Zaštitite se - vrijeme je krpelja

Inficirani krpelji mogu prenijeti lajmsku bolest ili borelioza te krpeljni meningoencefalitis (KME). Najčešća lokalizacija uboda krpelja je mjesto gdje je koža tanka, a to je kod djece glava jer je dijete nisko i češće se valja po travi. Kod odraslih je najčešća lokalizacija uboda krpelja oko pojasa i genitalija, kažu liječnici.

RIJEKA – Tko god je išao šumom, a pogotovo svatko tko ima krznenog ljubimca, zna da je vrijeme krpelja. Onih malih dosadnih, ali potencijalno i opasnih stvorenja. Toplo vrijeme njihova je sezona i svaki boravak u prirodi nosi rizik od uboda krpelja i mogućnosti zaraze bolestima koje oni prenose. Stoga je Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, odnosno mr. Dobrica Rončević, dr.med. dr.sc. Danijela Lakošeljac, dr.med. i Andrea Petaros Šuran, dr.med, objavio preporuke za poduzimanje preventivnih mjera zaštite od uboda krpelja.

Liječnici upozoravaju da inficirani krpelji mogu prenijeti lajmsku bolest ili borelioza, infekciju uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a prenosi se ugrizom inficiranog krpelja te krpeljni meningoencefalitis (KME), virusno oboljenje, tipičnu zoonozu prirodno žarišnog tipa.

„Krpelji preferiraju lokacije s visokom vlagom i umjerenom temperaturom. Najčešće ih nalazimo u prizemnom sloju rubnih područja šuma, sloju grmlja i niskog raslinja, po šikarama i visokotravnatim staništima te bujnim parkovima i vrtovima. Za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, zbog čega povremeno žive kao nametnici na toplokrvnim kralješnjacima (pticama i sisavcima, gmazovima i vodozemcima, a ponekad i na čovjeku), kojima sišu krv. Najčešća lokalizacija uboda krpelja je mjesto gdje je koža tanka, a to je kod djece glava jer je dijete nisko i češće se valja po travi. Kod odraslih je najčešća lokalizacija uboda krpelja oko pojasa i genitalija“, pojašnjava trojac Rončević, Lakošeljac i Petaros Šuran.

Kako se zaštititi?

Stoga preporučuju mjere koje svatko od nas može poduzeti kako bi smanjio mogućnost uboda krpelja:

- Osnovna mjera prevencije je izbjegavati boravak u poznatim prirodnim žarištima krpeljnog meningoencefalitisa. Dezinsekcija je metoda izbora u prevenciji jedino na ograničenim područjima.

Prije odlaska u prirodu preporučuje se:

- Odjenuti odjeću dugih rukava i dugih nogavica kako bi bio zaštićen veći dio tijela.
- Obuća treba biti zatvorena, imati čarape, a nogavice umetnuti u čarape ili cipele, čizme.
- Dobro je glavu i kosu zaštititi kapom ili maramom.
- Bolje je izbjegavati odjeću tamnih boja, jer se na njoj teže uočava krpelj.
- Odjeću i obuću od materijala s dlačicama kao vuna, flanel i slično također izbjegavati jer se na njih krpelji lakše uhvate.
- Slobodne površine kože premazati repelentnim sredstvom. - Moguća je i impregnacija odjeće repelentima. Repelenti su sredstva za odbijanje krpelja. Primijeniti ih prema uputama proizvođača.

Pri boravku u prirodi preporučuje se:

-Hodati obilježenim i očišćenim putovima, izbjegavati žbunje i provlačenje kroz gusto raslinje.
- Važno je izbjegavati ležati na tlu.
- Ne odlagati odjeću na grmlje ili travu.
- Po povratku iz prirode potrebno je pregledati imate li na koži ili odjeći krpelja. Bitno je presvući se, tuširati se i pažljivo pregledati cijelo tijelo u potrazi za krpeljom. Posebno treba pregledati dijelove tijela s nježnijom kožom kao iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, pupak, područje iza koljena. Kod djece osobito pažljivo pregledati glavu i kosu. Kosu dobro iščetkati. Odjeću u kojoj smo bili u šumi dobro protresti i eventualno oprati.

Kako izvaditi krpelja?

Liječnici ZZJZ-a nude nam i odgovor na vječno pitanje treba li vaditi krpelja i ako da, kako: „Bitno ga je što prije izvaditi jer je poznato da do infekcije dolazi vrlo brzo nakon uboda. Treba ga izvaditi cijelog s hipostomom kojom se drži u koži. Hipostoma ima veći broj sitnih zubića usmjerenih u suprotnom pravcu što otežava vađenje.

Nekada se smatralo da krpelja treba premazati uljem, alkoholom ili nekom tvari, kako bi se ugušio i onda ga izvaditi. Takvo stajalište je danas napušteno. Naime, utvrđeno je da u takvim situacijama krpelj ispušta puno sline, čime se povećava vjerojatnost zaraze. Dakle, krpelja ne treba mazati ni jednim sredstvom, već ga treba izvaditi živog.

Izvaditi krpelja možete sami ili to može učiniti netko od ukućana ili možete potražite pomoć liječnika. Osoba koja će to učiniti mora prije zahvata vađenja krpelja dobro oprati ruke. Za vađenje je potrebna pinceta koju prije zahvata treba dezinficirati antiseptikom. Bez prethodnog mazanja raznim tvarima, krpelja treba čvrsto uhvatiti pincetom tik uz kožu, što bliže glavici, ne gnječiti, već lagano, bez trzaja strpljivo povlačiti i izvući iz kože. Postupak vađenja može potrajati i desetak minuta. Mjesto uboda nakon odstranjenja krpelja treba dezinficirati. Ako zaostane u koži hipostoma, sterilnom je iglom treba iščeprkati iz kože.

Mjesto uboda je dobro promatrati i mjesec dana nakon uboda, kako bi se na vrijeme opazile eventualne promjene. Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti crvenilo i oteklina koje traje par dana, ponekad praćeni svrbežom. To nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ubodom krpelja unesu u kožu.“

Sada, kada smo dobili sve potrebne informacije stručnjaka, možemo mirno i sigurno uživati u prirodi!

Follow @torpedo_media