Ostrogović: Smanjit ćemo prirez, a stanovnici Rijeke bit će povlašteni!
-Što mislite, gdje građani Viškova, Kastva, Opatije idu u kazalište i muzeje, a gdje na bazen? Usluge tih objekata ne koriste samo građani Rijeke, već i građani nabrojanih jedinica lokalne samouprave koje nemaju prirez, niti na bilo koji način doprinose održavanju predmetnih objekata, dok za usluge u tim objektima imaju istu cijenu kao i građani Rijeke, pojasnio je Ostrogović.
Rijeka – Kao budući gradonačelnik Grada Rijeke, Josip Ostrogović smatra da smanjenje prireza ne mora nužno značiti gubitke, navodeći kako je to dokazalo i nekoliko hrvatskih gradova koji uspješno provode taj način poslovanja.
Međutim, da bi mogao govoriti kada bi, kako i koliko smanjio prirez u Rijeci, ističe kako mora prvo imati cjelokupan uvid u gradsku potrošnju i napraviti detaljnu analizu. -Cilj nam je do kraja prvog mandata smanjenje prireza s 15% na 10%, koje ćemo kompenzirati kada budemo na rashodovnoj strani proračuna ostvarili određene uštede, ali i povećali prihodovnu stranu. Obećavati odmah smanjenje prireza smatram populizmom, a to nije politika koju vodim. Naravno da ćemo u budućnosti raditi na potpunom ukidanju prireza u Rijeci, kazao je Ostrogović.
S obzirom na to da cijeli život živi u Rijeci, Ostrogović je, kaže, svjestan kako cijela riječka okolica gravitira najvećem gradu Primorsko – goranske županije, no ni na koji način ne pridonosi ulaganju u njezinu infrastrukturu. -Prošli tjedan je Grad Opatija donio odluku o ukidanju prireza za svoje građane. Tom odlukom Opatija se pridružila Bakru, Čavlima, Jelenju, Kastvu, Kostreni, Lovranu i Viškovu, jedinicama lokalne samouprave u prstenu Grada Rijeke koje nemaju prirez. Dakle, 67.000 građana koji žive u neposrednoj okolici Rijeke nemaju prirez, dok su primanja 116.000 građana Rijeke opterećena maksimalnom stopom prireza od 15%. Ovim putem pozdravljam odluku Grada Opatije, no treba postaviti pitanje zašto građani Rijeke plaćaju prirez po maksimalnoj stopi od 15%?, zapitao se Ostrogović.
Jedan od razloga Ostrogović vidi u činjenici da treba plaćati nesavjesno trošenje novaca sadašnje gradske vlasti, poput plaćanja 13 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju novog autobusnog kolodvora koja nije dovršena. Tu je i plaćanje najma zemljišta u Preluku koje premašuje 20 milijuna kuna. Isto tako, treba napomenuti da građani Rijeke svake godine plaćaju održavanje HNK Ivana pl. Zajca 47,2 milijuna kuna, Sportskog centra Zamet 9 milijuna kuna, kompleksa bazena 13 milijuna kuna, na održavanje Muzeja Grada Rijeke troši se još 9 milijuna kuna, a Psihijatrijske bolnice Lopača 17,3 milijuna kuna. To je samo dio čitavog niza kulturnih i sportskih objekata u Rijeci koji se održavaju iz proračuna.
-Što mislite, gdje građani Viškova, Kastva, Opatije idu u kazalište i muzeje, a gdje na bazen? Usluge tih objekata ne koriste samo građani Rijeke, već i građani nabrojanih jedinica lokalne samouprave koje nemaju prirez, niti na bilo koji način doprinose održavanju predmetnih objekata, dok za usluge u tim objektima imaju istu cijenu kao i građani Rijeke, pojasnio je Ostrogović.
Objašnjava dalje kako prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj iznosi 7.000 kuna – uzmemo li za primjer prosječan riječki bračni par koji ima redovita primanja, oni radi sadašnjeg prireza u svom kućnom budžetu imaju 2.700 kuna godišnje manje nego bračni par s istim primanjima u Viškovu. -Uračunavši u to i činjenicu da će taj isti bračni par u Rijeci izdvojiti 1.224 kuna mjesečno za boravak dvoje djece u vrtiću, dok par na Viškovu za boravak djece u vrtiću izdvaja 900 kuna mjesečno, jednostavnom računicom dolazimo do činjenice da je život na Viškovu jeftiniji za 550 kn mjesečno, odnosno 6.600 kn godišnje, istaknuo je.
Prosječna cijena stana u Rijeci iznosi 1.382 eur/m2, dok na Viškovu ona iznosi 1.097 eur/m2, stoga ne čudi da je indeks starenja stanovništva u Rijeci vrtoglavih 169,8%, dok hrvatski prosjek iznosi 115%, objašnjava dalje Ostrogović, navodeći kako je to rezultat tržišnog stanja zbog kojeg mladi Riječani vrlo teško mogu započeti samostalan život u svom gradu, već svoju budućnost moraju graditi u jednoj od jedinica lokalne samouprave u prstenu Grada Rijeke.
-Nažalost, dosadašnja gradska vlast uopće nije brinula o perspektivi življenja mladih ljudi u Rijeci, poput pitanja vrtića, rješavanja stambenog pitanja kao i zaposlenja. Ulaganje u kulturu je u redu, no samo onda kada imate riješene osnovne životne potrebe svojih građana. Kada je prirez u pitanju, nedopustivo je da građani Rijeke financiraju objekte koji koriste i oni koji u njihovo održavanje ne ulažu ništa, a pod jednakim uvjetima. Zbog toga ću težiti potpunom ukidanju prireza u Gradu Rijeci! Ne bude li to moguće, u prvom mandatu sigurno ćemo smanjiti prirez. Odmah po stupanju na mjesto gradonačelnika Grada Rijeke uvest ću „Riječku karticu“ kojom bi naši sugrađani ostvarivali popuste na različite sadržaje, najavio je Ostrogović.
-„Riječka kartica“ bit će projekt koji će građanima Grada Rijeke omogućiti popust i povlaštene cijene korištenja usluga koje se pružaju u objektima u vlasništvu Grada Rijeke. S obzirom na to da su upravo stanovnici Rijeke zaslužni za punjenje proračuna čija se sredstva koriste za održavanje tih objekata, realno je i potrebno omogućiti im i dostupnost istih po povlaštenim uvjetima, zaključuje Ostrogović.
