[VIDEO] Održan znanstveni skup "Jedinstvena bioraznolikost Rječine i kako je očuvati"
Autor: Marin Aničić 28.02.2024
Targetirane su prijetnje odnosno ljudske aktivnosti zbog kojih je opstanak te bioraznolikosti doveden u pitanje, a pokušavaju se naći i rješenja kako tu bioraznolikost očuvati.
Rijeka - U kongresnoj dvorani hotela Jadran održan je cjelodnevni znanstveni skup na temu "Jedinstvena bioraznolikost Rječine i kako je očuvati".
U sklopu skupa predavanja su održali mag. educ. biol. et chem. Lucija Onorato i mag. oecol. Lucija Novoselec na temu Važnost slatkovodnih ekosustava za očuvanje bioraznolikosti i život ljudi, David Dianežević na temu Raznolikost živog svijeta Rječine , izv. prof. dr. sc. Ivana Buj na temu Rječina u odnosu na primjenu Okvirne Direktive o Vodama i Strategije Europske Unije o Bioraznolikosti. Renato Juretić i Marinko Babić izlagali su na temu Promjene staništa i ostale prijetnje primijećene na Rječini. Zadnje predavanje na temu Obnova staništa i populacija – svijetla budućnost održale su mag. oecol. Sara Pleše i izv. prof. dr. sc. Ivana Buj. Skup je okupio stručnjake, znanstvenike te predstavnike različitih institucija kako bi zajedno došli do rješenja očuvanja bogate bioraznolikosti uz i u samoj Rječini.
Targetirane su prijetnje odnosno ljudske aktivnosti zbog kojih je opstanak te bioraznolikosti doveden u pitanje, a pokušavaju se naći i rješenja kako tu bioraznolikost očuvati. Doznajemo da su glavne prijetnje invazivne vrste poput kalifornijske pastrve koja se razmnožila te ugrožava autohtonu dunavsku pastrvu. Treba napomenuti da se ta, dunavska pastrva iz Rječine izdvaja od ostale populacije dunavske pastrve. Na skupu nije bilo riječi samo o ribi odnosno pastrvi nego se raspravljalo i o beskralješnjacima, bjelonogom raku koji je zaštićen kao ciljna vrsta u 794 područja ekološke mreže Natura 2000, vodenjacima, žabama pa čak i šišmišima čiji opstanak ovisi o Rječini.
Znanstvenicu Ivanu Buj smo pitali i za zaključke koji su stavljeni na kraj dnevnog reda na što nam je odgovorila da nisu doneseni nikakvi strogi zaključci te da je ovo tek prvi korak razmjene znanja na ovoj razini iz kojeg bi trebali iznjedriti koraci koji bi trebali dovesti do očuvanja Rječine.