[FOTO] Usvojen proračun PGŽ-a, jedan je od najvećih u državi
Autor: Nikola Cvjetović 04.12.2025
Riječ je o najvećem proračunu Primorsko-goranske županije do sada i jednom od najvećih županijskih proračuna u državi.
Rijeka – Na današnjoj je Županijskoj skupštini usvojen prvi proračun župana Ivice Lukanovića, vrijedan 406,9 milijuna eura, uz podršku 21 vijećnika iz SDP-a, PGS-a, IDS-a, HSU-a, SDSS-a, Unije Kvarnera i Možemo!.
HDZ-ovi vijećnici ovoga su puta glasali protiv, njih sedam, dok je šest vijećnika Akcije mladih, HSP-a, HNS-ov Leo Pavela te vijećnici Alternative 101 ostalo suzdržano.
Riječ je o najvećem proračunu Primorsko-goranske županije do sada, većem za 27,6 milijuna eura od prošlog i jednom od najvećih županijskih proračuna u državi.
Novi će proračun tako biti snažno usmjerenom na veliki investicijski ciklus u kojem udio investicija iznosi njegovu polovicu. Župan Ivica Lukanović istaknuo je da je planirano ukupno 96 milijuna eura ulaganja u 38 projekata. Od toga je 31 milijun eura predviđen za 14 projekata u zdravstvu, 33 milijuna eura za 13 projekata u obrazovanju, jednosmjenski rad i sportske dvorane, gotovo 20 milijuna eura za šest projekata u socijalnoj skrbi te 11,3 milijuna eura za projekte kulture, sporta i rekreacije. „Priča o investicijama postaje stvarnost“, naglasio je župan.
Govoreći o Gorskom kotaru, župan je najavio konkretnu demografsku mjeru – svojevrstan prvi ruralni bonus, stipendije u iznosu od 250 eura za učenike srednjih škola koji odluče pohađati škole u tom području. Time se, naglasio je, želi potaknuti zadržavanje mladih u regiji u sredinama koje se suočavaju s dugogodišnjim depopulacijskim trendovima.
Dok proračun za 2026. iznosi, spomenutih 406,9 milijuna eura, projekcije za 2027. godinu iznose 382,7 milijuna eura te 350,5 milijuna eura u 2028. godini.
Iako projekcije za 2027. i 2028. godinu trenutačno pokazuju smanjenje dostupnih sredstava iz fondova Europske unije, župan je pojasnio kako je riječ o iščekivanju konkretnih informacija o budućim financijskim alokacijama. Županija se, rekao je, intenzivno priprema za novo razdoblje izradom novih razvojnih projekata. Dodao je da se učinkovitost sustava više ne smije mjeriti količinom prenesenih sredstava, već strateškim pristupom – regionalnim promišljanjem, smanjenjem usitnjavanja projekata i usmjeravanjem proračuna na ulaganja koja potiču stvarni razvoj, uz jasne demografske mjere.
„Županijski proračun nije politički čin, nego alat za upravljanje, platforma za vraćanje sredstava građanima kroz obrazovanje, zdravstvo, socijalu i razvoj“, rekao je Lukanović te dodao da je za snažniji iskorak nužna reorganizacija javne uprave kako bi bila učinkovitija. Kao jedan od ključnih izazova izdvojio je demografiju, naglašavajući da problem ne leži u nedostatku mjera, nego u društvenoj percepciji prema kojoj se djeca često doživljavaju kao teret, a ne kao vrijednost.
„Mi možemo stvarati okruženje u kojem ljudi žele ostati, raditi i živjeti, sustav koji funkcionira i pruža sigurnost“, poručio je.
Osvrnuvši se na strukturu gospodarstva županije, upozorio je da je turizam krhak sektor koji može biti ugrožen već jednom nepovoljnijom situacijom, poput epidemije ili havarije broda. Upravo zato Županija sve snažnije radi na pripremi projekata više dodane vrijednosti. Reorganizacija uprave, među ostalim, usmjerena je i na brže provođenje projekata i učinkovitije korištenje dostupnih sredstava. Smanjena su pojedina izdvajanja za manje komunalne zahvate u goranskim općinama, budući da je prioritet usmjeravanje sredstava u demografske mjere za koje župan smatra da imaju dugoročniji učinak od ulaganja u infrastrukturu, poput šetnica i dvorišta pojedinih javnih ustanova.
„Ne smijemo gledati sitne interese, već povezivati regionalni prostor. Uređena javna uprava ulijeva povjerenje, stvara zadovoljstvo i potiče poduzetničke aktivnosti“, istaknuo je Lukanović.
