Održana Konferencija ‘Gorski kotar u fokusu’ – Usvojeno deset mjera za spas ‘zelenog srca Hrvatske’
Foto Mladen Štefanić
Statistički pokazatelji razvoja Gorskog kotara nisu optimistični i ukazuju na izraženu depopulaciju i pad gospodarske aktivnosti što je nužno prekinuti kako bi ova mikroregija opstala. U razdoblju između 2011. i 2017. godine broj stanovnika se smanjio za oko 11 posto, a broj zaposlenih u pravnim osobama za oko 22 posto.
Mrkopalj – U organizaciji Primorsko-goranske županije, u Mrkoplju je održana Konferencija „Gorski kotar u fokusu“ na kojoj su predstavnici regionalne i lokalne vlasti, Ministarstva regionalnog razvoja, sveučilišne zajednice, gospodarstvenika, te brojnih ustanova i institucija, razmatrali mogućnosti i prioritete razvoja ovog brdsko-planinskog dijela Hrvatske.
Na Konferenciji je bilo riječi i o važećem zakonodavnom okviru i dostupnim programima, a zaključci Konferencije i prijedlozi mjera bit će upućeni nadležnim nacionalnim tijelima za izradu Programa razvoja brdsko-planinskih područja.
U radu Konferencije je sudjelovalo i gost iz Francuske Christophe Leger, predsjednik SUACI Montagn’Alpes i predstavnik Francuske poljoprivredne komore u Europskoj mreži Euromontana, koji je prezentirao na koji je način Francuska osigurala uvjete za razvoj svojih brdsko-planinskih područja, raznim mjerama i poticajima poljoprivrednicima, ali i razvijenom turističkom sektoru tih regija.
– Gorski kotar je biser Hrvatske i čini sastavni dio naše županije, skoro polovicu, ali nažalost s malo stanovništva. Gorski kotar nije samo ruralno područje nego je i planinsko te za razliku od drugih dijelova Hrvatske ovdje u planinskom dijelu žive ljudi te je potrebno ulagati u infrastrukturu te stvoriti porezne olakšice kako bi ljudi dolazili ovdje, imali svoja radna mjesta i ne iseljavali se jer samo tako možemo zadržati stanovništvo u Gorskom kotaru, rekao je župan Komadina osvrnuvši se na 10 mjera o Gorskom kotaru.
– Donijet ćemo 10 mjera za život u Gorskom kotaru kako bi onima koji su nadležni za donošenje zakona dali smjernice kako mi trenutno stanje vidimo. Te smjernice su proizvod rada svih sudionika koji su sudjelovali na zadnje tri konferencije o Gorskom kotaru, a ovo danas je završna, rekao je župan zaključno te nadodao kako će Županija sljedećim rebalansom financijski pojačati određene programe za Fond za Gorski kotar te još neke druge programe kao što su zajedničke transfer stanice i reciklažno dvorište za otpad u gorskom kotaru, jer to iziskuje određena financijska sredstva gradova i općina koje oni nemaju i Županija pomaže kad god i gdje god je to moguće.
U proteklih pet godina iz županijskog proračuna za razne aktivnosti i projekte, gradovima i općinama Gorskog kotara kao i drugim korisnicima na njihovom području isplaćeno je preko 136,6 milijuna kuna.
Zamjenik Mamula naglasio je kako s ovom konferencijom i otvorenim cijelim spektrom tema želim pomoći državi u izradi interventnih mjera i planova za Gorski kotar.
Na Konferenciji je naglašeno kako je ovo prilika da svi zajedno preispitaju svoju ulogu u procesu razvoja Gorskog kotara s ciljem da se zajedničkim mjerama potencijali goranskog kraja usmjere u demografski, gospodarski i ukupni iskorak, a time i bolji život samih stanovnika. Statistički pokazatelji razvoja Gorskog kotara nisu optimistični i ukazuju na izraženu depopulaciju i pad gospodarske aktivnosti što je nužno prekinuti kako bi ova mikroregija opstala. U razdoblju između 2011. i 2017. godine broj stanovnika se smanjio za oko 11 posto, a broj zaposlenih u pravnim osobama za oko 22 posto.
Početkom godine stupili su na snagu Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o potpomognutim područjima i Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koji otvaraju nove mogućnosti za razvoj Gorskog kotara. Među zaključcima Konferencije naglašena je potreba fiskalne i funkcionalne decentralizacije u cilju jačanja lokalnih razvojnih kapaciteta, zatim vraćanje komunalne naknade jedinicama lokalne samouprave Gorskog kotara za objekte od državnog značaja kao što su akumulacijska jezera, kao i osiguranje prioritetnog financiranja strateških razvojnih projekata s područja Gorskog kotara iz fondova EU.
Župan Komadina istaknuo je i nužnost decentralizacije upravljanja prirodnim resursima Gorskog kotara kao što su šume, voda, poljoprivredno zemljište, ali i potrebu revalorizacije napuštenih te izgradnju novih stambenih objekata uz subvencioniranje troškova od strane Ministarstva graditeljstva. Naglašena je i potreba smanjenja cijene rada za zaposlene u Gorskom kotaru kroz smanjenje doprinosa na plaće te oslobođenje poreza na dobit za poduzetnike iz Gorskog kotara.
Ravnatelj županijske Regionalne razvojne agencije Vedran Kružić je rekao da je krajnji čas da naša centralizirana država počne brinuti o onim regijama koje osjećaju nedovoljno ulaganje u vlastite stanovnike i gospodarstvo.
– Želja nam je da se Gorski kotar počne sagledavati kao regija poželjna za život, zaključio je Kružić.
Među zaključcima koji će biti upućeni nacionalnim tijelima i Vladi je i sufinanciranje zimske službe za sve kategorije prometnica, zatim besplatna cestarina za sve stanovnike i poduzetnike u Gorskom kotaru te održavanje mreže društvenih sadržaja, škola, domova zdravlja, banke, pošte.
