 350 godina. Čest je stanovnik javnih zelenih površina u Rijeci, gdje se pojavljuje u formi grma. Forma stabla prikladan je odabir kada je ograničena dubina tla. Hibiskus je listopadna biljka koja raste kao manja stablašica i naraste oko 2-3 m u visinu i oko 2 m u širinu. Biljka je koja preferira sunčane položaje i dobro drenirano tlo bogato humusom i dovoljno vlažno, što je osigurano postavljanjem sustava za automatsko navodnjavanje. Iako je vrsta tolerantna na siromašna tla i sušu, ipak zahtijeva dovoljno vlage kako bi se osiguralo obilan cvat. Tolerancija na aerosol soli i vlažna tla u kombinaciji s otpornošću na sušu čine ovu biljku dobrom za mnoge priobalne urbane lokacije. Nadalje, žilava je i otporna biljka koja dobro podnosi gradska onečišćenja. Također, ne treba zanemariti da je i estetski atraktivan i to prije svega zbog bogatih ukrasnih cvjetova koji cvatu od lipnja pa sve do kraja rujna i privlače oprašivače.

Nadalje, na zelenoj površini u Radničkoj ulici, sjeverno od trgovine Lidl posađeno je 20 tamarisa.

Obnovljeni su drvoredi na parkiralištima u Ulici Branimira Markovića i Ulici Hahlić, na zelenim površinama uz parkirališta u Meštrovićevoj i Hegedušićevoj ulici, te duž kolnika i nogostupa u Ulici Braće Bačić, Istarskoj, Liburnijskoj i Vukovarskoj ulici. Na tim lokacijama posađeno je ukupno 125 stabala vrste koprivić, lipa, murva i tamaris.

Postavom 40 vaza sa stablima maslina na nogostupu uz garažu Zagrad u Ulici Ivana Pavla II bit će dovršen ovaj projekt, a naš grad dobiti će u sklopu njega ukupno 300 novih stabala.

U sklopu projekta Parkovi u gradu Rijeci, čija je vrijednost 162.095,00 EUR, sufinancirana je sadnja 99 stabala i 2617 grmova u 6 parkova.

Kompletna realizacija projekta Parkovi u gradu Rijeci planirana je na jesen kada će se posaditi preostalih 40 stabala, točnije 20 stabla hrasta medunca u Parku Mlaka te 20 stabala maklena u Parku heroja na Trsatu. Posaditi će se i preostali grmovi pitospore u Park Katice Mitel Katinke, čiji je dio trenutno zahvaćen rekonstrukcijom raskrižja Škurinje na državnoj cesti DC 403. Do sada je sadnja u potpunosti obavljena u Bobijevom parku, Parku Augusta Cesarca i Vidovom parku. Ukupno planirani troškovi ovog projekta su 162.095,00 EUR s PDV- om.

Odabirom više biljnih vrsta u sklopu ovog projekta nastojalo se doprinijeti većem stupnju bioraznolikosti, ali i povećati obim vizualne zanimljivosti, osjećaj povezanosti s prirodom kroz praćenje dinamike biljaka kroz godišnja doba te mogućnost različitog odražavanja zelenih površina od intenzivnog prema ekstenzivnom. Koncepcijom nove i to pojedinačne ili grupne sadnje, odnosno korištenjem pojedinačnih vrsta drveća i grmlja te njihovim linearnim potezima i manjim ili većim grupacijama, uz odgovarajuće pozicioniranje na strateški važnim lokacijama povećava se mogućnost za privlačenje i život velikog broja insekata, ptica i sisavaca. Takvim pristupom u obnovi parkova nastojalo se s jedne strane pokazati da je moguće uspostaviti dinamičnu ravnotežu i suživot između javnog interesa i bioraznolikosti a s druge strane dodatno usmjeriti pozornost i na načine kojima je procese redukcije bioraznolikosti u sklopu dinamičnog gradskog konteksta moguće preusmjeriti prema povećanju iste te očuvanju ugroženih biljnih i životinjskih vrsta.

