Uključite se u projekt Fusilli, ispunite anketu i pomozite smanjiti količinu otpada od hrane
Autor: Marijana Šepić Bjelobaba 09.09.2022
Kao glavni razlog bacanja hrane, i to onog jestivog dijela, većina kućanstava je navela preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, zatim istek roka te hranu koja je uništena/nejestiva. Zanimljivo je da je čak 23% ispitanika odgovorilo da je hranu bacilo jer su zaboravili na nju.
Rijeka - Grad Rijeka je s 12 drugih gradova uključen u projekt Fusilli koji financira Europska unija, a čiji je cilj razvoj održivih prehrambenih politika u urbanim, prigradskim i obližnjim ruralnim područjima.
Da bi se postigao taj cilj potrebno je istražiti prehrambene navike građana, kao što su: gdje građani kupuju hranu, kako je pripremaju te što rade s ostacima hrane, čemu i služi ovaj upitnik koji je potpuno anoniman, a podaci iz upitnika koristit će se samo za potrebe projekta Fusilli.
Tijekom 2021., Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo je Istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane. Projekt je obuhvatio istraživanje 1000 kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, a uključena su bila i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Rezultati pokazuju da u Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili čak 71 kilogram po stanovniku godišnje. Oko 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima (216.345 tona).
Naravno, postoji uvijek dio otpada od hrane koji je jednostavno neizbježan. U kućanstvima, nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično čine oko 60% otpada od hrane.
No, značajna je brojka da jestivi dio čini 40%, odnosno oko 22 kilograma po stanovniku, a to je dio čije bi se bacanje moglo i moralo spriječiti. Sva ova bačena, a jestiva hrana napunila bi čak 4.400 šlepera.
Čak 23% hrane smo jednostavno „zaboravili“
Prema istraživanju, najviše bacamo meso, voće, zatim ostalo povrće te krumpir. Kao glavni razlog bacanja hrane, i to onog jestivog dijela, većina kućanstava je navela preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, zatim istek roka te hranu koja je uništena/nejestiva. Zanimljivo je da je čak 23% ispitanika odgovorilo da je hranu bacilo jer su zaboravili na nju.
Odgovorno ponašanje prema namirnicama i hrani, njenom kupovanju, spremanju i pripremanju postaje sve značajnije. Osim što je neodgovorno ponašanje prema hrani izuzetno skupo, pogotovo obzirom na stalni rast cijena kojem svjedočimo, činjenica je i da je otpad od hrane u Hrvatskoj odgovoran za 4,6% emisija stakleničkih plinova. Samo za usporedbu, jednaku količinu stakleničkih plinova emitira 415 tisuća automobila koji godišnje prijeđu 10.000 kilometara.
Problem prekomjernog otpada od hrane nije samo naš problem. Upravo je stoga na razini Europske unije pokrenut projekt FUSILLI, čiji je temeljni cilj definiranje javnih politika, informiranje, educiranje i promocija zdrave i održive prehrane, bez bacanja hrane u svim segmetnima društva od kućanstava, preko ugostiteljstva pa do javnih institucija.
U projekt FUSILLI kao jedan od partnerskih gradova uključena je i Rijeka
Jedna od središnjih aktivnosti projekta FUSILLI je stvaranje 12 tzv. Living Labova u 12 različitih gradova, sudionika projekta. Glavni cilj ovih „laboratorija“ je stvaranje lokalnih urbanih planova vezanih uz hranu koji za cilj imaju postizanje integriranog i sigurnog, te holističkog prijelaza na zdrave, održive, sigurne, uključivije i troškovno učinkovitije prehrambene sustave. Riječki Living Lab u fokus stavlja građane, a posebni naglasak je stavljen na ranjive skupine poput umirovljenika i socijalno ugroženijeg stanovništva i/ili skupina s određenim bolestima. Također, jedan od glavnih izazova Rijeke u ovom projektu je prekomjerno bacanje hrane i dijeljenje hrane, a bit će stvorene i smjernice i upute kojima će se povezati prekomjerno bacanje hrane s nedovoljnim doniranjem hrane.
Pokazati da se može i bolje
Uz malo kreativnosti i planiranja moguće je značajno smanjiti količinu otpada od hrane koji doma proizvodimo. A kako je najbolje voditi primjerom, Grad Rijeka je projekt FUSILLI u svibnju odlučio povezati s već tradicionalnim događanjem u čijem je fokusu upravo hrana – Festivalom Porto Etno.
FUSILLI je u Porto Etnu sudjelovao s dva osnovna cilja. NA prvom mjestu, kroz zanimljivu radionicu uz pomoć Dolores Teofilović iz Kuharmonije naši su građani naučili da je moguće maksimalno iskoristiti svaku namirnicu, čak i dijelove koje bi inače sigurno bacili, i od toga pripremiti ukusan i hranjivi obrok.
Nadalje, željeli smo provesti anketu s našim građanima kako bismo saznali njihove navike oko prehrane, kupovanja i pripreme namirnica te razmišljanju o zdravoj i održivoj hrani i naravno o otpadu od hrane. U anketi su građani mogli sudjelovati kroz sva 3 dana Porto Etno festivala na FUSILLI štandu.
Pozivamo građane Rijeke da se i u online formi u što većem broju uključe u ovo istraživanje kako bi se time aktivno uključili u efikasnije i održivije planiranje i upravljanje kupovinom i pripremom hrane te smanjenje nepotrebnog otpada od hrane.
Anketa koju su ispunjavali posjetitelji Porto Etno Festivala dostupna za popunjavanje i u online formi na linku. Anketa će biti dostupna do 10. listopada 2022.
Grad Rijeka partner je u projektu FUSILLI koji je financiran iz Programa Obzor 2020 – Okvirni program EU za istraživanja i inovacije. U projekt su, osim Rijeke, uključeni sljedeći gradovi: San Sebastian (Španjolska), Nilufer-Bursa (Turska), Oslo (Norveška), Kolding (Danska), Torino (Italija), Castelo Branco (Portugal), Differdange (Luksemburg), Harkiv (Ukrajina), Tampere (Finska), Atena (Grčka) i Rim (Italija), a period provedbe projekta je od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2024.