Zaključno je poručio da vjeruje kako će se već iduće godine moći mjeriti konkretni učinci proračuna i vidjeti rezultati investicija na terenu: „Volio bih da proračun bude još bolji, i bit će – treba nam malo vremena. Vjerujem da ćemo uskoro vidjeti u praksi ono što smo danas zapisali na papiru.“
Župan Lukanović prihvatio je amandman PGS-a kojim se iz Programa regionalnog razvitka u socijalni program izdvojeno 50.000 eura s čime će se napraviti prostorno-planska i urbanističko-arhitektonska studija o potencijalnoj izgradnji novog centra za starije osobe sa smještajnim kapacitetima, dnevnim boravkom, fizikalnom rehabilitacijom i sportskim sadržajima na području nekadašnje Dječje bolnice na Kantridi, a koji bi uz starije osobe, mogao skrbiti i o nesamostalnim odraslim osobama te veteranima. Isti amandman PGS će uputiti i Gradskom vijeću Grada Rijeke, budući da je Grad Rijeka vlasnik zemljišta spomenutog kompleksa.
Inače, članica Skupštine Mirela Smojver mandat stavila u mirovanje zbog preuzimanja dužnosti pročelnice Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije, a za novog člana Županijske skupštine na ovoj sjednici prisegnuo je Kristian Čarapić.
Uoči 6. sjednice Županijske skupštine Primorsko-goranske županije održan je Aktualni sat, tijekom kojeg su vijećnici postavljali pitanja županu Ivici Lukanoviću i pročelnicima o aktualnim temama u županiji, od sigurnosti i gospodarstva do zdravstva, obrazovanja i energetike.
Vijećnik Leo Pavela (HNS) upitao je župana o porukama s nedavnog prosvjeda u Rijeci, koje su sugerirale da Hrvatska nije sigurna zemlja, te planiranim mjerama za sprječavanje narušavanja sigurnosti i reputacije PGŽ-a. Župan Lukanović odgovorio je:
„To pitanje ne bih otvarao, za njega se trebaju pobrinuti nadležne službe. Ja ću se držati podalje od ideoloških tema. Na posao župana gledam kao na upravljački, a ne politički posao, i živim antifašizam od glave do pete.“
Vijećnica Vesna Blanuša (SDSS) pitala je hoće li doći do zatvaranja pogona Polka u Moravicama, gdje je zaposleno 20-tak radnika. Župan je kazao da za sada nema ekonomskih razloga za zatvaranje pogona te da će PGŽ detaljno pratiti situaciju i istaknuti važnost očuvanja radnih mjesta u Gorskom kotaru.
Na pitanje vijećnika Borisa Popovića (ALTERNATIVA 101) o konkurentnosti županije, Lukanović je naglasio:
„Rješenje leži u podizanju efikasnosti županijskih službi i poticanju investicijske klime. Puno je posla pred nama, a ja ću učiniti sve da potaknemo razvoj.“
Zoran Bakalović (HSLS) osvrnuo se na situaciju u brodogradilištu 3. maj, a župan je odgovorio da je problem složen i trenutno nema konkretnih rješenja zbog nedovoljno razvijene poduzetničke kulture.
Pitanja o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Crikvenici i drugim domovima zdravlja postavili su vijećnici Ivona Matošević Gašparović (HDZ) i Mario Almpijević (AM). Resorna pročelnica Vesna Čavar naglasila je potrebu popunjavanja kadra i pohvalila rad helikopterske hitne službe. Župan Lukanović istaknuo je ulaganja u zdravstvo, više od 33 milijuna eura, te očekivane pozitivne promjene u sustavu.
Vijećnici su također postavljali pitanja o modernizaciji infrastrukture Domova zdravlja u Delnicama, Ravnoj Gori i Crikvenici, a župan je najavio završetak rekonstrukcija u 2026. godini te početak rada Centra za žurne službe na Rujevici sredinom 2027. godine.
Vijećnica Morena Lekan (Možemo!) predložila uvođenje linije javnog prijevoza do Zračne luke Rijeka, što se razmatra, ali mora proći proceduru i analizirati potrebe putnika. Svi prijedlozi lokalnih čelnika već su uneseni u web GIS sustav, a javna rasprava planira se krajem siječnja 2026.
Vijećnici su usvojili dopune nastavnih programa u Ekonomskoj školi „Mijo Mirković“, Prometnoj školi Rijeka i Gimnaziji Eugena Kumičića Opatija, čime se omogućuje modernija obrazovna ponuda. Prihvaćena je i proširena djelatnost Thalassotherapie Crikvenica, uključujući dnevnu bolnicu iz dermatologije, pedijatrije i medicinske rehabilitacije.
Župan Lukanović najavio je i projekt Hrvatska vinska kuća u dvorcu Frankopan u Kraljevici, nacionalni centar za promociju vinogradarstva i lokalnog gospodarstva.
Vijećnik Nenad Hodap (Možemo!) postavio je pitanje o dekarbonacijskom planu, a resorni pročelnik Ljudevit Krpan potvrdio je da će izvješće o provedbi Akcijskog plana energetske učinkovitosti biti dostupno početkom 2026. godine. Energetska obnova domova zdravlja odvija se po planu, a interijeri će također biti modernizirani.