Parkovi daju vrlo važan doprinos zaštiti klime i prilagodbi klimatskim promjenama, obnovi i očuvanja bioraznolikosti, a sve kako bi se stvorio otporan i održivi grad budućnosti. Ljeta su sve toplija i zbog toga je važno usmjeriti aktivnosti poput dodatnih stabala i grmova u parkovima kako bi se građani i posjetioci Rijeke tijekom ljeta mogli opustiti na otvorenom.

Ostalo vezano za sadnju
Gradsko vijeće Grada Rijeke je 2020. godine usvojilo Akcijski plan održivog energetskog razvoja i prilagodbe na klimatske promjene za Grad Rijeku (SECAP) koji predstavlja ključni dokument s mjerama ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama koji se provodi radi postizanja ciljeva, zajedno s vremenskim okvirima i dodijeljenim odgovornostima. SECAP donosi ukupno 24 mjere od kojih se 16 odnosi na prilagodbe klimatskim uvjetima. Mjera pod nazivom „Razvoj „zelene i plave infrastrukture““ između ostalog navodi aktivnost: Razvoj „zelene infrastrukture“ – Urbani vrtovi/zajednička dvorišta i ozelenjivanje prostora između građevina, urbani parkovi, peri urbani parkovi, zeleni koridori i ostali zeleni prostori u urbanim područjima, ozelenjivanje prometne infrastrukture. Isto pokazuje da Grad Rijeka u svojim strateškim dokumentima promišlja projekte vezane za prilagodbu na klimatske promjene.

Grad Rijeka je u 2024. godini aplicirao na još jedno sufinanciranje Fonda te time osigurao dodatnih 84.866,00 EUR bespovratnih sredstava za provedbu projekta sadnje 79 stabala pažljivo integriranih u postojeći koncept na sedam javnih zelenih površina na području grada Rijeke. Početak realizacije navedenog projekta, ukupno vrijednog 106.107,50 EUR (s PDV-om) planirana je u jesen ove godine. Kao i u prethodna dva projekta, Fond sudjeluje u financiranju u visini od 80 % od ukupne vrijednosti.

Podaci o svakom zasađenom stablu u sklopu svih navedenih projekata unijeti će se u međunarodnu podatkovnu platformu odnosno aplikaciju za praćenje sadnje pod nazivom MapMyTree, koju je pokrenula Europska agencija za okoliš (EEA). Također će se sva stabla unijeti u katastar javnih zelenih površina grada Rijeke.

Osim sadnje sufinancirane od strane Fonda , Grad Rijeka također sadi znatan broj stabala, bilo kroz radove na redovnom održavanju, prioritete mjesnih odbora ili tzv. male komunalne akcije, ostale donacije, ekološke akcije ili projekte. Tako je u razdoblju od 2023. godine do danas iz tih izvora financirana sadnja 433 stabala, čime se uvelike pridonijelo razvoju zelene infrastrukture na području grada.

Poznato je da su klimatske promjene već uzrokovale i da će sve više uzrokovati gubitke i štetu te da će, kako temperatura raste, utjecaji klimatskih i vremenskih ekstrema, predstavljati sve veću društvenu, gospodarsku i ekološku prijetnju.

Toplinski valovi i ljetne suše kojima svjedočimo nisu više budućnost nego sadašnjost na koji se grad mora prilagoditi.

Osim strateških mjera na razini planiranja grada kao cjeline postoje trenutne mogućnosti koje život u gradu mogu učiniti ugodnijim, a ljetne vrućine podnošljivijima. Sadnja stabala najjednostavnija je mjera kako bi se povećala površina pod zelenilom, obzirom da se time bitno utječe na mikroklimu.
i investira u jačanje otpornosti lokalne zajednice na pritiske uvjetovane klimatskim promjenama. Višestruke koristi zelene infrastrukture očituju se u poboljšanju kvalitete zraka, smanjenju toplinskog opterećenja u gradu i ublažavanju klimatskih promjena te smanjenju rizika koje iste mogu uzrokovati. Ulaganje u zelenu infrastrukturu postaje estetska, društvena i ekonomski korisna značajka, jačajući otpornost lokalne zajednice odnosno smanjujući ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena.

Follow @torpedo_media