ZBIG nije jedini dužnik - Futura Nova i Dekathlon d.o.o. duguju Gradu Rijeci zakupninu za gradski prostor
Autor: Sanja Monar 02.05.2023
Gradonačelnikov odgovor potvrdio je zabrinutost građana Rijeke oko načina upravljanja gradskim poslovnim prostorima, a dopis Ive Rinčić prenosimo u nastavku...
Rijeka - -Zabrinula me informacija da se između zakupca trgovačkog društva ZBIG d.o.o. i Grada Rijeke pred Trgovačkim sudom u Rijeci vodi spor za višemilijunski iznos od 5.008.523,53 kuna (664.745.30 EUR), na ime razlike zakupnine i podzakupnine s pripadajućim troškovima i kamatama, istaknula je Iva Rinčić, vijećnica u Gradskom vijeću Rijeke i Skupštini PGŽ.
Nastavlja kako je, s obzirom na to da su spomenuti spor i navedeni dug rezultat višegodišnjeg nerazriješenog odnosa Grada i zakupca, gradonačelniku Marku Filipoviću postavila, kao gradska vijećnica, pitanje postoje li u ovom trenutku i drugi gradski prostori u zakupu za koje već postoji dug (veći od odnosa tromjesečne zakupnine), te koji je njihov okvirni iznos. -Ujedno me zanimalo što Grad misli poduzeti s ciljem izbjegavanja sličnih scenarija kod davanja prostora u zakup, kazala je Rinčić.
Gradonačelnikov odgovor potvrdio je zabrinutost građana Rijeke oko načina upravljanja gradskim poslovnim prostorima, a dopis Ive Rinčić prenosimo u nastavku...
„Grad Rijeka je, na dan 31. ožujka 2023. godine u zakupu imao 1.298 prostora, za što je izdano računa zakupnine u ukupnom iznosu od 797.698,30 eura s PDV-om. lstog dana, a s obzirom na to da je riječ o prvom tromjesečju, sukladno Odredbama odluke o zakupu poslovnog prostora i Upute o provođenju mjera naplate prihoda Grada Rijeke, od 31. listopada 2019. godine, na adrese 124 dužnika poslane su opomene, radi duga većeg od tri mjesečne zakupnine. Riječ je, dakle, o 10% od ukupnog broja zakupnika i to za ukupni iznos od oko 290.000 eura s PDV om.“, stoji u gradonačelnikovom odgovoru.
Dakle, čak 10% od ukupnog broja zakupnika NE izvršava svoje obveze. Dužni su, kaže gradonačelnik, 290.000 eura. Kad pomislim da Savjet mladih Grada ima ukupni budžet za 2023. 6.700 eura ili da npr. za ovu godinu nije usvojen naš amandman o poticanju samozapošljavanja žena (50.000, 00 eura).
Dalje odgovor postaje još zanimljiviji. Dužnici s najvećim dugovanjem naime su:
• FUTURA NOVA d.o.o. - dugovanje u iznosu od 59.757,23 eura s PDV-om za koje je pokrenuta ovrha na nekretnini, aktivacijom hipoteke - založnog prava koje Grad kao vjerovnik ima upisanog u svoju korist, a na nekretnini u vlasništvu ovlaštene osobe zakupnika, kao i ovrhe za predaju i ispražnjenje, međutim dugovanje raste s obzirom na to da zakupnik nije vratio poslovni prostor na adresi Starčevićeva 5, slobodan od osoba i stvari Gradu u posjed, nakon sto je Grad otkazao Ugovor o zakupu.
• DEKATHLON d.o.o., koji koristi poslovni prostor na adresi Ciottina 2, ima evidentirano dugovanje u iznosu od 46.310,81 eura s PDV-om za koje je također pokrenuta tužba i ovrha za naplatu potraživanja te je u postupku sudski spor. Dugovanje raste s obzirom na to da zakupnik nije vratio poslovni prostor, slobodan od osoba i stvari Gradu, nakon što je Grad otkazao Ugovor o zakupu.
