Uzdajući se u NATO riječka skloništa i tuneli postali drvarnice, skladišta, prostorije za bendove, šetnice…
Autor: Srđan Brajčić 13.03.2022
Javna tunelska skloništa izgrađena su prije 2. svjetskog rata i veći dio njih bio je tada u upotrebi, a bila su u upotrebi i tijekom dvije zračne uzbune u Domovinskom ratu.
Rijeka - Na području grada Rijeke nalazi se 88 skloništa osnovne zaštite od kojih Grad Rijeka upravlja s 57 skloništa, projektiranog kapaciteta oko 8.500 osoba, stoji u odgovoru gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića na vijećničko pitanje Vedrana Vivode o tome u kojem su stanju skloništa na području Grada Rijeke, te oprema i rezerve Civilne zaštite Grada Rijeke.
Osim skloništa, na području Rijeke nalazi se i 80 javnih tunelskih skloništa, od kojih Grad Rijeka upravlja s 56 takvih skloništa, kapaciteta oko 11.300 osoba. Za tunelska skloništa, koja nisu preuzeta, odnosno nalaze se u prostorima raznih tvrtki, pretpostavlja se da kapacitet smještaja iznosi oko 2.000 osoba. Sva skloništa namijenjena su isključivo za sklanjanje stanovništva u slučaju avionskog bombardiranja ili konvencionalnih napada, te se mogu aktivirati u roku od 24 sata.
Filipović pojašnjava da je donošenjem Zakona o sustavu civilne zaštite jedinice lokalne samouprave preuzimaju poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa na svojem području. Stupanjem na snagu tog Zakona prestalo je važiti niz pravilnika, uključujući i pravilnik o održavanju skloništa i drugih zaštitnih objekata u miru i pravilnik o uvjetima pod kojima se u miru skloništa mogu davati u zakup.
Dakle, tim je Zakonom ukinuta obveza održavanja skloništa te se skloništa više ne spominju ni u jednom podzakonskom aktu vezanom uz sustav civilne zaštite. Objašnjenja za ovakvu odluku na nacionalnoj razini, kaže Filipović, temeljila su se na razmišljanju kako su skloništa namijenjena sklanjanju stanovništva u slučaju zračnih napada, a s obzirom na to da je Republika Hrvatska članica NATO pakta, zračni napad ne predstavlja realnu prijetnju.
"Činjenica je da i je veći dio opreme u trenutku preuzimanja skloništa osnovne zaštite, 2006. godine, bio zastario. Osim navedenog, loše zatečeno stanje postojećih skloništa u trenutku preuzimanja bilo je dodatno pogoršano činjenicom o priličnom broju skloništa u kojemu je oprema bila vandalski demolirana, a dio opreme bio je i ukraden. Veći dio tehničke dokumentacije skloništa (knjiga održavanja skloništa s podacima o obavljenim pregledima i tehničkim kontrolama, uputa za održavanje skloništa, uporabna dozvola skloništa, atesti, garantni listovi, popis ovlaštenih servisa proizvođača opreme i uređaja) bio je uništen ili neupotrebljiv", kaže gradonačelnik Vivodi.
Prije preuzimanja, dio skloništa pretvoren je u drvarnice pa ih Grad Rijeka nije preuzeo na upravljanje, a dio skloništa koristio se u mirnodopske svrhe: za potrebe skladišta, arhive, prostorije za uvježbavanje glazbenih grupa...
Uvjeti pod kojima se skloništa na području grada Rijeke daju u zakup određeni su Odlukom o davanju u zakup javnih tunelskih skloništa i skloništa osnovne zaštite u miru, te se periodično, u pravilu jednom godišnje, provode natječaji za davanje u zakup skloništa.
"Grad Rijeka je svakako značajno poboljšao stanje u skloništima osnovne zaštite u odnosu na stanje koje je zatečeno u vrijeme preuzimanja, a o utrošenim proračunskim sredstvima za održavanje skloništa na području grada Rijeke redovno se, jednom godišnje, izvješćuje i Gradsko vijeće, u Analizi sustava civilne zaštite na području grada Rijeke. Osim održavanja skloništa, izrađena je nova tehnička dokumentacija skloništa (tlocrti u digitalnom obliku s izračunatim površinama, nacrtima elektroinstalacija i filtroventilacijskog sustava, fotodokumentacijom skloništa)", tumači Filipović.
Javna tunelska skloništa izgrađena su prije 2. svjetskog rata i veći dio njih bio je tada u upotrebi, a bila su u upotrebi i tijekom dvije zračne uzbune u Domovinskom ratu.
"Javna tunelska skloništa svakako se svojom opremom ne mogu usporediti sa skloništima osnovne zaštite, ali kao što je rečeno, za funkciju sklanjanja stanovništva od avionskog bombardiranja su, nažalost, već korištena u prošlosti. Jedno od takvih, javnih skloništa je i ono, široj javnosti poznato kao Riječki tunel, koji je preuređen za podzemnu šetnicu", navodi gradonačelnik.
Prema tvrdnjama Marka Filipovića, oprema civilne zaštite periodično se nabavlja sukladno proračunskim sredstvima, prilikom čega je u fokusu nabavka opreme za spašavanje iz ruševina u slučaju potresa.
"Tako su, u proteklih nekoliko godina, za potrebe civilne zaštite Grada Rijeke nabavljeni vibrafon+vibraskop s bežičnim detektorima za pretraživanje i spašavanje iz ruševina, prikolica za smještaj i prijevoz opreme za spašavanje iz ruševina, quad + prikolica za prijevoz za quada i opreme, EBC aparati za rezanje i bušenje svih materijala cjevastim elektrodama, agregat, koluti s produžnim kablovima, razne vrste ljestava, povlačna dizalica – tirfor, oprema za spašavanje iz dubina, razne vrste specijalnih nosila (koritasta, za spašavanje iz skučenog prostora i dr.), bušaći čekići, brusni parač s dijamantnim pločama, motorne pile, razni podupirači, ventilator za dovod zraka spašavateljima u ruševinama, osobna oprema pripadnika civilne zaštite (odora) i zaštitna oprema za pripadnike civilne zaštite za spašavanje iz ruševina (kacige, naočale, maske – respiratori, čepići za uši, rukavice, kompletni pojasevi), šatori i oprema u šatorima za spašavatelje (ležajevi, vreće za spavanje, rasvjeta)", otkriva gradonačelnik u svom odgovoru Vivodi.
Za slučaj pada fiksne i mobilne telefonije uspostavljen je i Potporni telekomunikacijski centar koji radi režimom rada 24/7/365 i interoperabilan je s postojećom kratkovalnom mrežom Županijskog centra 112 te mrežom operativnih snaga sustava civilne zaštite (vatrogasci, HGSS). Pojedinu opremu (npr. građevinsku mehanizaciju) nepotrebno je nabavljati jer je posjeduju pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite.
