Održan program Muzeji kakve trebamo u okviru Dana europske baštine 2021

Sudionici su istaknuli nužnost davanju vidljivosti ranjivih i marginaliziranih društvenih skupina, kako bismo svi zajedno osvijestili potrebe, posebnosti, ali i prednosti različitih perspektiva i iskustava.

Rijeka – U okviru međunarodne manifestacije„Dani europske baštine 2021“, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka održan je program „Muzeji kakve trebamo“.

U sklopu programa predstavljeni su rezultati Drugog javnog poziva za predlaganje predmeta za Civilnu muzejsku zbirku, nakon čega je uslijediookrugli stolna temu „Promjena muzejske paradigme – zajednica u centru“.

Predmeti koji su najvećim brojem glasova građana uvršteni u Civilnu muzejsku zbirku su:

  1. Nagrade građanima volonterima

Stotine građana volontiralo je za projekt Rijeke 2020 – EPK. 2020. je donijela velike izazove, a volonteri EPK su dali važan doprinos realizaciji kulturnih programa u okvirima „novog normalnog“ te su nagrada HKD-u za Organizatora volontiranja i Državna nagrada za koordinatoricu volontera u 2020. priznanje svim uključenima koji su gradu i projektu poklonili preko 5.000 sati svog slobodnog vremena.

BROJ GLASOVA: 302

  1. Reportaža o herojima koronapandemije

Ekipa Kanala Ri Roberta Dešković i Sandi Bujan Cvečić snimile su reportažu u Respiracijskom COVID odjelu KBC-a Rijeka na kojem su ležali najteži pacijenti s teškim upalama pluća na respiratorima i vodili borbu života i smrti . U ekskluzivnoj reportaži prikazale su ozbiljnost bolesti i nadljudsku borbu zdravstvenih djelatnika koji su sebe izložili opasnosti kako bi spašavali naše živote.

BROJ GLASOVA: 132

  1. HKD online program

Pojavom Covida-19 i otkazivanjem programa na proljeće 2020. godine, HKD na Sušaku našao se pred odlukom – čekati bolje dane za nastavak programa ili uskočiti u online svijet. I odlučili smo – predstavljamo vam naše online pustolovine: SpringForward Festival – The Show Must Go Online, Porto Etno video kuharica, Virtualna vodstva izložbama, VR predstave, Kortil uživo – Kako čitati kvart.

BROJ GLASOVA: 62

  1. bočice cjepiva (prazne)

Cjepivo Obilježilo je pandemiju COVID virusa u cijelom svijetu. Kad se napokon pojavilo, bilo je predmetom želja, a nakon što su u javnoj sferi dok je bilo u fazi istraživanja i nastajanja prethodili disonatni tonovi pro etcontra cijepljenja.

BROJ GLASOVA: 46

  1. Hitna medicinska pomoć 1960.-tih

Danas kad smo u klopki pandemije, misli nas vode i unazad kad su zdravstveni djelatnici radili u drukčijim uvjetima koje danas ne možemo ni zamisliti. Značka sa odore i fotografija iz 1960.-tih godina prikazuje liječnika i mog oca bolničara KlementaRovisa koji čekaju vozača da promijeni gumu na kolima hitne, negdje u okolici Rijeke.

BROJ GLASOVA: 41

Okrugli stol: „Promjena muzejske paradigme – zajednica u centru“

Promjena paradigme se često spominje u kontekstu evolucije muzeja i njihova rada iz prostora konzerviranja i hramova u prostore života. U tom se smislu potiču inovativni programi koji se bave suvremenim temama, programi učenja na nov način, suradnja sa zajednicom na kreiranju i kuriranju sadržaja. Što radimo po tom pitanju?

Na okruglom stolu koji je uslijedio nakon predstavljanja novih predmeta u Civilnoj muzejskoj zbirci sudjelovali su Nikolina Radić Štivić, Tamara Mataija i Marko Badurina (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka), Emil Mandarić (Udruga slijepih i slabovidnih Primorsko-goranske županije), Asja Brusić (Hrvatski kulturni dom na Sušaku) i Sandi Bujan Cvečić (Kanal Ri).

Sudionici okruglog stola iznijeli su vlastita iskustva sudjelovanja u programu Muzeja kojim je postavljen presedan u Republici Hrvatskoj, a tiču se aktivnog uključivanja građana u upravljanje muzejskim programom. Kustosi su istaknuli ranije iskustvo s osnivanjem Muzejske zbirke Kastavštine koja je po svom pristupu sličnaMuzeju budućnosti, a u kojem je od elementarne važnosti osluškivati želje i potrebe svoje publike i građana zbog kojih takve institucije i postoje.

Sudionici su istaknuli nužnost davanju vidljivosti ranjivih i marginaliziranih društvenih skupina, kako bismo svi zajedno osvijestili potrebe, posebnosti, ali i prednosti različitih perspektiva i iskustava.

U svjetlu međusobne suradnje, načelno različitih aktera u društvu, govornici su bili složni da je međusobni kontakt, razgovor, dijeljenje mišljenja i ideja „zakotrljalo“ niz suradnji koje se ne bi ostvarile da nije bilo projekta poput ovog, koji ih je sve okupio na jednom mjestu.

Građansko muzejsko vijeće (GMV) je savjetodavno i sudioničko tijelo Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka osnovano 2019. godine s ciljem demokratizacije muzeja. Sastavljeno od pet udruga-članica, Vijeće doprinosi uključivanju građana u aktivnosti predlaganja, osmišljavanja i provedbe kulturnih programa Muzeja sukladno interesima i potrebama zajednice.

U nizu svojih aktivnosti GMV i prikupljačkoj djelatnosti pristupa na drugačiji način. Javnim pozivom za naziva „Kako želimo da nas pamte“ GMV je 2019. godine sa zajednicom počeo dijeliti odgovornost odabira muzejskih predmeta iz naše svakodnevice vrijedne čuvanja za buduće generacije – građani predlažu predmete, građani ih biraju. Time je stvorena prva Civilna muzejska zbirka u Hrvatskoj.

Građansko muzejsko vijeće osnovano je u sklopu projekta “Muzej budućnosti – Građansko muzejsko vijeće kao model sudioničkog upravljanja” i prvi je primjer izravnog sudjelovanja građana u radu institucija u Republici Hrvatskoj.

Cilj projekta je poticanja zaposlenika Muzeja, jedinica lokalne i regionalne samouprave te organizacija civilnog društva na suradnju, uzajamno jačanje kapaciteta, umrežavanje te razvijanje inovativnog modela sudioničkog upravljanja u kulturi.

Manifestacija Dani europske baštine održava se tijekom rujna i listopada 2021. godine sa zajedničkom temom „Baština za sve“.

Cilj je ovogodišnje manifestacije potaknuti zajedništvo, suradnju, uključivost i jednake mogućnosti za sve društvene skupine da dožive kulturnu baštinu. Odabrana tema omogućuje naime usmjerenost na različite društvene skupine koje stvaraju, čuvaju i predstavljaju baštinu kao dio vlastita identiteta i zalog za budućnost.