U oba slučaja, otkazivanju ugovora prethodili su sastanci, sklapanja ugovora o obročnoj otplati, aktivacija sredstava osiguranja plaćanja. Tako je, za zakupnika FUTURA NOVA d.o.o., još 2020. godine sklopljen Ugovor o obročnoj otplati, od 16. prosinca 2020. godine, za dospjelo nenaplaćeno dugovanje u 12 jednakih mjesečnih obroka, zatim je u 2021. godini sačinjen reprogram obročne otplate, radi otežane situacije s poslovanjem uzrokovane pandemijom COVID-19 te je, 25. svibnja 2021. godine, sklopljen novi Ugovor o obročnoj otplati duga.
S obzirom na to da zakupnik nije platio tekuću zakupninu, unatoč opomenama, kao ni obroke po obročnoj otplati duga, 4. listopada 2021. godine, otkazani su Ugovor o obročnoj otplati duga i Ugovor o zakupu poslovnog prostora od 5. srpnja 2018. godine. Potom su pokrenuti navedeni postupci naplate potraživanja.“
Ova dva primjera najbolji su dokaz da gradske službe moraju redovito pratiti izvršavanje obveza u gradskim poslovnim prostorima. Budući da je gradsko vlasništvo dobrim dijelom rasprodano, ono što je još ostalo u vlasništvu Grada treba dobro nadzirati, kako bi ti prostori punili gradsku blagajnu.
Drugo moje pitanje bilo je što Grad Rijeka čini kako bi naplatio svoja potraživanja, a gradonačelnik mi odgovara „da Grad Rijeka aktivno poduzima sve radnje kako bi pažnjom dobrog gospodara zaštitio svoje financijske interese, tako da je postupak s dužnicima sljedeći:
• u roku od 15 dana od zaprimanja opomene dužnici su u obvezi podmiriti dugovanje iz opomene, a ako to ne učine, otkazuje im se Ugovor o zakupu poslovnog prostora, te ih se poziva da u roku od 8 dana od zaprimanja otkaza vrate poslovni prostor Gradu i podmire cjelokupno dospjelo dugovanje;
• u slučaju da zakupnik ne postupi sukladno Opomeni te otkazu Ugovora o zakupu, aktiviraju se dostavljena sredstva osiguranja plaćanja, a ako nije moguća naplata putem istih, pokreće se ovrha za naplatu potraživanja, odnosno ovrha za predaju i ispražnjenje poslovnog prostora.
Nadalje, trenutačno važećom Odlukom o zakupu poslovnog prostora određuje se, između drugih uvjeta za odobravanje podzakupa, i da zakupnik i pravna iii fizička osoba koja traži podzakup, sklope ugovor o podzakupu pod uvjetima utvrđenim ugovorom o zakupu poslovnog prostora za koji se traži odobrenje podzakupa te da navedeni ugovor dostave Gradu, u roku od osam dana od dana njegova sklapanja. Nadalje, ako se takav ugovor ne dostavi, propisana je i sankcija raskida ugovora o zakupu.
Uz navedeno, izvidnici Direkcije za upravljanje objektima poslovne i javne namjene, redovno kontroliraju obavljanje djelatnosti u poslovnim prostorima. Jednako tako, stručne službe su od drugih javnopravnih tijela i to Ministarstva financija - Porezne uprave, Državnog inspektorata - Inspekcije rada, Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj - Ured za gospodarstvo, zatražile suradnju tako da navedena tijela, u okviru svojih ovlasti, kontroliraju poslovne prostore za koje postoji sumnja da u njima djelatnost obavljanju podzakupnici, a što Grad, u okviru svojih ovlasti, ne može dokazati. Cilj svakog postupanja je osigurati da privatni subjekti ne ostvare neosnovani prihod na prostorima u vlasništvu Grada.“
Osim problema dugovanja, Grad dakle ima i problem i s podzakupima. Dopušta ih naime pod određenim uvjetima, no istovremeno postoje situacije u kojoj ih ne može dokazati.
Što zaključiti? Prazni poslovni prostori u gradu odavno upozoravaju na nedostatak strategije upravljanja poslovnih prostora. Sada se čini i da nam hitno treba i promjena mehanizama upravljanja, zaključuje Rinčić.
