[VIDEO RAZGOVOR] Boris Rosanda: Klizište Grohovo i potres najveće su prijetnje za Rijeku

Boris Rosanda

U nastavku pogledajte i video razgovor u kojem saznajemo sve o spremnosti riječkih snaga civilne zaštite – u miru i u krizi.

Rijeka – Nedavna donacija kombija i nastavak opremanja postrojbe Civilne zaštite Grada Rijeke bio je povod za razgovor s Borisom Rosandom, zapovjednikom specijalizirane postrojbe za spašavanje iz ruševina i odrona Civilne zaštite Grada Rijeke. U nastavku donosimo pregled funkcioniranja baze na Donjoj Vežici, strukture postrojbe, ključnih ugroza za Rijeku, izazova u mobilizaciji volontera i međunarodnih iskustava ove posvećene riječke ekipe.

Nalazimo se u vašoj bazi na Donjoj Vežici. Možete li nam reći više o prostoru, ustrojstvu vašoj ulozi u sustavu civilne zaštite?
Ovdje je smještena baza za našu postrojbu – imamo svu potrebnu opremu, hranu i vodu za samodostatnost do 72 sata. Imamo i učionicu za teorijsku pripremu, a sve za spašavanje nalazi se u vozilu i prikolici spremnima za teren.

Kada se vaša postrojba aktivira?
Postrojbe civilne zaštite su treći stupanj odgovora. Prvo djeluju žurne službe – vatrogasci, hitna, HGSS – zatim DVD-i i Crveni križ, a ako sve to nije dovoljno, aktivira se lokalna civilna zaštita, specijalizirana za konkretne zadatke, kao što je naše spašavanje iz ruševina i odrona.

Koje su najveće prijetnje za Rijeku?
Definitivno klizište Grohovo – najveće u Hrvatskoj – koje bi, u slučaju provaljivanja brane Valići, moglo izazvati katastrofalne posljedice. Druga velika prijetnja je potres – Rijeka je na seizmički aktivnom području. Klizište Grohovo se stalno nadzire i uključili smo sve raspoložive tehnologije za rano upozoravanje i monitoring.

Možete li reći nešto više o međunarodnim projektima?
Trenutno provodimo projekt sa slovenskom Općinom i DVD-om Postojna. Cilj je izraditi zajedničku kartu za upravljanje katastrofama. Katastrofe ne poznaju granice – zato gradimo prekogranične alate za bržu i učinkovitiju reakciju.

Kakav je interes građana za priključivanje postrojbi i kako izgledaju vaši treninzi?
Volontiranje je u krizi, regrutiramo najviše putem preporuka i javnih istupa. Treniramo jednom mjesečno, fokusirano, isključivo za spašavanje u urbanim ruševinama. Dvaput godišnje imamo velike vježbe.

Tko se može priključiti?
Pozivamo sve starije od 18 godina. Nema stroge selekcije, samo volja i želja da se pomogne. Nudimo i službeni tečaj Ravnateljstva civilne zaštite – polaznici dobivaju certifikat za spašavatelje iz ruševina.

Kako izgleda vaša suradnja s vatrogascima?
Odlično funkcioniramo zajedno – imamo zajednički program obuke, instruktori su vatrogasci iz JVP Rijeka. Ključno je da znamo međusobno komunicirati i surađivati bez zastoja – interoperabilnost je sve.

Kakav vam je partner Grad Rijeka?
Apsolutno. Grad ne samo da ispunjava zakonske obveze, već prati i naše realne potrebe. Dobivamo nova vozila, ulaže se u opremu, postoji konkretna podrška.

Koje ste stvarne intervencije imali zadnjih godina?
Tijekom pandemije bili smo angažirani kao redari. Sudjelovali smo u izmještanju mina u Rijeci, pomogli nakon potresa u Turskoj, a nedavno i u BiH nakon razornih poplava.

Koji su najveći izazovi za budućnost?
Ljude je najteže zadržati. Ako imate motivirane ljude, sve drugo dolazi. Tehnologija bez ljudi ne vrijedi ništa.

Riječke priče / Torpedo.media

Follow @torpedo_media