Obersnel ima rješenje za nedostatak parkirnih mjesta u Rijeci: Proširenje naplate parkiranja
No, prema njegovim riječima, „nažalost, prijedlozi za uvođenjem naplate parkiranja, a time i oslobađanja dijela zauzetih mjesta dnevnim korisnicima, nisu dobili potrebne suglasnosti mjesnih odbora“.
Rijeka – Gradonačelnik Vojko Obersnel ima plan kako riješiti problem parkiranja u gradu, barem ako je suditi prema po opširnom odgovoru gradskom vijećniku Marinku Koljaninu. Nezavisni vijećnik istaknuo je kako je jedna od funkcija koju Grad treba zadovoljavati i organizacija parkirališta i parkinga.
Njegovo pitanje inspirirano je mailom koji je dobio od jednog građanina sa Belvedera, nezadovoljnog potpunom nemogućnošću pronalaženja parkinga, a slična je situacija i u ostalim dijelovima grada kao što su primjerice Škurinje, Gornja Vežica, Belveder i Pećine.
– Uglavnom ni ne postoji dio grada u kojem to nije problem. Uzrok je zasigurno urbanizacija 1970-ih godina kada urbanisti nisu pravilno procijenili da će za razliku od tada, kada je svaki peti građanin posjedovao automobil, doći do toga da svaka obitelj ima dva do tri automobila. Grad je sagradio i dvije garaže u sportskim objektima, jednu u Centru Zamet i jednu na Bazenu, kao i u Ciottinoj ulici i Zagradu, a na području grada se nalaze i dvije privatne garaže. Budući da u budućnosti može biti samo još više automobila, zanima ga da li postoje ikakve naznake i planovi kako će se riješiti taj problem parkiranja na području grada? Činjenica je da taj problem postoji u svim svjetskim gradovima, ali Rijeku u posljednje vrijeme tišti sve više, rekao je Koljanin.
Obersnel je kazao kako je Rijeka suočena sa činjenicom da infrastruktura u pojedinim dijelovima grada ne omogućava daljnje proširenje parkirnih kapaciteta. Uvođenjem naplate parkiranja, osobito na području centra grada, dolazi do povećane potražnje za parkirnim mjestima bez naplate na rubnim dijelovima centra grada od strane korisnika koji usluge cjelodnevnog parkiranja koriste prilikom odlaska na posao. Zbog prevelike potražnje za parkirnim mjestima na navedenim područjima, rješenje problema predstavlja uvođenje naplate parkiranja, naveo je Obersnel, kazavši kako Rijeka plus d.o.o., u suradnji s Rijeka prometom d.d. intenzivno radi na pronalaženju novih rješenja za parkiranje te je izrađeno više projekata s namjerom reguliranja parkiranja.
No, prema njegovim riječima, „nažalost, prijedlozi za uvođenjem naplate parkiranja, a time i oslobađanja dijela zauzetih mjesta dnevnim korisnicima, nisu dobili potrebne suglasnosti mjesnih odbora“.
Istaknuo je i kako se postojećim prostorno-planskim dokumentima predviđaju mjere za povećanja broja parkirnih mjesta. Tako su utvrđeni normativi za dimenzioniranje broja parkirnih mjesta prilikom planiranja i projektiranja novih građevina, a oblikovane su i preporuke za sanaciju stanja unutar već konsolidiranih gradskih područja.
Obersnel je kao ilustraciju naveo i primjere po kojima za gradska područja više gustoće stanovanja (Podmurvice, Krnjevo, Turnić, Krimeja, Vojak, Vežica, Škurinje, Zamet, Rastočine, Podvežica), parkirne potrebe potrebe rješavati na način da od 20 do 40 posto mjesta bude u javnim garažnim građevinama, 40 do 70 posto na javnim parkiralištima, a 10 do 20 ostavljeno u vidu uličnog parkiranja.
Za gradska područja srednje gustoće stanovanja (Pećine, Kantrida, Lukovići, Donja Drenova itd.) u garažama bi bilo 15 do 25 posto parkirnih mjesta, 40 do 60 posto osigurala bi javna parkirališta, ulično parkiranje obuhvatilo bi 10 do 30 mjesta, a preostalih 5 do 15 posto riješilo bi se parkingom u okućnicama stambenih građevina. Planska procjena je kako bi se na ovakav način moglo uspostaviti oko 10.000 parkirnih mjesta.
Obersnel je istaknuo kako su novi garažni kapaciteti planirani na Srdočima (ispod budućeg javnog parka na području ex terminala), Potoku (nadzemna garaža iza upravne zgrade HEP-a), Brajdi (ispod školskog igrališta Ekonomske škole), Rastočinama (u sklopu novog stambneog kompleksa na lokaciji ex Instalater), Trsatu (sjevero-zapadno od Dvorane mladosti), Pećinama (uz Šetalište XIII divizije)…
Kazao je i kako je pokrenuta izrada projektne dokumentacije za izgradnju garaža na više lokacija. To su podzemne garaže na Trgu braće Mažuranić, kapaciteta oko 400 parkirnih mjetsa, podzemne garažne zapadno od ex Robne kuće Vežica, kapaciteta oko 380 parkirnih mjesta za automobile i oko 20 mjesta za motocikle, nadzemne garaže Krimeja („ispod” Pariza), kapaciteta oko 340 parkirnih mjesta za automobile i oko 30 za motore te poluukopane garaže Rastočine na mjestu istoimenog dječjeg vrtića, kapaciteta oko 380 parkirnih mjesta.
– Navedene lokacije još uvijek čekaju na realizaciju, ali su u međuvremenu projektirane i izgrađene garaže u sklopu Centra Zamet kapaciteta oko 230 parkirnih mjesta i kompleksa Bazena Kantrida s oko 150 parkirnih mjesta, te parkiralište na Podpinjolu, kapaciteta oko 160 parkirnih mjesta, koje se, sukladno Generalnom planu, može rekonstruirati u garažu i dvostruko većeg kapaciteta, odgovorio je Obersnel.
